Laipelí
Molonai


Talateu ki HE Tohi ʻa Molonaí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai ʻa e tohí ni?

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e tohi ʻa Molonaí, ʻe lava ke nau maʻu mei ai ha mālohi mei he ngaahi sīpinga mo e akonaki mālohi ʻa Molonai mo ʻene tamai ko Molomoná. Te nau ako ʻo kau ki he ngaahi ouau mo e founga ngāue tefito ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí; ʻa hono mahuʻinga ʻo hono fai ʻo e ngāue māʻoniʻoní ʻaki e loto moʻoni; ʻa e founga ke fili ʻa e leleí mei he koví; ko e fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá; pea mo hono fakamoʻui ʻo e fānau īkí. ʻE lau foki ʻa e kau akó ʻa e naʻinaʻi ko ia ʻa Molonai ke lotu ke nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Molonai 10:3–5) pea ke “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32).

Ko hai naʻá ne hiki e tohí ni?

Naʻe hiki ʻe Molonai ʻa e tohí ni, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa ʻene ngaahi lea, ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá (vakai, Molonai 2), pea mo e ngaahi lea ʻa ʻene tamaí, Molomona (vakai, Molonai 7–9). Kimuʻa pea fakaʻauha e kau Nīfaí, ne hoko ʻa Molonai ko ha taki fakakautau pea mo ha taki ʻo e Siasí (vakai, Molomona 6:12; Molonai 8:1). Ne hoko ʻa Molonai ko ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻo hangē ko e niʻihi kehe ne nau tohi mo fakatahatahaʻi e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamoʻoni, “kuó u mamata kia Sīsū, pea… kuó ne fefolofolai mo au ko e mata ki he mata” (ʻEta 12:39). Ne tauhi maʻu ʻe Molonai ʻa ʻene fakamoʻoní, ʻo fakafisi ke fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi lolotonga ha taimi ne tamateʻi ai ʻe he kau Leimaná ʻa e kau Nīfai kotoa pē ne ʻikai ke nau fakaʻikaiʻi Iá (vakai, Molonai 1:1–3). ʻI he 1823, ko e meimei taʻu nai ia ʻe 1,400 hili hono fakaʻosi e lekooti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne hā ai ʻa Molonai, ko ha tokotaha toetuʻu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo fakahā ange kia Siosefa ne tanu ʻa e ngaahi lekōtí ʻi ha moʻunga ne ofi ki hono ʻapí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29–35). Ne fakahinohinoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taʻu ko iá mo e ngaahi taʻu ʻe fā ne hoko maí, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmita “ʻo kau ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí, mo e founga mo e anga hono tataki hono puleʻangá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:54).

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e tohí ni pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe pehē ʻe Molonai, “ʻOku ou tohi mo ha ngaahi meʻa siʻi ʻe niʻihi, heiʻilo naʻa ʻaonga ʻapē ia ki hoku kāinga, ko e kau Leimaná, ʻi ha ʻaho ʻamui” (Molonai 1:4; vakai foki, Molonai 10:1). Naʻá ne toe pehē naʻá ne lea “ki he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní,” ʻo fakatokanga ʻe ʻekea mei he tokotaha kotoa pē ʻi he fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ʻene ngaahi lea kotoa kuó ne tohí (vakai, Molonai 10:24, 27). Ke teuteu ki he meʻa ko ʻeni ʻe hokó, ne fakaafeʻi ai ʻe Molonai ʻa e taha kotoa ke “haʻu kia Kalaisi” (Molonai 10:30, 32).

Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe tohi aí?

Hangehangē ne hiki mo fakatahatahaʻi ʻe Molonai e tohí ni ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 401 T.S. mo e 421 T.S. (vakai, Molomona 8:4–6; Molonai 10:1). Naʻe ʻikai ke ne talamai ʻa e feituʻu mo e taimi naʻá ne tohi ai iá—ka naʻá ne ʻalu holo ki ha feituʻu pē ʻe malu ai ʻene moʻuí (vakai, Molonai 1:1–3).

Ko e hā e ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

ʻOku ʻomi ʻe he tohí ni ha ngaahi fakaikiiki ʻo kau ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ʻi Heʻene foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 2; vakai foki 3 Nīfai 18:36–37). ʻOku kau foki ai e fakahinohino pē ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e fakanofo ʻo e ngaahi lakanga fakataulaʻeikí mo e ongo lotu ʻoku fakahoko ʻi he ouau sākalamēnití (vakai, Molonai 3–5). ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa makehe ʻo e tohí ni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Molomona ki hono ʻiloʻi ʻo e leleí mei he koví (vakai, Molonai 7:12–19), tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló (vakai, Molonai 7:29–39), manavaʻofá ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí (vakai, Molonai 7:44–48), pea mo e fakamoʻui ʻo e fānau īkí (vakai, Molonai 8). ʻOku kau foki ai hono fakamatalaʻi ʻe Molomona e anga-fakalielia ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná kimuʻa ʻenau tau fakaʻosi ʻi Komolá (vakai, Molonai 9). Ne fakakau ʻe Molonai ʻa ʻene ngaahi akonaki pē ʻaʻana kau ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié (vakai, Molonai 10:8–26). Naʻá ne lekooti foki ha fakaafe, ʻoku maʻu ia ʻi he Molonai 10:3–5, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ha tānaki mahuʻinga ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo kau ki he veesi ko ʻení ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná “ko e tohi pē ia ʻe taha ʻoku ʻi ai hono talaʻofa ʻe lava ke ʻiloʻi fakapapau ʻe he tokotaha ʻokú ne laú ʻoku moʻoni ia ʻi he mālohi fakalangi” (“A Testimony Vibrant and True,” Ensign, Aug. 2005, 4).

Fokotuʻutuʻú

Molonai 1–6 Lolotonga ʻene hē hē holo ke maluʻi ʻene moʻuí, ne hiki ʻe Molonai e ngaahi ouau mo e ngaahi founga ngāue ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ne kau ai ʻa hono foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí, tāpuaki mo tufaki ʻo e sākalamēnití, pea mo e feʻunga ke papitaisó. ʻOku toe fakamatala foki ʻa Molonai ki hono fafanga fakalaumālie ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí pea pehē ki he ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi fakataha ʻo e Siasí mo e founga hono tatakí.

Molonai 7 ʻOku hiki ʻe Molonai ha malanga ne fai ʻe Molomona, ʻa ia naʻá ne akoʻi ʻo kau ki he Maama ʻo Kalaisí, ʻa hono mahuʻinga ʻo hono fai e ngaahi ngāue māʻoniʻoní ʻi he loto moʻoni, ʻilo ʻo e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví, pikitai ki he ngaahi meʻa lelei kotoa pē, pea mo e fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí.

Molonai 8–9 ʻOku hiki ʻe Molonai ʻa e ngaahi tohi meia Molomona ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai fie maʻu ai ke papitaiso e fānau īkí pea mo fakamatala ki he anga fakalielia ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná.

Molonai 10 ʻOku naʻinaʻi ʻa Molonai kiate kinautolu kotoa te nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke nau lotu ke ʻilo ʻa hono moʻoní, ke ʻoua naʻa fakafisingaʻi e mālohi mo e ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá, pea ke haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia.

Paaki