Laipelí
Lēsoni 33: 2 Nīfai 17–20


Lēsoni 33

2 Nīfai 17–20

Talateú

ʻI he 2 Nīfai 17–20, ne lekooti ʻe Nīfai ha fakamatala ki he feinga ʻa ʻIsaia ke fakalotoʻi ʻa e tuʻi ʻo Siutá mo hono kakaí ke falala ki he ʻEikí kae ʻikai ko e ngaahi alea fakamāmaní. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻo e fakataipé mo e ngaahi ʻīmisi, ne kikite ʻa ʻIsaia kau ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi hono kuongá, ko e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, mo e fakaʻauha ʻo e kau angahalá ʻi he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 17–18; 19:1–7

Naʻe ʻikai falala ʻa e kakai ʻo e puleʻanga ʻo Siutá kia Sīsū Kalaisi

Kamata ʻaki e kalasí ʻa e kole ki he kau akó ke nau hiki e ngaahi huafa ʻoku ui ʻaki ʻa Sīsū Kalaisi ki he lahi taha te nau lavá. Hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé. Pea fakaafeʻi kinautolu ke lau e 2 Nīfai 17:14. Tānaki atu e hingoa ʻImanuelá ki he lisi he palakipoé, pe siakaleʻi kapau ʻoku ʻosi ʻi ai. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki he ʻuhinga ʻo e hingoa ko ʻení ʻi he Mātiu 1:23 pe ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e huafa ko ʻImanuelá? (“Ko e ʻOtua ʻiate kitautolu.”)

Fakamahinoʻi ʻoku ʻi he Mātiu 1:18–25 e mahuʻinga taupotu taha ʻo e kikite ʻa ʻIsaia kau kia ʻImanuelá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e potufolofola ko ʻení.

  • Naʻe fakahoko fēfē ʻa e kikite ʻa ʻIsaia ʻo kau kia ʻImanuelá?

  • Ko e fē ha taimi ʻi hoʻo moʻuí kuó ke mamata ai ki he moʻoni ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene hoko ko ʻImanuelá, pe “ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu”?

Fakamatalaʻi ko e 2 Nīfai 19:6–7 ʻa e taha ʻo e ngaahi kikite ʻiloa kau ki he Fakamoʻuí. Lau leʻolahi e potufolofolá ni. Fakamahinoʻi ʻoku ʻi he potufolofolá ni ha ngaahi huafa kehekehe ʻo Sīsū Kalaisi. (Kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi huafa ko ʻení ʻoku ʻikai ke ʻi he palakipoé, tānaki ia ki he lisí.)

  • Ko e huafa fē ʻi he ngaahi huafa ko ʻení ʻokú ne fakamatalaʻi lelei hoʻo ongo ki he Fakamoʻuí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Kimuʻa peá ke akoʻi e toenga ʻo e lēsoní, ʻoange ki he kau akó ha puipuituʻa fakahisitōlia ʻo e 2 Nīfai 17–18. Fakamatalaʻi ange ʻoku toutou lau ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ki ha ngaahi puleʻanga iiki ʻe tolu—Siuta, ʻIsileli mo Sīlia—mo honau kau Tuí, pehē foki ki he kau ʻEmipaea ʻAsiliá, ʻa ia ne nau feinga ke maʻu ʻa e ngaahi puleʻanga iiki ange ʻe tolú. Kapau ʻoku lava e kau akó ʻo maʻu e tatau ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapú ʻi hono Liliu ʻe Kingi Sēmisí, mahalo ʻe tokoni ke ʻai ke nau sio ki he mape 1, 3, mo e 5, ʻa ia ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻēlia fakasiokālafi ʻoku fakamatala ki ai e ngaahi vahé. Mahalo te ke fie maʻu foki ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e tefitoʻi fakakaukau ʻo e ngaahi vahe ko ʻení ʻaki hono fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení (toʻo mei he Victor L. Ludlow, Isaiah: Prophet, Seer, and Poet [1982], 140). Vakai ki ai ʻi hano fie maʻu ʻi he lēsoní.

Fonuá

Siuta

Sīlia

ʻIsileli

Kolomuʻá

Selusalema

Tāmasikusi

Samēlia

Vahefonua pe haʻa tefitó

Siuta

ʻElami

ʻIfalemi

Takimuʻa

‘Āhasi (tuʻi), ‘o e fale ‘o Tēvitá

Lēsini (tuʻi)

Peká (tuʻi), ʻalo ʻo Limalia

Tohiʻi ʻa e felotoi he palakipoé.

  • Ko e hā ʻa e felotoi? (ʻE malava ke kau he ngaahi talí e kautaha, feohi, aleapau pe fakapapau.)

  • Ko e hā nai ha ngaahi ʻuhinga ʻe feinga ai ha fonua ke felotoi mo e ngaahi fonua kehé?

Fakamatala ʻi he lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e palōfita ko ʻIsaiá ʻi he puleʻanga fakatuʻi ʻo Siutá, naʻe fie maʻu ʻe he ongo tuʻi ʻo ʻIsileli mo Sīliá e tuʻi ko ʻĀhasi ʻo Siutá ke fakataha mo kinaua ʻi ha felotoi ke fakafetau ki he puleʻanga ʻo ʻAsiliá. ʻI he ʻikai loto ki ai ʻa e Tuʻi ko ʻĀhasí, naʻe ʻohofi ʻe ʻIsileli mo Sīlia ʻa Siuta ke fakamālohiʻi ʻa e felotoí pea fokotuʻu ha taki ʻi he taloni ʻo Siutá (vakai, 2 Nīfai 17:1, 6). ʻOku fakamatalaʻi ʻi he 2 Nīfai 17–18 e akonaki naʻe ʻoange ʻe he palōfita ko ʻIsaiá ki he Tuʻi ko ʻĀhasí ʻi he feinga ʻa e tuʻí ke ʻilo pe ʻe founga fēfē hono maluʻi ʻa Siuta mei he fakamanamana ne fai ʻe ʻIsileli, Sīlia mo ʻAsiliá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 17:1–2.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga “naʻe tetetete ʻa [e loto ʻo ʻĀhasí] ʻi he manavahē, mo e loto ʻo hono kakaí, ʻo hangē ko hono luluʻi ʻe he matangí ʻa e ngaahi ʻakau ʻo e vaó”? (Naʻe ilifia ʻa ʻĀhasi mo hono kakaí pea ʻikai ʻilo e meʻa ke fai hili hono ʻohofi kinautolu ʻe ʻIsileli mo Sīliá.)

Fakamatalaʻi, naʻe fakakaukau ʻa ʻĀhasi ke faʻu ha felotoi mo ʻĀsilia ke maluʻi hono puleʻangá koeʻuhí he naʻe ilifia ki ʻIsileli mo Sīlia (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 16:7). Naʻe talaange ʻe ʻIsaia kia ʻĀhasi kapau te ne (ʻĀhasi) tui ki he ʻEikí kae ʻoua ʻe faʻu e ngaahi felotoi fakapolitikalé, ʻe maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa e puleʻanga ʻo Siutá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 17:3–8. (Kapau ʻoku maʻu e tatau ʻa e Siasí ʻo e Liliu ʻa Kingi Sēmisi e Tohi Tapú, fakaafeʻi e kau akó ke lau e ʻIsaia 7:4, futinouti a. Kapau ʻoku ʻikai maʻu, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e toume ʻo e ongo tūhulu ʻoku kohú ni ki ha tūhulu ʻoku mate. Ko e ʻuhinga moʻoni e folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOua ʻe ilifia ʻi he ʻohofí. ʻOku toe siʻi pē e afi ʻa e ongo tuʻi ko iá.” Kuo fakamoleki ʻe ʻIsileli mo Sīlia hona mālohí. ʻE vavé ni pē hano laiki ʻe ʻAsilia pea ʻikai ke toe hoko ko ha meʻa fakailifia ki Siuta.)

ʻAi ke taufetongi ha kau ako tokolahi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e 2 Nīfai 17:9, 17–25. ʻI heʻenau laú ʻai ke ʻilo ʻe he kalasí e meʻa ne fakahā ʻe he ʻEikí ʻe hoko ki he kakai ʻo Siutá kapau te nau fakafalala ki ha ngaahi felotoi fakapolitikale kae ʻikai ke falala ki he ʻEikí.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e meʻa ne mei hoko kapau naʻe ʻikai falala ʻa ʻĀhasi ki he ʻEikí? (ʻE fakaʻauha ʻa Siuta.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 17:10–12. (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ʻi he taimi ne tataki ai ʻe ʻIsaia ʻa ʻĀhasi ke kole ha fakaʻilongá, ko hono moʻoní naʻá ne feinga ke fekumi ʻa ʻĀhasi ki he akonaki ʻa e ʻEikí kau ki heʻene palopalemá. ʻI he ʻikai loto ki ai ʻa ʻĀhasí, ko ʻene ʻuhingá naʻe ʻikai ke ne fie maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá pea naʻá ne fakataumuʻa ke fakafalala pē ki heʻene fakakaukaú.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e 2 Nīfai 17:13–14. Tataki e kau akó ke nau fakatokangaʻi e foʻi lea ko e ʻImanuela ʻi he 2 Nīfai 17:14 mo hono ʻuhingá, “Ko e ʻOtuá ʻiate kitautolu.”

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai kia ʻĀhasi ke ne fie maʻu ʻa e ʻOtuá ko hono takaua lolotonga e tōlalo ʻa hono puleʻangá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke tau tafoki ki he ʻEikí kae ʻoua ʻe fakafalala taha pē ki hotau potó?

Lau leʻolahi e 2 Nīfai 18:5–8 ki he kau akó. ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 6, fakamatala ʻoku faʻa ʻuhinga e foʻi lea Sailoá kia Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻo lau ʻa e veesi 8, fakamatalaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “aʻu hake ki he kiá” ʻaki hano fakamahinoʻi ko e ʻulú, pe kolomuʻa ʻo Siutá ko Selusalema. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻIsaia ʻe ʻalu kimuʻa ʻa e kau ʻAsiliá ki he ngaahi holisi ʻo Selusalemá—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko e kia ʻo e koló. Naʻe fakahoko ʻa e kikité ʻi he haʻu ha kau sōtia ʻAsilia ʻe toko 185,000 ke ʻohofi ʻa Selusalema pea nau tuʻu ʻi he ngaahi holisi ʻo e koló. Naʻe maluʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻaki haʻane ʻomi ha kau ʻāngelo ke fakaʻauha e kau tau ne haʻu ke ʻohofi kinautolú. (Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:32–35.)

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 18:9–10, pea fekumi ki he fakatokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻe ngāue fakataha ke tauʻi ʻa Siutá.

  • Ko e hā e ngaahi nunuʻa kiate kinautolu ʻe tauʻi ʻa Siutá?

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 18:10, ko e hā ka fakaʻauha ai e ngaahi fonua ko ʻení?

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe ilifia ʻa e Tuʻi ko ʻĀhasí ki he fakamanamana mei ʻIsileli mo Sīliá, pea fakakaukau ke kau fakataha mo e kau tau ʻa ʻAsiliá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 2 Nīfai 18:11–13.

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he pehē pe ʻoku totonu nai ke faʻufaʻu ʻe Siuta ha kautaha (kau mo ʻAsilia)?

  • Ko hai ne talaange ʻe ʻIsaia ki hono kakaí ke nau falala ki aí?

Ke tokoni ki he kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi vahe ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi heʻetau falala ange ki he ngaahi mālohi mo e tākiekina fakamāmaní ʻi he ʻEikí? (Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi tūkunga te ne ʻahiʻahiʻi kinautolu ke fai ha ngaahi fili ʻo makatuʻunga ʻi he ilifiá.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke tafoki ai ki he ʻOtuá ke maʻu ha mālohi ʻi hano fuofua ʻahiʻahiʻi koe ke tafoki ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe? Naʻe tokoni fēfē atu ʻa e ʻOtuá? Ko e hā naʻá ke ako mei he meʻa ko ia ne hokó?

Fakamoʻoniʻi ʻe ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau falala kiate Iá, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻo e faingataʻá mo e ilifiá. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

2 Nīfai 19:8–21; 20:1–22

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻIsaia ʻa hono fakaʻauha ʻo e kau faiangahalá ʻi he Hāʻele ʻAngauá

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e fakamatala fakahisitōlia ʻo e 2 Nīfai 19–20 ʻaki hono fakamatalaʻi ne siʻaki ʻe ʻĀhasi ʻa e akonaki ʻa ʻIsaiá pea fili ke fai ha felotoi mo ʻAsilia (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 16:7–20). Naʻe hoko ʻa Siuta ko ha kolonia, ʻo tauhi ki ʻAsilia ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakamanamana mei Sīlia mo ʻIsilelí. Hangē ko e kikite ʻa ʻIsaiá, ne fakaʻau pē ʻo maʻu ʻe ʻAsilia e ngaahi puleʻanga iiki ko ʻení—Tāmasikusi (Sīlia) ʻi he 732 K.M. mo Samēlia (ʻIsileli) ʻi he 722 K.M. Naʻe maʻu kotoa foki ʻe ʻAsilia ʻa Siuta tuku kehe ʻa Selusalema ʻi he aʻu ki he 701 K.M.

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ne ʻikunaʻi ai ʻe ʻAsilia ʻa Sīlia mo ʻIsileli pea kapa ʻa e kolomuʻa ko ia ʻo Siutá, ʻa Selusalema, ne ʻikai ke kei hoko ʻa ʻĀhasi ko e tuʻi ʻo Siuta. Ne hoko ha tuʻi angatonu ki he taloní, ʻa Hesekaia. Koeʻuhí ne falala ʻa Hesekaia ki he ʻEikí, ne maluʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kolo ko Selusalemá mei hono ʻohofi ʻe he kau tau ʻAsiliá. Ne hanga ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ʻo taaʻi ʻa e ʻapitanga ʻo e kau ʻAsiliá he poʻulí. ʻI he pongipongi haké, ne ʻilo kuo mate ha kau sōtia ʻe toko 185,000 ʻo e kau tau ʻAsiliá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 19:34–35; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 32:21; ʻIsaia 37:36).

‘Oku nofotaha ‘a e ngaahi kikite ‘a ‘Īsaia ʻi he 2 Nīfai 19–20 he ngaahi tautea ʻe hoko ki ʻIsileli mo Siuta ʻi he nima ʻo ʻAsiliá. Naʻe fakatokanga ʻa ʻIsaia ki ʻIsileli ʻe vave ha hoko mai ha fakaʻauha mo ha pōpula kiate kinautolu pea tomuʻa fakahā hano ʻohofi ʻamuiange ʻo Siuta. ʻOku fakamatalaʻi lahi ange e kikite fakamīsaia ʻi he 2 Nīfai 17–18 he 2 Nīfai 19–20. ʻOku toe fakaongo mai ʻi he 2 Nīfai 19 ʻo hangē ko ia ne talaʻofa mai ʻe ʻIsaiá ha maama foʻou mo ha taki foʻou: Fakahisitōlia ʻa Hesekaia, pea fakakikite ʻa e Mīsaiá. Ko ha sīpinga ʻeni ʻo ha kikite kuo fakahoko tuʻo ua. Ko ha toe sīpinga foki ia ʻo ha fakataipe, ʻo ʻuhinga ʻoku hoko ha meʻa ne hoko ko ha kikite ʻo ha meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Ko e kikite ko ia ʻa ʻIsaia ki hono fakaʻauha ʻo ʻAsilia ʻi he 2 Nīfai 20 ko ha fakataipe ia ʻo hono fakaʻauha ʻo e kakai koví ʻi he Hāʻele ʻAngauá.

Hiki ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé: 2 Nīfai 19:12, 17, 21; 20:4. ʻAi ke ʻilo ʻe he kau akó ha kupuʻi lea ʻoku toutou hā ʻi he ngaahi vēsí. Hiki e kupuʻi leá ʻi he palakipoé: (“ʻOku teʻeki ai ke lolou ʻa hono houhaú, ka ʻoku kei mafao atu ʻa hono toʻukupú.”) Fakamatalaʻi ʻoku fekauʻaki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo e ngaahi nunuʻa ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku fakafepaki ki he ʻEikí pea ʻikai loto ke fakatomalá. ʻOku nau fakahaaʻi mai ʻa e lotomamahi ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu ʻoku hokohoko atu ʻenau faiangahalá.

Fakamatalaʻi ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi veesi folofola kehé, ʻa e ngaahi foʻi lea meimei tatau ke fakahaaʻi e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku fakatomalá. Neongo ko e ʻOtua ia ʻo e fakamaau totonu, ʻokú Ne toe ʻaloʻofa taʻe fakangatangata kiate kinautolu ʻe haʻu kiate Iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 28:32. Pea lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Kiate kimoutolu kotoa ʻoku pehē kuo mou hē pe taumuʻavalea, pe ʻoku mou pehē kuo fuʻu tōtuʻa hoʻomou fai e meʻa ʻoku fuʻu fehalaaki ʻo fuʻu fuoloá, kiate kimoutolu kotoa ʻoku hohaʻa he kuo mou ʻi ha feituʻu ʻi he toafa momoko ʻo e moʻuí pea maumau mo hoʻomou fanga kiʻi salioté, ʻoku fakaongo atu ʻe he konifelenisí ni ʻa e pōpoaki fakaʻāulolongo ʻa Sihová, ‘ʻOku kei mafao atu hoku nimá’ [vakai, ʻIsaia 5:25; 9:17, 21]. Naʻá Ne folofola, ‘Te u [fakamafao] atu hoku nimá kiate kinautolu, [pea neongo te nau] fakaʻikaiʻi au; ka te u manavaʻofa kiate kinautolu, … kapau te nau fakatomala pea haʻu kiate au; he ʻoku mafao atu ʻa hoku nimá ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e ngaahi Kau Taú’ [2 Nīfai 28:32]. ʻOku tolonga ʻo taʻengata ʻa ʻEne ʻaloʻofá pea ʻoku kei fakamafao mai Hono toʻukupú. Ko ia ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa e ʻofa ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngatá, ʻa e ʻofa mamahi ʻoku tuʻuloa neongo ʻe hangē ʻoku mōlia atu ʻa e mālohinga kotoa pē [vakai, Molonai 7:46–47]” (“Kuo Toe ʻi he Fonuá ha Kau Palōfita,” Liahona, Nōvema 2006, 106–7).

Fakaafeʻi e kau akó ke fakalea ʻi he lea pē ʻanautolú ha moʻoni ne nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení. (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ko Sīsū Kalaisí ko e ʻOtua ʻo e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa. ʻOku ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku fakatomala pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.)

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Ne tomuʻa sio ʻa ʻIsaia ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe foki ʻa e kakai ʻo e ʻEikí kiate Ia pea fakangata e fakafalala ʻi he ngaahi meʻa taʻe fakaʻotuá ke maʻu e malú mo e nongá. Kapau ʻoku lava e kau akó ʻo maʻu e tatau ʻa e Siasí ʻo e Tohi Tapú ʻi hono Liliu ʻe Kingi Sēmisí, fakaafeʻi ke nau lau e ʻIsaia 10:20, futinouti c, pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e falala. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga e foʻi lea falalá ki he fakafalala, tui, pe maʻu ha loto falala ki ha meʻa pe tokotaha. Fakamahinoʻi ki he kau akó ʻi heʻetau falala moʻoni ki he ʻEikí, ʻoku ʻikai totonu ke tau ililfia ki he ngaahi fakamaau ʻe hoko mai ki he kakai ʻo e māmaní ʻi he aʻu atu ki he Hāʻele ʻAngauá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nīfai 19:6–7. “Pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé”

Naʻe tohi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, neongo ʻoku tau faʻa fakafehokotaki ʻa e kikite ʻa ʻIsaia ʻi he 2 Nīfai 19:6–7 mo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí, ʻe toe fakakakato pē ʻi he taimi ʻo e Nofotuʻí:

“ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he foʻi moʻoni ko ia ʻe aʻu ʻo hilifaki e puleʻangá ʻi hono umá ʻa e meʻa ko ia ʻe fakahaaʻi ʻi ha ʻaho ʻe he māmaní kotoa—ko Ia ʻa e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí pea te ne pule totonu pē ʻi he māmaní mo hono Siasí” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 80).

Naʻe toe fakamatala foki ʻa ʻEletā Hōlani ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi huafa ʻoku ʻai ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení:

“ʻI heʻene hoko ko ‘Fakaofó,’ te ne hoko ko hotau fakalaloa, taukapo, ʻo ne taukapoʻi ia ʻetau ngāué ʻi he fakamaauʻanga ʻo langí. …

“Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe tohi ʻe ʻIsaiá, ʻoku ʻikai ngata pē he hoko ʻa Kalaisi ko e fakalaloá ka ko ha fakamaau foki [vakai, Mōsaia 3:10; Molonai 10:34; Mōsese 6:57]. Pea ʻi he fatongia ko ia ko e fakamāú, ʻoku toki ʻuhingamālie ange ʻa e toutou fakamanatu mai ʻe ʻApinetai ko e ‘ʻOtuá tonu pē,’ te ne ʻalu hifo ke huhuʻi hono kakaí [ Mōsaia 13:28; vakai foki, Mōsaia13:34; 15:1; ʻAlamā 42:15]. Hangē ʻoku ʻikai fie kole ʻa e tokotaha fakamaau ʻo e fakamaauʻanga lahi ʻi he langí ke fua ʻe ha taha ʻa e ngaahi hia ʻa e kakai halaia ʻoku tutuʻu ʻi he fakamaauʻangá, ka ke ne fua pē ʻe ia, peá ne vete ʻo toʻo hono pulupulu ko e tokotaha fakamāú kae hifo mai ki māmani ke fuesia tonu honau tauteá. ʻOku fakaʻofoʻofa mo fakaofo tatau pē ʻa e fakakaukau kia Kalaisi ko ha fakamaau ʻaloʻofa mo e fakakaukau kia Kalaisi ko e tokotaha faifaleʻi, fakalaloa, mo e taukapó.

“ʻOku fakahā mai ʻe he ‘ʻOtua Māfimafí’ ha meʻa ʻo kau ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻa e taʻe fakangatangata Hono mafimafí, pea mo e taʻemalava ke ikunaʻi hono ivi tākiekiná. ʻOku fakatokangaʻi ʻe ʻIsaia ʻa ʻEne malava maʻu pē ke mafeia ʻa e nunuʻa ʻo e angahalá mo e faiangahala ʻa hono kakaí, pea mo ʻene ikunaʻi ʻo taʻengata ʻa kinautolu ʻe tuʻu ke fakamamahiʻi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí.

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he “‘Tamai Taʻengatá’ ʻa e tefitoʻi tokāteline ko Kalaisí ko ha Tamai—ko e Tokotaha Fakatupu ʻo ha ngaahi māmani taʻefaʻalaua, ko e Tamai ʻo hono toe fokotuʻu hake ʻo e moʻui mātelié ʻo fakafou he Toetuʻú, ko e Tamai ia ʻa e moʻui taʻengatá maʻa hono ngaahi foha mo e ʻofefine fakalaumālie naʻe fakatupú, pea ko e Tokotaha ʻoku fakafofonga maʻá e Tamaí (ʻElohimi) ʻo fakafou ʻi hono fakamafaiʻi fakalangí. ʻOku totonu ke fekumi ʻa e tokotaha kotoa pē ke fanauʻi ʻa kinautolu ʻiate ia pea hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine [vakai, Mōsaia 5:7].

“Ko hono fakaʻosí, ko e kupuʻi lea ko ia ko e ‘Pilinisi ʻo e Melinó,’ ʻoku tau fiefia koeʻuhí ko e taimi ko ia ʻe hāʻele mai ai ʻa e Tuʻí, he ʻikai toe ʻi ai ha tau ʻi he loto ʻo e faʻahinga e tangatá, pe ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní. Ko e tuʻi ia ʻoku fonu ʻi he melinó, ko e tuʻi ʻo Sēlemi, ʻa e kolo naʻe hoko kimui mai ko Selusalemá. ʻE ʻomai ʻe Kalaisi ʻa e melinó maʻanautolu ʻoku nau tali ia ʻi he moʻui matelié, tatau ai pē pe ko e fe ʻa e taimi naʻa nau moʻui aí, pea te Ne ʻomai e melinó kiate kinautolu kotoa pē ʻe nofotuʻi mo iá pea mo e nāunaú hili ʻa e nofotuʻí” (Christ and the New Covenant, 80–82).

Paaki