Laipelí
Seilomi


Talateu ki HE Tohi ʻa Seilomí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

ʻI hono ako ko ia ʻe he kau akó e tohi ʻa Seilomí, te nau ʻiloʻi ai ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne talaʻofa ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Te nau toe ʻilo foki ki he feinga ʻa e ngaahi tuʻi, kau palōfita, mo e kau taulaʻeiki Nīfai ʻi he kuonga ʻo Seilomí ke tokoni ke fakatomala ʻa e kakaí pea mo hao mei he fakaʻauhá.

Ko hai naʻá ne tohi ʻa e tohí ni?

Naʻe tohi ʻe ʻĪnosi ko e foha ʻo Seilomí ʻa e tohí ni. Hangē ko ʻene tamaí—pea mo ʻene kuitangata ko Sēkopé pea mo ʻene kui ua ko Līhaí—ne maʻu ʻe Seilomi ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá (vakai, Seilomi 1:2). ʻI he ʻosi ʻene hiki ʻene lekōtí, naʻá ne ʻoange ia ki hono foha ko ʻAmenaí.

Ko hai ne tohi ki ai e tohi ko ʻení pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe pehē ʻe Seilomi naʻá ne tohi “ʻo fakatatau ki he fekau ʻa [ʻene] tamai ko ʻĪnosí, ke lava ke tauhi [ʻenau] tohihohokó” (Seilomi 1:1). Naʻá ne toe fakahaaʻi foki ko e ngaahi lekōtí ni ne “tohi … ke ʻaonga ki [hono] kāinga ko e kau Leimaná” (Seilomi 1:2; vakai foki, ʻĪnosi 1:13–18). Naʻe ʻikai ke hiki e Seilomi ʻa ʻene ngaahi kikite mo e fakahā ʻaʻaná, he naʻá ne tui ne ʻosi feʻunga “[hono] fakahā ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí” ʻe he ngaahi meʻa naʻe ʻosi lekooti fakalelei ʻe heʻene tamaí (Seilomi 1:2). Ka naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngāue ʻa e kau taki ʻo e kau Nīfaí he lolotonga e taimi ʻo ʻene ngāué. Ko e kau takí ni “ko e kau tangata ivi lahi ʻi he tui ki he ʻEikí” (Seilomi 1:7) ʻa ia naʻa nau hokohoko atu ʻi hono poupouʻi ʻo e kakaí ke fakatomala pea talangofua ki he ngaahi fekaú (vakai, Seilomi 1:3–5, 10–12). Ne fakatokangaʻi ʻe Seilomi ko e taimi ne fili ai e kakaí ke muimui ki he faleʻi ʻa honau kau taki angatonú, ne nau tuʻumālie mo malava ke maluʻi kinautolu mei he kau Leimaná. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Naʻe fakamoʻoniʻi hono moʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻEikí ʻa ia naʻá ne folofola ʻaki ki heʻemau ngaahi tamaí, ʻo pehē: Kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú te mou tuʻumālie ʻi he fonuá” (Seilomi 1:9; vakai foki, 1 Nīfai 2:19–20).

Ko e fē e taimi mo e feituʻu ne tohi aí?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Seilomí ha taʻu ʻe 59 nai, mei he taʻu 420 K.M. ki he 361 K.M. (vakai, ʻĪnosi 1:25; Seilomi 1:13). Naʻe hiki ia ʻi he fonua ko Nīfaí.

Ko e hā ha ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

Ko e tohi ʻa Seilomí ko e tohi nounou taha ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne ʻomi ha fakaikiiki ʻo kau ki he tupu ko ia ʻa e sivilaise ʻo e kau Nīfaí, ʻo ne pehē naʻa nau “fakatokolahi ʻo fuʻu tokolahi ʻaupito, pea mafola atu ʻi he funga ʻo e fonuá” (Seilomi 1:8). Naʻa nau tuʻumālie foki ʻi he ngaahi maʻuʻanga koloá pea taukei ʻi hono ngāue ʻaki e papá mo e ukameá, langa falé, faʻu ʻo e ngaahi mīsini, pea mo e ngaahi meʻangāué mo e meʻataú (vakai, Seilomi 1:8).

Fokotuʻutuʻú

Seilomi 1:1–2 Ko hono maʻu ʻe Seilomi ʻa e ʻū lauʻi peletí mo fakamatalaʻi ʻa ʻene taumuʻa ki hono tohi iá.

Seilomi 1:3–12 Ko hono lekooti ʻe Seilomi hono fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofa ke tāpuakiʻi pea ʻai ke tuʻumālie ʻa e kau Nīfaí ʻi heʻenau tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú. ʻOkú ne fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakahaofi e kakaí mei he angahalá kimuʻa ʻi Heʻene ngāue ʻi māmaní, ʻo fakaʻatā ʻa e kakaí ke “tui kiate ia … ʻo hangē kuó ne ʻosi hāʻele mai” (Seilomi 1:11).

Seilomi 1:13–15 ʻOku pehē ʻe Seilomi ne ‘i ai ha fakamatala ʻo e ngaahi tau ‘i he vahaʻa ‘o e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻi he ngaahi ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. ʻOkú ne ʻoatu e ʻū lauʻi peleti īkí ki hono foha ko ʻAmenaí.

Paaki