Laipelí
Ako ʻi ʻApi ʻIuniti 10


Lēsoni Ako ʻi ʻApi

Sēkope 5ʻAmenai (ʻIuniti 10)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

Ko e fakamatala nounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e Sēkope 5ʻAmenai (ʻiuniti 10) ʻoku ʻikai fakataumauʻa ia ke akoʻi ko ha konga ʻo hoʻo lēsoní. ʻOku nofotaha pē lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kau akó.

ʻAho 1 (Sēkope 5–6)

Naʻe nofo taha e tokanga ʻa e kau akó ʻi heʻenau lēsoni ki he talafakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé he Sēkope 5, ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu mo ngāue ʻosikiavelenga maʻa hotau fakamoʻuí. Naʻe lekooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ako mei he Sēkope 5 fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú. Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he Sēkope 6, ʻoku tau poto ka tau ka teuteu he taimí ni ki he fakamāú ʻaki haʻatau fakatomala mo tali e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí.

ʻAho 2 (Sēkope 7)

Naʻe ako ʻe he kau akó ʻa e fetaulaki ʻa Sēkope mo Seialemi, ko ha taha fakafepaki kia Kalaisi. Naʻa nau ʻilo ko e taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻEikí, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi pole ki heʻetau tuí. Naʻa nau toe ako foki mei he sīpinga ʻa Sēkopé, he ʻikai ke lava ʻo luluʻi kitautolu ʻi heʻetau tuí kapau ʻʻoku fakavaʻe ʻetau fakamoʻoní ʻi he fakahaá mo e ngaahi aʻusia fakalaumālie moʻoní. ʻIkai ngata aí, naʻe mamata ʻa e kau akó ʻi hano fakatātaaʻi ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku tau ngāue ai ki he ngaahi fehuʻi pe ngaahi fakaanga ki heʻetau tuí ʻi ha ngaahi founga ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié, te tau lava ai ʻo tokoni ki ha niʻihi kehe ke nau tafoki ki he ʻEikí. Naʻe tohi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e founga te nau ngāueʻaki ai ha tefitoʻi moʻoni naʻa nau maʻu ʻi he Sēkope 7:15−23.

ʻAho 3 (ʻĪnosi)

Naʻe ako ʻe he kau akó mei he sīpinga ʻa ʻĪnosí, ko e taimi ʻoku tau tui ai kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ʻe lava ʻo ngaohi kitautolu ke tau haohaoa. Naʻa nau toe ako foki ko e taimi ʻoku tau aʻusia ai e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau feinga ke tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau maʻu ʻa e fakamoʻuí. Naʻe tohi ʻa e kau akó ʻo kau ki ha founga ʻe taha te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻAho 4 (Seilomi mo ʻAmenai)

ʻI heʻenau ako ko ia ʻa Seilomi mo ʻAmenaí, ne ʻilo ai ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau fakaʻau ʻo tuʻumālie. Naʻá na lekooti ʻa e founga hono tāpuakiʻi kinaua ʻe he ʻEikí ʻi heʻena tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻe ako nounou foki ʻa e kau akó ki he hiki ʻa e kau Nīfaí ki he fonua ko Seilahemala pea mo ʻenau ʻilo ʻa e kakai ʻo Seilahemalá, kau Sēletí, pea mo ha kulupu ʻo ha kau Nīfai (ko e kakai ʻo Sēnifí) naʻe foki ki he fonua ko Nīfaí. Naʻe ako ʻe he kau akó foki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau haʻu kia Kalaisi pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui kitautolu. Ne nau fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻanau hiki ha kiʻi malanga miniti ʻe taha pe ua ʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ne fakalotolahiʻi ai kitautolu ʻe ʻAmalekai ke tau haʻu kia Kalaisí.

Talateú

ʻE maʻu ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e faingamālie ke fakakaukauʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú ʻo hangē ko ia ʻi he Sēkope 5. Kapau ʻe faingamālie ʻa e taimí, mahalo te ke toe lava ʻo akoʻi kinautolu mei he Sēkope 5 fekauʻaki mo honau fatongia ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻE lava ʻa e kau akó ke aleaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ia mei he Sēkope 7 te nau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻe fehuʻia pe fakaangaʻi ai ʻe he niʻihi kehé ʻa ʻenau tuí. Te nau toe maʻu foki ai ha faingamālie ke fakamatala ki he kalasí ʻa e founga ʻo ʻenau ngāue ʻaki e meʻa ne nau ako mei he tohi ʻa ʻĪnosí. Makehe mei aí, ʻe lava ʻa e kau akó ʻo vahevahe ʻa e fanga kiʻi malanga ne nau teuteu fekauʻaki mo ha founga te tau lava ai ʻo talangofua ki he fakaafe naʻe fai ʻe ʻAmenai ke haʻu kia Kalaisí. Kapau te ke loto ke nau fai ʻeni, mahalo ʻe tokoni ke muʻaki fetuʻutaki ki ha kau ako ʻe niʻihi ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau teuteu ke vahevahe ʻenau ngaahi malangá mo e kalasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 5–6

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sēkope ʻa e talafakatātā ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé ke fakahaaʻi ʻoku ngāue ʻosikiavelenga ʻa e ʻEikí maʻa hotau fakamoʻuí.

Fakamanatu ki he kau akó ko e talafakatātā ko ia ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé, naʻe fakamovetevete ʻi he ngoue vainé kotoa ha ngaahi vaʻa mei he ʻōlive koló. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni hono fakamovetevete ʻo e kakai fuakava ʻo e ʻOtuá—ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí—ʻi he funga ʻo e māmaní. Neongo ia, naʻe iku ʻo kovi kotoa ʻa e ʻulu ʻakau kotoa ʻi he ngoue vainé (vakai, Sēkope 5:46). Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e vahaʻataimi ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 5:61–62, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻEne tamaioʻeikí (ʻEne palōfitá) ke fai ke tokoniʻi ai e ʻuluʻakau ko ʻení ke nau toe ʻomi ha fua lelei. Hili ia peá ke toki fai ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko hai e “kau tamaioʻeiki” ko ʻení? (kau taki ʻo e Siasí, kau faifekaú, pea mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí.)

  • Ko e hā hano mahuʻinga makehe ʻo e taimi naʻe ui ai ʻa e kau tamaioʻeki ko ʻení ke ngāué?

Fakamatalaʻi nounou ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí. Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletāa Tiini L. Lāseni ʻo e Kau Fitungofulú ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakatokangaʻi ko ha konga kinautolu ʻo e kau tamaioʻeiki kuo ui ke ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo pe ko hai ʻoku ʻuhinga ki ai ko e “kau ngāue fakaʻosi ʻi he ngoue vainé.”

“[Ko e ʻahó ni] ko e kuonga ia ʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí mo ʻene kau tamaioʻeikí ʻa e ngāue lahi fakaʻosi ke ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní ki he kakai kotoa ʻo e māmaní pea mo toe fakafoki mai ʻa e hako fuoloa ʻo ʻIsileli ne mole honau tuʻunga totonú. …

“Kuo mou omi ki māmani ʻi he taimi kuo fakatoka ai ʻa e fakavaʻe ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni. Kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ko hono fakaʻosí. Kuo fokotuʻu maʻu ʻa e Siasí ʻi he meimei tapa kotoa ʻo e māmaní. Kuo maau ʻa e meʻa kotoa ki he ngaahi ngāue fakaʻosí ke fakahoko. Te mou hoko ko e kau tefitoʻi kau ngāue. ʻOku mou kau ʻi he kau ngāue fakaʻosi ʻi he ngoue vainé. … Ko e ngāue ʻeni kuo fili kimoutolu ki aí” (“A Royal Generation,” Ensign, Mē 1983, 33).

Fai ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko hai naʻe pehē ʻe ʻEletā Lāseni ko e kau tamaioʻeiki, pe ko e “kau ngāue fakaʻosi,” kuo ui ke ngāue ʻi he ngoue vainé?

  • Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku mou maʻu ke ngāue ai maʻá e ʻEikí mo tokoni ki ha kakai kehe ke nau ʻomi “ha fua lelei”?

Lau leʻo lahi fakakalasi ʻa e Sēkope 5:71. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau feinga ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ngāue mo iá. ʻEke ki he kau akó ha taimi ne nau ongoʻi tāpuekina ai ʻi haʻanau ngāue ke tokoni ki he ʻEikí.

Sēkope–7

ʻOku fakafalala ʻa Sēkope ki he ʻEikí ʻi heʻene fehangahangai mo Seialemí ʻo ne taki ai ha kau Nīfai tokolahi ke tafoki ki he ʻEikí

Fakatokangaʻi ange: Naʻe ako ʻe he kau akó ʻi he Sēkope 7 ki he founga hono ikunaʻi ʻe Sēkope ʻa e fakafepaki ki heʻene tui kia Sīsū Kalaisí mei ha tangata ko hono hingoá ko Seialemi, ko ha taha fakafepaki kia Kalaisi. Neongo ʻoku ʻikai nofo taha e tokanga ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he meʻa ne aʻusia ʻe Sēkope mo Seialemí, kae mahalo te ke fie fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi meʻa ne hokó pea feinga ke ʻilo ha foʻi moʻoni ne nau ako mei he sīpinga ʻa Sēkopé. Ko e meʻa tēpuú, mahalo te ke fie fakamamafaʻi ange ʻa e foʻi moʻoni he ʻikai ke lava ʻo ueʻi ʻetau tuí kapau ʻoku fakavaʻe ʻetau ʻetau fakamoʻoní ʻi he fakahaá mo e ngaahi ʻausia fakalaumālie moʻoní.

ʻĪnosi

Hili e maʻu e fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá, ne lotua leva ʻe ʻĪnosi ʻa e niʻihi kehé mo ngāue ʻosikiavelenga maʻa honau fakamoʻuí.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e lotú

Tā ʻa e fakatātaá ni ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻi pepa. Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa ʻene fekauʻaki mo e meʻa ne hoko kia ʻĪnosí.

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu ʻe tolu. (Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻo kalasí, ʻe lava ke kulupu tokotaha pē ha taha.) Kole ki he ʻuluaki kulupú ke nau lau ʻa e ʻĪnosi 1:4–6 pea teuteu ke fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he lotu pē ʻa ʻĪnosi maʻaná. Kole ki he kulupu hono uá ke nau lau ʻa e ʻĪnosi 1:9–10 pea teuteu ke fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he konga ko ia ʻo e lotu ʻa ʻĪnosí. Tuku ke lau ʻe kinautolu ʻi he kulupu hono tolú ʻa e ʻĪnosi 1:11–14 mo teuteu ke fakamatalaʻi ha foʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he konga ko ia ʻo e lotu ʻa ʻĪnosí. Hili ia peá ke toki kole ki ha mēmipa ʻo e ngaahi kulupú takitaha ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau teuteú. Kole ki he kau akó ke nau toe fakamanatu ʻa e ngāue ʻo e ʻaho 3, ngāue fika 9 ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá, pea fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau fili ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi moʻoni mei he tohi ʻa ʻĪnosí.

Seilomi mo ʻAmenai

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kau tauhi lekōtí ʻa e ngaahi faingataʻaʻia pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e kau Nīfaí

Kapau ʻe ʻi ai ha fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e hiki mai ʻa e kakai kehekehe ki he ngaahi fonua ʻo e Hemisifia Fakahihifó, mahalo te ke fie aleaʻi mo kinautolu ʻa e fakamatala ʻi he tohi lēsoni ʻa e taha akó fekauʻaki mo e ʻAmenai 1:1−30, kau ai mo e fakamatala naʻe fai ʻe Palesiteni ʻAnitoni S. ʻAivini ʻo e Kau Palesietnisī ʻUluakí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau toe fakamanatu ʻa e fanga kiʻi malanga ne nau teuteu fekauʻaki mo e haʻu kia Kalaisí (ʻaho 4, ngāue fika 4). Kapau ʻoku maʻu ha taimi feʻunga, mahalo te ke fie kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau fakahoko ʻenau malangá ʻi he kalasí. Kapau naʻá ke muʻaki kole ki he kau akó ke nau fai ʻenau malangá, fakapapauʻi ke tuku ha taimi feʻunga ke nau fakahoko ai ʻeni.

Fakapapauʻi ke fakamālō ki he kau akó ʻi heʻenau kau maí. Fakamoʻoni ki he ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ki he tokotaha kotoa hoʻo kau akó, pea fakapapauʻi ange ko e taimi te tau omi ai kia Kalaisi ʻaki ʻenau moʻuí kotoa, ʻe fakamoʻui kinautolu ʻi Hono puleʻangá.

ʻIuniti Hokó (Ngaahi Lea ʻa Molomoná Mōsaia 6)

ʻE lau ʻa e kau akó ʻi he ʻiuniti hokó ki ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ne hā ki he Tuʻi ko Penisimaní, ʻo fakahinohinoʻi ia, mo talaange ʻa e meʻa ke ne lea ʻaki ki hono kakaí (vakai, Mōsaia 3). Naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki hono kakaí, ʻa ia ne nau aʻusia ai ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó.

Paaki