Laipelí
Lēsoni 132: 3 Nīfai 24–26


Lēsoni 132

3 Nīfai 24–26

Talateú

Ne fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ha fekau mei he Tamai Hēvaní ke vahevahe mo e kau Nīfaí ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite mei he palōfita ko Malakaí (vakai, 3 Nīfai 26:2). Ne akoʻi ʻe he ngaahi kikité ni ʻoku fie maʻu ke fakatomala e kāinga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí pea foki ki he ʻEikí ʻo teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí. Ne toe fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí “ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fai mei he kamataʻangá ʻo aʻu ki he taimi te ne hāʻele mai ʻi hono nāunaú” (3 Nīfai 26:3). Ne akoʻi ʻe Molomona ʻe fakahaaʻi kiate kinautolu ʻoku tui ki he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa lalahi ange (vakai, 3 Nīfai 26:9).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 24:1–6

ʻOku lea ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi e kikite ʻa Malakai ʻo kau ki he Hāʻele ʻAngaua Maí

Kamata e kalasí ʻaki haʻo puke hake ha masi mo ha foʻi koa (pe tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha afi mo ha foʻi koa). ʻEke ange ki he kau akó pe ko e hā e meʻa ʻoku faitatau ai e afí mo e foʻi koá. (ʻE lava ke fakatou fakaʻaongaʻi e afí mo e foʻi koá ko ha meʻa ke ne fakamaʻa pe fakahaohaoaʻi.)

Fakamatalaʻi naʻe fakakakato ʻe Sīsū Kalaisi ha fekau mei he Tamaí (vakai, 3 Nīfai 26:2) ke ʻoange ki he kau Nīfaí e niʻihi e ngaahi kikite ʻa Malakaí, ko ha palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá naʻe nofo ʻi he Fonua Tapú ʻi ha taʻu ʻe 170 nai hili e mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalemá. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 24:1–3, pea fekumi ki he tokotaha naʻe fakahoa ʻe Malakai ki ha “afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá” mo e “koa fakamaʻa ʻa e kau foó.”

  • Ko hai ʻoku fakahoa ki he afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá mo e koa fakamaʻa ʻa e kau foó? (Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (“ʻAho ʻo ʻene hāʻele maí.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ke tokoni ki he kau akó ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ke nau sio fakavave ʻi he ʻuluʻi vahé pe ngaahi futinoutí.)

  • Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe hoko ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí ʻi hono fakahoa ʻo Sīsū Kalaisi ki he afi mo e koá? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE fakamaʻa ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e māmaní ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá hoko ki he 3 Nīfai 24:2–3.)

Fakamatalaʻi ʻoku ngāue ʻaki ʻe he tokotaha fakamaʻa ukameá e afí ke tutu ha ukamea hangē ko e silivá pe koulá kae ʻoua kuo vaia. ʻI hono tutú ʻokú ne ʻai e vevé mo e ʻulí ke tētē ki ʻolunga ke lava ʻa e tokotaha haka ukameʻá ʻo toʻo ai ia ʻo ne toʻo ai e ʻuli ʻo e ukameá. Ko etokotaha ʻokú ne fakakakato e ngāué ko ha taha ʻokú ne fakamaʻa mo fakahinehina ʻa e tupenú ʻaki e koá. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi naʻe hoko e “ngaahi foha ʻo Līvaí” ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi ʻIsileli ʻo onoʻahó. ʻOku lava ke ʻuhinga he ʻahó ni ʻa e kupuʻi leá ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo onopōní (vakai, T&F 84:33–34).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 24:5–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú pea ʻai ke ʻilo ko hai ʻe tutu pe fakaʻauha ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí pea ko hai ʻe ʻikai tutú. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi foha ʻo Sēkopé” ki he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he fale ʻo ʻIsilelí.)

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 24:5, ko e hā ʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí?Hāʻene ʻAngaua Maí? (Neongo mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻE fakaʻauha ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kau angahalá ʻi Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí.)

3 Nīfai 24:7–18

ʻOku toe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Malakai kau ki he founga ʻe malava ke toe foki ai ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku ʻi ai honau kaungāmeʻa mamae pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku faingataʻa ke ne ongoʻi e ʻofa mo e takiekina ʻa e ʻEikí mo tauhi maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ongoongoleleí.

  • Ko e hā te ke fai ke feinga ke tokoni ki he tokotaha ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 24:7, pea kole kiate kinautolu ke ʻai ke nau ʻilo e akonaki ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kuo kamata ke hē meiate Iá pea mei hono tauhi ʻenau ngaahi fuakava kiate Iá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga “ʻo e mavahe” mei he ngaahi ouau ʻa e ʻEikí? (Ne ʻikai ke nau kei tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo e ouau ʻo e ongoongoleleí.)

  • Ko e hā e palōmesi ne ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ne ʻikai ke nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá? (“Tafoki mai kiate au pea te u tafoki atu kiate kimoutolu.”)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “tafoki” ki he ʻEikí? ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻe “tafoki atu” e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku foki kiate Iá?

Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau foki ki he ʻEikí, te Ne foki kiate kitautolu foki.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Tohi ʻi he palakipoé e Foki ki he ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 24:8–12, pea fekumi ki he founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻe malava ke foki ai e kakaí kiate Iá. ʻI he tali ʻa e kau akó, tohiʻi totongi vahehongofulu mo e ngaahi foakí ʻi lalo he Foki ki he ʻEikí.

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he loto fiemālie ke totongi vahehongofulú kuo tuku ʻe ha taha ʻene ʻofá mo e tokangáki he ʻEikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií:

“Te tau lava ʻo totongi vahehongofulu. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ki he paʻangá ka ko e tuí” (“Let Us Move This Work Forward,” Ensign, Nov. 1985, 85).

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻetau loto fiemālie ke totongi vahehongofulu mo e ngaahi foakí ʻetau tui ki he ʻEikí?

Tuku ange ha taimi ki he kau akó ke nau vakaiʻi fakalongolongo e 3 Nīfai 24:10–12. Kole kiate kinautolu ke ʻai ke ʻilo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku totongi totonu mo kakato e vahehongofulú.

  • Kuo faitāpuekina fēfē koe ko ha ola ʻo hono totongi ho vahehongofulú? Kuo fakaava fēfē ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo hono fakaava kiate koe ʻa e “ngaahi matapā ʻo e langí”?

Fakanounouʻi e 3 Nīfai 24:13–18 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ne fehuʻia ʻe ha niʻihi ʻi ʻIsileli ʻo onoʻahó ʻa hono fie maʻu ke tauhi e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Ne nau lāunga ʻoku ngali tuʻumālie ange ʻa e kakai hikisiá mo faiangahalá neongo ʻenau taʻe māʻoniʻoní. ʻI he 3 Nīfai 24:16, naʻe tali ʻa e ʻEikí ʻe ʻi ai ʻa e “tohi ʻo e manatú” ʻe tauhi pea lekooti ai e hingoa ʻo e kau faivelengá (vakai, T&F 85:7–9; 128:6–7; Mosese 6:5–8). Naʻe fakahaaʻi leva ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene toe hāʻele maí, te Ne fakahaofi pe tuku mavahe ʻa kinautolu Maʻana ko ha koloa pe “ko [Haʻane] siueli.”

  • ʻOku hoko fēfē ʻeni ko ha tāpuaki ke ʻilo ʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa e kau faivelengá pea ʻai kinautolu ko ʻEne mataʻikoloa?

  • ʻI he 3 Nīfai 24:16, ko fē e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi kinautolu ʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ko ʻEne mataʻikoloá? (“[Kinautolu] naʻe manavahē ki he ʻEikí” pea “mo fakaʻapaʻapa ki hono huafá.”)

Tohi e manavahē ki he ʻEikí mo e fakaʻapaʻapa ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi lalo he Foki ki he ʻEikí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻi he ʻuhinga ko ʻení, ʻoku ʻuhinga e foʻi lea manavahē ki he molumalu mo e fakaʻapaʻapa.) Fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá:

  • Fakakaukau ki he tuʻunga hoʻo faʻa totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí pea mo e fakakaukau kia Kalaisí. Ko e hā e founga te ke “foki” ai kiate Ia pe fakalakalakaʻi ʻi he ngaahi ʻēlia ko ʻení?

3 Nīfai 25

Naʻe toe folofola ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kikite ʻa Malakaí ʻe foki mai ʻa ʻIlaisiā kimuʻa he Hāʻele ʻAngaua Maí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 25:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki ha ʻuhinga ʻe hoko ai ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí ko ha tāpuaki kiate kinautolu ʻoku faivelenga kia Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala ʻi he 3 Nīfai 25:1, ʻoku hangē ʻoku ʻuhinga e foʻi lea aká ki he ngaahi kuí pea ko e foʻi lea vaʻá ki he hakó. Ko ia ai, ʻi he moʻui hokó, he ʻikai fiefia ʻa e kau faiangahalá ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e sila ki he ngaahi kuí mo e hakó. ʻI he 3 Nīfai 25:2, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fanga ʻuhikiʻi pulu ʻi he fale fafangá” ki ha fanga kiʻi pulu ʻoku hao, fafangaʻi mo tauhi lelei foki. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne maluʻi tatau kinautolu ʻoku “manavahē [ki Hono] huafá.”

Fakamatala ne kikiteʻi ʻe Malakai ha meʻa ʻe hoko kimuʻa he Hāʻele ʻAngaua Maí pea ʻe kau ai ʻa e palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ko ʻIlaisiā. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 25:5–6, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa ʻe fai ʻe ʻIlaisiā ke tokoni ki hono teuteu ʻo e māmaní ki he haʻu ʻa e ʻEikí.

Fehuʻi ki he kalasí pe ko e hā e meʻa ʻoku nau ʻilo kau ki he foki mai ʻa ʻIlaisiā ki he māmaní ko ha konga ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Mahalo te ke fie maʻu ke fetongi ʻaki ʻenau ngaahi talí ʻa hono fakamatalaʻi ʻi he ʻaho 3 ʻEpeleli 1836, ne hā ai ʻa ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautele ʻi he Temipale Ketilani ne toki fakatapuí (vakai, T&F 110:13–16). ʻI he taimi ko iá, naʻe toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne fie maʻu ke silaʻi ʻaki e fāmilí ki ʻitānití ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻa e ʻEikí. ʻI ha fekumi ki he hisitōlia fakafāmilí, ʻoku tau ʻilo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻe lava ke fai ki ai e ngaahi ouau ʻo e temipalé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga e pehē ʻe hanga ʻe ʻIlaisiā ʻo “liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí”?

  • ʻOku hoko fēfē nai ia ko ha tāpuaki kiate koe ke ʻilo te ke lava ʻo sila ki ho fāmilí ki ʻitāniti?

Fakamatalaʻi ʻi he taimi ʻoku tafoki ai hotau lotó ki heʻetau tamaí ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, ʻoku tau tokoni ai ke teuteuʻi e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

3 Nīfai 26:1–12

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi e folofolá, pea naʻe akoʻi ʻe Molomona ʻa e meʻa ne tonu ke fai ke maʻu ʻa e meʻa lahi ange ne folofola ʻa e Fakamoʻuí ki aí

Fakanounouʻi e 3 Nīfai 26:1–5 ʻaki hono fakamatalaʻi hili hono vahevahe ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi kikite ʻa Malakaí, naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí ki he “ngaahi meʻa kotoa pē ʻe hoko ʻi he funga ʻo e māmaní” mei he Fakatupú ki he Fakamaau Lahí (3 Nīfai 26:3–4).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 26:6–8, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi pe ko e hā e lahi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ne lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 26:9–11, pea fekumi ki he ʻuhinga ne ʻikai fakakau ai ʻe Molomona ʻi he meʻa naʻá ne tohí e meʻa kotoa ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí. Fakamamafaʻi ko e foʻi lea tuí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ʻuhinga ki hono fie maʻu ke tau moʻui ʻaki e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kae ʻikai ʻamanaki pē ʻoku moʻoni.

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 26:9, ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tui pea moʻui ʻaki e meʻa kuó Ne fakahaá? (ʻI he tali ʻa e kau akó, fakamamafaʻi ʻi heʻetau tui mo moʻui ʻaki e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau teuteu ai ke maʻu ha fakahā lahi ange.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tui ki he moʻoni kuo tau maʻú kimuʻa pea tau maʻu ha moʻoni lahi angé?

  • Te tau fakahaaʻi fēfē ʻoku tau tui ki he meʻa kuo fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí?

Palōmesi ki he kau akó ʻi heʻenau faivelenga ʻi hono ako mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná, te nau maʻu ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí. Tokoni ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he tuʻunga lelei ʻoku ʻi ai ʻenau maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá (mahalo te ke fie maʻu ke tohi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé):

  • Ko e hā ʻokú ke fai ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ne fakahaaʻi hoʻo tui ki he Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e fē e taimi ne hoko ai hono lau e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e loto moʻoní ke ke maʻu ai e fakahā fakatāutahá?

3 Nīfai 26:13–21

Naʻe fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻene ngāue fakafaifekau he māmaní ʻi he kau Nīfaí, pea naʻe muimui ʻEne kau Ākongá ʻi Heʻene sīpingá ʻi heʻenau ngāué

Fakamatala ʻi he 3 Nīfai 26, ne fakamatala fakanounou ai ʻa Molomona ki he toenga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 26:13–16. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ke nau fakaʻilongaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne fai ʻe he Fakamoʻuí ne fili ʻe Molomona ke fakamamafaʻí.

Kapau ʻe ʻi ai ha taimi, fakaafeʻi ha kau ako ke nau vakaiʻi mo fakalaulauloto ki heʻenau kiʻi fakamatalá mo e potufolofola ne fakaʻilongaʻi mei heʻenau ako ʻo e 3 Nīfai 11–25. Fakalotolahiʻi kinautolu ke fekumi ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kau Nīfaí ʻoku mahuʻinga mo fakangalongataʻa kiate kinautolú. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ʻenau fakakaukau mo e ongo ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 24:11. Ngaahi tāpuaki ʻo e talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

“Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te ne valokiʻi ʻa e faifakaʻauhá koeʻuhí ko kitautolu. … ʻIkai ʻoku ʻaonga hono valokiʻi ʻo e tokotaha fakaʻauhá ki heʻetau ngaahi ngāue mo e hohaʻa fakatāutaha kehekehé?

“ʻOku ʻi ai ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e poto, ʻilo pea aʻu ki he ngaahi koloa fufū ʻo e ʻiló. ʻOku talaʻofa mai te tau hoko ko ha fonua lelei kapau te tau ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he fono ko ʻení. Te u lava ʻo fakaʻuhingaʻi e foʻi lea fonuá ko ha kakai, pea ko kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he talangofuá te nau hoko ko ha kakai lelei. He tuʻunga fakaʻofoʻofa ke hoko ko ha kakai lelei ʻe lava e niʻihi kehé ʻo pehē kuo faitāpuekina!” (“Tithing: An Opportunity to Prove Our Faithfulness,” Ensign, May 1982, 40).

3 Nīfai 25: 1–6. “Te u fekau ʻa ʻIlaisiā”

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he hā ʻa ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻOliva Kautele:

“ʻOku fakafiefia ke ʻilo ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836 naʻe kātoangaʻi ai ʻe he kau Siú ʻa e kātoanga ʻo e Laka Atú, pea ne tuku fakaava e ngaahi matapā honau ʻapí ki ha haʻu ʻa ʻIlaisiā. ʻI he ʻaho ko á ne haʻu ai ʻa ʻIlaisiā, ʻo ʻikai ki he ʻapi ʻo e kau Siú ka ki he Temipale ʻi he kolo ko Ketilaní … ki ha ongo tamaioʻeiki loto fakatōkilalo ʻa e ʻEikí” (Church History and Modern Revelation, 4 vols. [1946], 3:84).

ʻI hono fakaʻilongaʻi ʻo e fakamatala ko ʻení, naʻe talanoa ʻa Palesiteni Sāmita kau ki ha tukufakaholo ʻo e kakai Siú, ne nau tui ki he kikite ʻa Malakai kau ki he foki mai ʻa ʻIlaisiaá (vakai, Malakai 4:5–6). ʻI he Kātoanga ʻo e Laka Atu kotoa pē, ʻoku kai meʻatokoni ai ha tokolahi ʻo e ngaahi fāmili Siu faivelenga tokolahi ʻi he Kātoanga ʻo e Laka Atú pea tuku ha nofoʻanga ʻi he tēpilé maʻa ʻIlaisiā. ʻOku nau fakaava e matapaá lolotonga e polokalamá naʻa loto ʻa ʻIlaisiā ke kau mo kinautolu.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ʻo e ʻaʻahi ʻa ʻIlaisiā ki he Temipale Ketilaní:

“Ne hoko e toe foki mai ʻa ʻIlaisiā ki he māmaní ʻi hono fuofua langa ʻo e temipalé ʻi he kuonga fakakōsipelí ni, ʻa ia naʻá ne foaki ange ai fakataha mo ha kau talafekau fakalangi kehe, ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Siasi kuo toe fakafoki maí. …

“Naʻe ʻikai ko e haʻu pē ʻa ʻIlaisiaá ke kamataʻi e fekumi ki he ngaahi kuí. Naʻá ne fakaʻatā foki mo e ngaahi fāmilí ke fakafehokotaki ʻo aʻu ki he hili ʻa e matelié. Ko hono moʻoní, ko e faingamālie ke sila taʻengata ʻo e fāmilí ʻa e ʻuhinga totonu ʻo ʻetau fekumí” (“A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34).

3 Nīfai 25:1–6. “Ako mo maʻu ki he Laumālie ʻo ʻIlaisiaá”

Naʻe pehē ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ou fakaafeʻi atu e toʻu tupu ʻo e siasí ke mou ako mo maʻu e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá. ʻOku ou poupou atu ke mou ako, fekumi ki hoʻomou ngaahi kuí, pea teuteuʻi kimoutolu ke fai ʻa e papitaiso fakafofonga ʻi he fale ʻo e ʻEikí maʻa hoʻomou ngaahi kui kuo pekiá (vakai, T&F 124:28–36). Pea ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou tokoni ki he kakai kehé ke nau ʻiloʻi honau ngaahi hisitōlia fakafāmilí.

“ʻI hoʻomou tali ʻa e fakaafe ko ʻeni ʻi he loto tuí, ʻe liliu ai homou lotó ki he ngaahi tamaí. ʻE tō ʻi homou lotó ʻa e talaʻofa ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻE fakafehokotaki kimoutolu ʻe homou tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia ʻokú ne ʻoatu e hohoko homou hakó, ʻokú ne fakafehokotaki kimoutolu ki he ngaahi tamai ko ʻení pea ʻe mahuʻinga mālie leva kiate kimoutolu. ʻE tupulaki hoʻomou ʻofa mo e houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi kuí. ʻE loloto mo tolonga hoʻomou fakamoʻoní mo e ului ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí. ʻI hoʻomou kau pea ʻofa ʻi he ngāue māʻoniʻoní ni, ʻe maluʻi ai kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú pea ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí” (“ʻE Liliu ʻa Loto ʻo e Fānú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 26–27).

3 Nīfai 25:6. ʻE fakatafoki ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau tamaí

Fakafuofua ki he taʻu 430 B.C., naʻe kikiteʻi ʻe he palōfita ko Malakaí ʻe foki mai ʻa ʻIlaisiā ki he mamaní “ʻi he heʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo [e ʻEikí]” (Malakai 4:5). ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e kikite ko ʻení ʻi hono maʻu ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá (vakai, Malakai 4:5–6; 3 Nīfai 25:5–6; T&F 2:1–3; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:37–39). ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikite ko ʻení e taumuʻa ʻe taha ʻo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá ke fakatafoki e loto ʻo e fānaú ki heʻenau tamaí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku fakatafoki ai ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau tamaí:

Ko e ngaahi tamaí ʻa ʻetau ngaahi kui kuo pekia teʻeki maʻu e faingamālie ke maʻu ʻa e ongoongoleleí, ka naʻa nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hoko ʻa e taimi ʻe foaki ai e faingamālie ko iá kiate kinautolu. Ko e fānaú ʻa kinautolu ʻoku lolotonga moʻui ʻo teuteu e ngaahi fakamatala fakatohihohoko pea nau fakahoko e ngaahi ouau fakafofonga ʻi he temipalé.

Ko hono liliu e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí ko hono tuku pe tō ki he loto ʻo e fānaú ʻa e ongo mo e holi te ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo e kau pekiá. Pehē foki ki hono mahuʻinga ʻo hono tō ʻo e holi mo e ueʻi fakalaumālie ʻi honau lotó. Kuo pau ke nau maʻu ʻeni ke nau lava ʻo ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí pea fakahoko e ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ki heʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ne pekia teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí, pe teʻeki maʻu e faingamālie ki hono maʻu e kakato ʻo e ongoongoleleí” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:127–28).

Paaki