Laipelí
Lēsoni 48: Sēkope 7


Lēsoni 48

Sēkope 7

Talateú

Naʻe fakafalala ʻa Sēkope ki he ʻEikí mo ʻene fakamoʻoni taʻeueʻiá ke ikunaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau hala mo e ngaahi fakakikihi ʻa Seialemí, ko ha tokotaha naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi. Naʻe tautautefito ʻene maʻu ʻa e mālohí mei heʻene ngaahi aʻusia he kuohilí ʻa ia kuó ne fakamālohia ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fakafalala foki ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻene ʻilo ki he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá, pea mo ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe fie maʻu ai ʻe Seialemi ha fakaʻilonga ke fakamoʻoniʻi e lea ʻa Sēkopé, naʻe teʻia ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe fakaʻosi ʻe Sēkope ʻene lekōtí ʻaki hono fakamatalaʻi ʻa e anga e falala ʻa e kau Nīfaí ki he ʻEikí ʻi heʻenau maluʻi kinautolu mei he kau Leimaná. Kimuʻa pea pekia ʻa Sēkopé, naʻá ne tuku ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí ki hono foha ko ʻĪnosí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

(Sēkope 7:1–14)

ʻOku fakafalala ʻa Sēkope ki he ʻEikí ʻi heʻene fehangahangai mo Seialemí, ko ha tokotaha naʻá ne fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi

Kimuʻa ke kamata e kalasí, hiki ʻi he palakipoé ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (lea toʻo mei he “Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 72):

“ʻOku hoko mai e taha ʻo e ngaahi sivi lalahi taha ʻo e moʻuí ʻi he taimi ʻoku fakaangaʻi pe fehuʻia ai ʻetau tuí” (ʻEletā Lōpeti D. Heili).

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne fehuʻia pe fakaangaʻi ai ʻe ha taha ʻenau tuí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau vahevahe pe naʻe fēfē ʻenau ongó he taimi ne hoko aí. Mahalo te ke fie maʻu foki ke vahevahe nounou ha meʻa ne ke aʻusia ʻi hoʻo moʻuí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatala ʻa e Sēkope 7 ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe Sēkope mo Seialemi, ko ha fili ʻo Kalaisí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ko e fili ʻo Kalaisí ko ha “taha pe ko ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fakakeheʻi ʻa e palani ʻo e fakamoʻui ʻo e ongoongolelei moʻoní pea ʻokú ne fakafepakiʻi fakahāhā pe fakafufū ʻa Kalaisí.” [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fili ʻo Kalaisí”].) Naʻe fekumi ʻa Seialemi kia Sēkope ke ʻahiʻahiʻi ʻene tuí.

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 7:1–5. Kole ange ke nau feinga ke ʻiloʻi (1) ʻa e meʻa ne feinga ʻa Seialemi ke faí mo e (2) founga naʻá ne fie maʻu ke lavaʻi ʻaki ʻene ngaahi taumuʻá. Hili hono lau ʻe he kau akó, kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo nau ako kau kia Seialemí. Mahalo te ke fie maʻu ke fai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke fakatupulaki e fealeaʻakí:

  • Ko e hā e ola e ngāue ʻa Seialemí ʻi he kakaí?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻi he Sēkope 7:1–5 ʻokú ne fakamanatu atu ʻa e ngaahi taimi kuo fehuʻia pe fakaangaʻi ai hoʻo tuí ʻe ha niʻihi kehe? (ʻI hoʻomou aleaʻi e fehuʻí ni, mahalo te ke fie maʻu ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai tatau ʻa e taumuʻa ʻa e kakai kotoa pē ʻoku nau fehuʻia pe fakaangaʻi ʻetau tuí hangē ko Seialemí. Neongo ʻoku fekumi fakamātoato e kakai ʻe niʻihi ke fakaʻauha e tuí hangē ko Seialemí, ka mahalo ʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻetau tuí koeʻuhí ʻoku nau fie ʻilo pe koeʻuhí kuo taki halaʻi kinautolu ʻo kau ki heʻetau tuí.)

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke maluʻi ʻetau tuí mei he kakai hangē ko Seialemí?

Hiki e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé. (Mahalo te ke fie hiki ʻeni ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí ke ʻoua ʻe mole e taimí. Te ke fie maʻu foki ke teuteuʻi kinautolu ʻi ha pepa ke tufa.)

1. Sēkope 7:5

a. Fakamoʻoniʻi e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfitá.

2. Sēkope 7:8

e. Tuku ʻa e olá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

3. Sēkope 7:10–11

f. Falala ki he fakahinohino mo e mālohi mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

4. Sēkope 7:12

h. Manatu ki he ngaahi meʻa ne aʻusia he kuo hilí ʻa ia kuó ne fakamālohia ʻene tuí.

5. Sēkope 7:13–14

i. Vahevahe ʻa e fakamoʻoni kuó ne maʻu ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi veesi ʻi he lisi ko ʻení ʻa e ngaahi tali ʻa Sēkope he taimi naʻe fakafepaki ai ʻa Seialemi ki heʻene tuí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fakamatala he toʻomataʻú ʻa e ngaahi tali ʻa Sēkopé, ka ʻoku ʻikai ke hokohoko lelei pea ʻoku fie maʻu ke fakahoa kinautolu ki he ngaahi veesi ʻoku nau fekauʻakí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Sēkope 7:5–14. ʻI heʻenau laú, ʻai ke nau kiʻi mālōlō he ʻosi ʻa e potufolofola takitaha ʻoku hiki he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau fakahoa ʻa e potufolofola takitaha ki he fakamatala ʻokú na fekauʻakí. Mahalo te ke fie maʻu ha tokotaha ako ke haʻu ki he palakipoé ʻo tā ha ngaahi laine mei he ngaahi potufolofolá ki he fakamatala ʻoku nau fekauʻakí. (Talí: 1-h; 2-f; 3-a; 4-i; 5-e.)

ʻI he fakakakato ʻe he kau akó e ʻekitivitī fakahoá, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke ʻilo naʻe akoʻi ʻi he ngaahi veesi kuo tau toki laú?

Kapau ʻe ʻikai fokotuʻu mai ʻe ha taha, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó te tau lava ʻo ikunaʻi e ngaahi fakafepaki ki heʻetau tuí ʻi heʻetau falala ki he ʻEikí. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi tali ʻa Sēkope kia Seialemí ha sīpinga kiate kitautolu ke tau muimui ki ai ʻi heʻetau tali kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻia pe fakaangaʻi ʻetau tuí.

Ko e ngaahi fehuʻi vakaiʻi ʻoku ʻoatu ʻi laló ʻoku fakataumuʻa ia ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau ke loloto ange ki he meʻa naʻe fai ʻe Sēkope ke falala ki he ʻEikí. ʻE ʻoange ʻe hono tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kau akó ha faingamālie ke fakahaaʻi mo fakamoʻoni hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ngaahi ngāue tatau he taimi naʻe fakafepakiʻi ai ʻenau tuí ʻe ha niʻihi kehe. ʻE tokoni foki kiate kinautolu ke nau ʻilo ʻa e founga ʻe feʻunga ke tali ʻaki e ngaahi fakafepaki ki heʻenau tuí he kahaʻú. Tupu mei he lahi e ngaahi fehuʻi lahi ʻoku hā atu ʻi laló, mo e hangē ʻe ʻikai ha taimi ke fakaʻaongaʻi kotoa ai ia ʻi he kalasí, filifili pē ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo fealeaʻakí. ʻI hoʻo fai ʻení, fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea manatuʻi ʻa e ngaahi aʻusia ne vahevahe ʻe he kau akó ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fakakaukauʻi foki ke ʻeke ange ki he kau akó pe ko e fē he ngaahi ngāue ʻa Sēkopé te nau saiʻia ke toe aleaʻi lahi angé.

  • Ko e hā naʻe hoko kia Sēkope he kuohilí ʻo tupunga ai e taʻeueʻia ʻene tuí? (Vakai, Sēkope 7:5.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ne fakamālohia ai hoʻo tuí? (Te ke lava ʻo ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he fehuʻi ko ʻení kimuʻa ia pea ke toki kole ange ke nau tali mai. Fakapapauʻi ange ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe e ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻa ia ʻoku fuʻu pelepelengesi pe ʻikai fakahāhā holó.) ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe hono manatuʻi e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi he taimi ʻoku fehuʻia pe fakaangaʻi ai ʻe ha taha hoʻo tuí?

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke tali ki he ngaahi fehuʻi pe fakaanga kau ki hoʻo tuí? (Vakai, Sēkope 7:8.)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe haʻo ʻulungaanga ʻaki hono ako fakaʻaho e folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní he taimi ʻoku fehuʻia pe fakaangaʻi ai ʻe he niʻihi kehé hoʻo tuí? (Vakai, Sēkope 7:10–11.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoní mo ha taha kuó ne fehuʻia pe fakaangaʻi hoʻo tuí? (Vakai, Sēkope 7:12.) Ko e hā hono olá?

  • ʻI he taimi naʻe fie maʻu ai ʻe Seialemi ha fakaʻilongá, ko e hā naʻe fakapotopoto ai kia Sēkope ke ne tuku ʻa e olá ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí kae ʻikai ke ne kumi ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo ʻene fakamoʻoni ʻaʻaná? (Vakai, Sēkope 7:14.) ʻOku tokoniʻi fēfē koe ke ke ʻilo ʻoku ʻikai mahuʻinga ke ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni hoʻo fakamoʻoní kiate kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi hoʻo tuí?

Sēkope 7:15–27

Hili hono taaʻi ʻo Seialemi ʻo noá, ʻokú ne vetehia ki heʻene ngaahi angahalá, fakamoʻoni ki he moʻoní, peá ne mate leva, ʻo fakaiku ai ke tafoki e kau Nīfai tokolahi ki he ʻEikí

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heilí:

“ʻOku tau ʻilo ʻi he ngaahi taʻu ne tau fou mai aí ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí, pea he ʻikai vavé ni ʻosi. Ka ʻoku sio ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Kalaisí ia ki he fāingamālie ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e fakafepakí. …

“… Meʻa mālié ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga mooní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi ha founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí” (“Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” 72–73; ko e mataʻitohi fakahihifí ʻoku ʻi he tatau totonú).

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “vakai ki he faingamālie ʻi he lotolotonga ʻo e fakafepakí”? (ʻI he tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, tokoniʻi kinautolu ke mahino ʻoku lava ke maʻu ha ola ʻoku leleí ʻi heʻetau tali ki he ngaahi fakafepaki ki heʻetau tuí ʻaki e ngaahi founga ʻoku nau fakaafeʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.)

Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tautau toko ua. ʻAi ke lau ʻe he hoa takitaha ʻa e Sēkope 7:15–23, ʻo kumi ha meʻa lelei ne hoko mei he fehangahangai ʻa Sēkope mo Seialemí. Hili e lau ʻa e kau akó, fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo nau ʻiló. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻanalaiso e ngaahi veesi ko ʻení:

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke ʻilo naʻe ʻamanaki ʻa Sēkope ʻe tokoni ʻene fehangahangai ko ʻeni mo Seialemí ki he niʻihi kehé? (Vakai, Sēkope 7:22. Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ne lotua ʻe Sēkope ʻa e kau Nīfai tokolahi ne nau fakamoʻoni ki he vetehia mo e mate ʻa Seialemí.)

  • Fakatatau ki he Sēkope 7:23, ne anga fēfē ʻa e liliu ha fuʻu kakai tokolahi ʻi he fehangahangai ʻa Sēkope mo Seialemí?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi ola ʻo e fehangahangai ʻa Sēkope mo Seialemí? (Mahalo ʻe ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tali lahi ki he fehuʻí ni. Mahalo ʻe fokotuʻu mai ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā atu ʻi laló.)

  • ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfita kotoa pē kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻI heʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi pe fakaanga ki heʻetau tuí ʻaki ha ngaahi founga ʻoku nau fakaafeʻi e Laumālié, ʻoku tau tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke tafoki ki he ʻEikí.

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke tau fakatokangaʻi mo ikunaʻi ʻa e ngaahi kākā ʻa Sētané.

  • Ko kinautolu ʻoku nau angatuʻu ki he ʻOtuá mo malanga fakafepaki ki he moʻoní te nau fehangahangai mo e ngaahi nunuʻa fakamamahi mei he ʻEikí.

  • ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he fekumi ʻi he folofolá ke tau fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú.

ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi ʻolungá, fakakaukau ke fai ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi ke tokoniʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau moʻuí.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻi hoʻo moʻui ʻo fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe hoʻo ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé?

  • ʻE anga fēfē haʻo feinga ke fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá:

  • Ko e hā ha meʻa ʻe taha te ke kamata ke fai (pe hokohoko atu hono faí) ke tokoni kiate koe ke ke teuteu ki ha taimi ʻe fakafepakiʻi ai ʻe ha taha hoʻo tuí?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi fakafepaki ki heʻetau tuí ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sēkopé ʻo falala ki he ʻEikí.

Toe Fakamanatu ʻa Sēkope

ʻAi ha taimi ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau toe fakamanatu e tohi ʻa Sēkopé. Kole ange ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako mei he tohí ni, ʻi he seminelí mo ʻenau ako folofola fakatāutahá fakatouʻosi. Kapau ʻe fie maʻu, fakaafeʻi kinautolu ke nau sio fakavavevave ki he ngaahi vahe ʻe fitu ʻo e [tohi] ʻa Sēkopé ke tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi. Kole ange ke nau teuteu ha meʻa kau kia Sēkope pe ko ʻene ngaahi tohí ʻa ia kuo ongo kiate kinautolú. Te ke lava ʻo fakamanatu kiate kinautolu naʻe fāʻeleʻi ʻa Sēkope ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi he fonua ko Mahú (ofi ki he Tahi Kulokulá) pea naʻá ne pekia ʻi he fonua ko Nīfaí. Naʻe tāpuakiʻi foki ia ʻe Līhai (vakai, 2 Nīfai 2:1–4), pea naʻá ne mamata ki he Fakamoʻuí (vakai, 2 Nīfai 11:3). Naʻe fakakau ʻe hono taʻokete ko Nīfaí ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi malangá ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí (vakai, 2 Nīfai 6–10). Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi ongó. Fakakaukau ki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní kau ki he sīpinga mo e ngaahi akonaki ʻa Sēkope kuo nau faitāpuekina hoʻo moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakahinohino mo e Puipuituʻá

Sēkope 7:5. “Pea naʻá ne ʻamanaki ke fakaʻauha ʻa ʻeku tuí”

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha akonaki te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke faí he taimi ʻoku fakamanamana mai ʻa e ngaahi fehuʻi, hohaʻa, pe ngaahi meʻa ke nau fakaʻauha ʻetau tuí:

“Fēfē ʻa e veiveiuá mo e ngaahi fehuʻí? ʻOku anga fēfē haʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí? ʻOku tonu nai ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí pe ko hono ngaahi tokāteliné? ʻE hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, ko ha kakai fehuʻi kitautolu, he ʻoku tau ʻilo ʻoku fakaiku ʻa e fehuʻí ki he moʻoní. Ko e founga ia ne kamata ai ʻa e Siasí, mei ha talavou naʻe ʻi ai haʻane fehuʻi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe ʻilo fēfē ʻe ha taha ʻa e moʻoní taʻe fai ha fehuʻi. ʻE tātātaha ke ke maʻu ʻi he folofolá ha fakahā naʻe taʻe-maʻu koeʻuhí ko ha tali ki ha fehuʻi. Ko ʻene ʻi ai pē ha fehuʻi naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita hono talí, naʻe fakataufolofola leva ki he ʻEikí, ko hono olá ko e ngaahi folofola fakaʻofoʻofa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Taimi lahi, ko e ʻilo ne maʻu ʻe Siosefá naʻe mahulu atu ia ʻi he fehuʻí. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe he ʻEikí ke tali ʻetau fehuʻí, ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ʻa ʻEne malava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe tonu ke tau fai angé. [Tau fanongo ki he ngaahi tali ko iá.]

“ʻOku fakavaʻe ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi ha kau fie-fanongo ʻoku nau fai ha ngaahi fehuʻi mei honau lotó. Ko e fanautama ʻa e fehuʻí ko ha fakamoʻoni. Mahalo ʻe ongoʻi mā pe taʻefeʻunga ha niʻihi ʻi ha ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi loloto fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai tonu ke nau ongoʻi pehē. ʻOku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ko e fakamelomelo ia ʻo e tupulaki.

“ʻOku fekau ʻe he ʻOtuá ke tau fekumi ki he tali ʻo ʻetau ngaahi fehuʻí (vakai, Sēmisi 1:5–6) ka ko ʻEne kolé ke tau fekumi “ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, mo tui kia Kalaisi” (Molonai 10:4). ʻI heʻetau fai ʻení, ʻe lava ke fakahā kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5).

“ʻOua ʻe manavasiʻi; fehuʻi. ʻAi ke ke fie ʻilo, kae ʻoua ʻe veiveiua! Piki maʻu pē ki he tuí pea mo e maama kuó ke ʻosi maʻú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau ʻilo kakato ʻi he moʻui fakamatelié, he ʻikai leva ke ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa he taimí ni. Ko hono moʻoní, te u pehē kapau ʻe ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautolu, ʻe mahino leva naʻe faʻu kotoa ia ʻe ha fakakaukau fakamatelie. Manatuʻi [kuo folofola ʻa e [ʻOtuá] ʻo pehē:

“ ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá. … …

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló.” ʻĪsaia 55:8–9

“Neongo ia, ʻoku mou ʻilo ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke hoko ʻo tatau mo hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻi hoʻomou fakakaukaú mo hoʻomou tōʻongá. Mei he fakakaukau ko ʻení, ʻe lava leva ʻa e fekumi ki ha tali hoʻo ngaahi fehuʻí, ʻo ʻomi koe ke ke ofi ange ki he ʻOtuá, ʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní kae ʻikai uesia. ʻOku moʻoni ko e ʻtuí ʻoku ʻikai … ha ʻilo haohaoa’ (ʻAlamā 32:21), ka ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tuí, ʻo fakakau ki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha faʻahinga tūkunga pē, te ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e fua huʻamelie ʻo e ongoongoleleí, pea te ke lava ʻi he fua ko ʻení ʻo ʻilo hono moʻoní (vakai, Mātiu 7:16–20; Sione 7:17; ʻAlamā 32:41–43)” (“Ko e ʻAta ʻi he Vaí” [Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 1 Nōvema 2009]).

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau tali ki he ngaahi fehuʻi pe fakaanga ki heʻenau tuí, te ke lava ʻo ʻai ke nau vakai ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení:

  • Robert D. Hales, “Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 72–75.

    Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Heili ʻi heʻene lea he konifelenisi lahi ko ʻení kau ki he founga te tau lava ʻo tali ʻaki ki he fakaanga pe fakatangá ʻaki e loto-toʻa, faʻa kātaki, mo e ʻofa faka-Kalaisí.

  • Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004)

    ʻOku ʻi he tohi ko ʻení ʻa e lisi ʻo e ngaahi kaveinga mo e ngaahi fakamatala ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakahokohoko fakamataʻitohi. Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē ko e taumuʻa ʻe taha ʻo e tohí ni ke tokoniʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau “tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 1).

  • www.lds.org/study/topics

    ʻOku ʻi he uepisaiti fakaʻofisiale ʻa e Siasí ʻa e lisi ʻo e ngaahi kaveinga mo e ngaahi fakamatala ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakahokohoko fakamataʻitohi, mo e ngaahi fehokotakiʻanga ki he ngaahi nāunau ako mo e ngaahi lea ʻoku nau fekauʻakí, mo e ngaahi fakamatala ʻoku fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí.

Paaki