Laipelí
Lēsoni 128: 3 Nīfai 19


Lēsoni 128

3 Nīfai 19

Talateú

Hili e kakato ʻo e fuofua ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, ne mafola e ongoongo ʻo ʻEne ʻaʻahí ʻi he kakaí ʻi he poó kotoa. (Ko e ngaahi meʻa ko ia ne lokooti ʻi he 3 Nīfai 11–18 ne hoko ʻi he ʻaho pē ʻe taha.) ʻI he poó kakato, ne fuʻu ngāue “lahi ʻaupito [e kakaí] … ke nau ʻi he ʻapongipongí ʻi he potu ko ia” ʻe toe hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí (3 Nīfai 19:3). ʻI he pongipongí, naʻe akoʻi ʻe he toko hongofulu mā uá e kakaí pea lotu mo kinautolu. Naʻe hā mai ʻa Sīsū Kalaisi pea fekau e kakaí ke nau lotu lolotonga ia ʻEne lotu ki he Tamaí maʻanautolu. Koeʻuhí ko ʻenau tuí, ne fakamaʻa ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá. Naʻe lotu ʻa Sīsū ʻe hoko ʻo taha ʻEne kau ākongá mo kinautolu kotoa ʻe tui ki Heʻene folofolá mo Ia mo ʻEne tamaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 19:1–14

Naʻe tokoni ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá ki he kakaí ʻo hangē ko hono fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki he meʻa ne nau mei fai kapau te nau ʻilo ʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻapongipongi ki he temipalé (pe ko ha siteiki senitā, pe senitā fakakolo, pe ko ha feituʻu kehe ʻe fie maʻu ke fononga ki ai e kau akó).

  • Te ke aʻu fēfē ki aí?

  • Ko hai te ke fie ʻalu mo iá?

  • Ko e hā te ke fai ke teuteu ki he aʻusia ko ʻení?

Fakamanatu ki he kau akó, ʻi he ofi ki he fakaʻosi ʻo e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ʻi he ʻaho ʻuluakí, naʻá Ne fakalotolahiʻi e kakaí ke nau ʻalu ki honau ʻapí pea fakalaulauloto mo lotu kau ki Heʻene ngaahi akonakí pea teuteu ki Heʻene ʻaʻahi he ʻaho hokó (vakai, 3 Nīfai 17:3). Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 19:1–3, pea fekumi ki he tali ʻa e kau Nīfaí ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí te Ne foki mai he ʻaho hokó. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, fakanounouʻi e 3 Nīfai 19:4–8 ʻaki hono fakamatalaʻi hili e tānaki fakataha mai ʻa e falukunga kakaí ʻi he ʻaho hokó, naʻe vahevahe ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá e kakaí ki ha kulupu ʻe hongofulu mā ua pea kamata ke akoʻi kinautolu. Hili hono fakahinohino e falukunga kakaí ke tūʻulutui ʻo lotú, ne lotu foki mo e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá pea nau akoʻi ki he kakaí e ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho kimuʻá. Pea ne toe tūʻulutui ʻo lotu ʻa e kau ākongá.

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 19:8–9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ne lotu ki ai e kau ākongá.

  • Ko e hā e fie maʻu vivili taha ʻa e kau ākongá?

  • Naʻe ʻamanaki ke tataki ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi he kau Nīfaí hili e mavahe ʻa e Fakamoʻuí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku nau fie maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ngāué?

  • ʻI he ngaahi lotu ʻokú ke faí, ko e hā ha ngaahi meʻa siʻi ʻokú ke fie maʻu vivili tahá?

  • ʻOkú ke lotu nai ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 19:10–12. Hili ʻene laú, fakamatalaʻi ʻoku makehe e tuʻunga ʻo e papitaiso fika ua ko ʻení. Neongo ne ʻosi papitaiso ʻa e kau Nīfaí kimuʻa ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá pea taau ke ʻi he ʻao ʻo Sīsū Kalaisí, ne fekauʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ke toe papitaiso koeʻuhí kuó Ne toe fokotuʻu ʻa e Siasí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 19:13–14. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe he kau ākongá ko e tali ki heʻenau ngaahi holi māʻoniʻoní. Ke tokoni ke fakatupulaki e holi ʻa e kau akó ki ha takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí, fai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení:

Vahevahe tautau toko ua ʻa e kau akó. Kole ki he hoa takitaha ke lisi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá e meʻa ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku moʻui māʻoniʻoní. Hokó, fakaafeʻi e kau akó ke fakafehoanaki ʻenau lisí mo e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. (Kimuʻa he kalasí, hiki ha tatau ʻo e fakamatalá pe hiki ia ʻi he palakipoé.) Tuku ke tānaki ʻe he kau akó ki heʻenau lisí ha ngaahi fakakaukau foʻou ʻoku nau maʻu ʻi hono lau e fakamatalá.

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní … e maʻuʻanga tokoni ʻo ʻetau fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló. …

“ʻOku tau fie maʻu ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua ke tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ange ʻi he ngaahi fili ʻoku tau fehangahangai fakaʻaho mo iá. … ʻE ʻoange kiate kinautolu [hotau toʻu tupú] ʻe he takaua ʻo e Laumālié ʻa e mālohi ke fakafepakiʻi e koví pea ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke fakatomala mo foki ki he hala fāsiʻi mo lausiʻí. … ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e fakamālohia ʻoku maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻOku tokoni ʻa hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fai ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi fili fakapotopoto—ʻa e ngaahi fili ʻe tokoni kiate kinautolu ke foki mo honau fāmilí ki heʻenau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke nofo mo Kinaua ʻo taʻengata” (“The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 8).

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi hoʻo lisí ki he toʻu tupu ʻo e Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakaiʻi e lisi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo nau hikí pea fakakaukau ki he meʻa ʻoku totonu ke tau fai ke taau ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení. Kole kiate kinautolu ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 19:9, 13, pea fekumi ki he tefitoʻi moʻoni kau ki hono maʻu e takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Tuku ki he kau akó ke nau hiki e tefitoʻi moʻoni ʻoku nau ʻiló. Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo kinautolu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau hikí. (Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha meʻa hangē ko ʻení: ʻE lava ʻe heʻetau holí mo e lotú ʻo ʻai ke tau taau ke fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e fē taimi kuo tokoni atu ai hoʻo ngaahi holí mo e lotu māʻoniʻoní ke ongoʻi e takiekina ʻo e Laumālié?

Tohi ʻa e fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki e kongaʻi fakamatala ko ʻení pea toki fakakakato ia ʻaki e lea pē ʻanautolu.

Te u fakahaaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻeku holi ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki e …

3 Nīfai 19: 15–36

Naʻe hā mo lotu ʻa e Fakamoʻuí ke fakamaʻa ʻa e kakaí ʻi heʻenau tuí

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 19:15–16. Fakamahinoʻi ʻi he taimi ne tūʻulutui ai ʻa e kakaí, ne nau fakamoʻoniʻi ʻa hono fai ʻe Sīsū Kalaisi ha lotu kehekehe ʻe tolu maʻa ʻEne kau ākongá pea mo e falukunga kakaí. (Fakamatalaʻi ʻe ako ʻe he kalasí ʻamuiange ʻi he lēsoní ki he lotu hono tolu ʻa e Fakamoʻuí.)

Hiki ʻa e ngaahi potufolofola mo e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimua pea fai e kalasí (pe teuteuʻi ia ʻi ha laʻipepa tufa ki he tokotaha ako takitaha):

3 Nīfai 19:17–18, 24–26, 30

3 Nīfai 19:19–23

3 Nīfai 19: 27–29

Ko e hā te ke lava ʻo ako kau ki he lotú ʻi he potufolofola ko ʻení?

Te ke fakaʻaongaʻi fēfē e meʻa kuó ke ako ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi hoʻo lotu fakatāutahá?

Vahevahe e kalasi ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu. (Kapau ʻoku tokosiʻi hoʻo kalasí, mahalo te ke fie maʻu ke vahevahe e kalasí ki ha ngaahi kulupu iiki ange.) Vahe ki he tokotaha ako ʻi he kulupu takitaha ke ne lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku hiki ʻi he palakipoé. ʻAi ke ʻilo ʻe he kau akó ʻoku totonu ke nau mateuteu kotoa ke tali fakakulupu ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé.

Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha kau akó ke vahevahe ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻí mo e kau mēmipa kehe ʻo ʻenau kulupú. Mateuteu ke tali kapau ʻe fehuʻi ʻe he kau akó pe ko e hā e ʻuhinga ne lotu ai ʻa e kau ākongá ki he Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 19:18). Fakamahinoʻi ʻi he taimi makehe ko ʻení, naʻe lotu ʻa e kau ākongá kia Sīsū Kalaisi koeʻuhí he naʻá Ne ʻi ai tonu ko ha fakafofonga ʻo e Tamaí (vakai, 3 Nīfai 19:22).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 19:31–34. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú pea fakakaukau ki he kaunga lahi ʻa e lotu ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Lolotonga hono feakoʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni lahi ʻi heʻenau vahevahé, ʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻekitivitī ko ʻení ha tefitoʻi moʻoni ʻe ua te nau ʻilo ʻi heʻenau akó.

Tohi ʻeni ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, …

Kole ki he kau akó ke nau vakaiʻi fakalongolongo e 3 Nīfai 19:28, pea fekumi ki he ngaahi founga ke fakakakato ʻaki e fakamatala ʻoku hiki ʻi he palakipoé. (Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi talí. Ko e founga ʻeni ʻe taha ʻe ala fakakakato ʻaki ʻe he kau akó e fakamatalá: ʻI heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ʻo fakamaʻa ai kitautolu.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakamaʻá? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke maʻá?

  • Ko e hā e founga ne fakahaaʻi ai e tui ʻa e kau ākongá lolotonga e ngaahi meʻa ne lekooti ʻi he 3 Nīfai 19?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku fakamaʻa kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, fakamanatu kiate kinautolu kuo maʻu ʻe he kau ākongá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea “fakafonu … [ʻaki e] afi” (3 Nīfai 19:13). Fakamatalaʻi ko e kupuʻi lea “fakafonu ʻaki … e afi” ko ha fakataipe, ʻoku ʻuhinga ki he tāpuaki ʻo hono fakamaʻa ʻo fakafou ʻi he takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kole ki he kau akó ke nau toe lau fakalongolongo e 3 Nīfai 19:23, 29, pea fekumi ki ha tāpuaki ʻe taha ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí. (Hili e lau ʻa e kau akó, mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ke nau fakaʻilongaʻi ʻi hono vēsí e kupuʻi lea “ke tau taha pē.”)

  • ʻOku taha fēfē ʻa Sīsū Kalaisi mo e Tamaí? (ʻOkú na sino māvahevahe ka ʻokú Na taha ʻi he taumuʻa mo e tokāteline. Taha moʻoni, ʻokú na fakahoko ʻa e palani fakalangi ʻo e fakamoʻuí ʻa e Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate kitautolu ke hoko ʻo taha mo e ʻOtuá ko e Tamaí mo e ʻAló?

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he 3 Nīfai 19:23, 29 kau ki he founga te tau hoko ai ʻo taha mo Kinauá? (ʻI he tuí, ʻe lava ke tau haohaoa pea hoko ʻo taha mo Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he founga te tau lava ai ʻo taha mo e Tamaí mo e ʻAló:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

“Ne aʻusia ʻe Sīsū ʻa e uouangataha haohaoa mo e Tamaí ʻaki ʻEne tukulolo ʻi he sino mo e laumālie fakatouʻosi ki he finangalo ʻo e Tamaí. Naʻe mahino ʻa e tāfataha ʻEne tokangá ki Heʻene ngāué he naʻe ʻikai ha lotosiʻi pe fakaveiveiua ʻiate Ia. Ne folofola ʻa Sīsū ʻo kau ki Heʻene tamaí ʻo pehē, ‘ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá’ (Sione 8:29). …

“Ko e moʻoni he ʻikai ke tau taha mo e ʻOtuá mo Kalaisi kae ʻoua kuo tau ʻai ke hoko Hona finangaló mo e meʻa ʻokú Na hōifua ki aí ko e meʻa ʻoku tau holi lahi ki aí. ʻOku ʻikai aʻusia ʻa e faʻahinga tukulolo ko iá ʻi ha ʻaho pē ʻe taha, ka ʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, hili ha taimi, kapau te tau loto fiemālie ki ai, mahalo ʻe tonu ke pehē ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻo hangē ko e Tamaí ʻiate Iá” (“That They May Be One in Us,” Ensign, Nov. 2002, 72, 73).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 19:35–36 pea ke fakalaulauloto ki he mālohi ʻo ʻenau lotú. Palōmesi ki he kau akó te tau lava foki ʻo maʻu ha aʻusia fakalaumālie lahi ange pea tupulaki ke hoko ʻo taha mo e Tamaí mo e ʻAló kapau te tau fakatupulaki ʻetau tuí mo lotu fakamātoato ke maʻu e takaua ʻo e Laumālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 19:10–13. Toe Papitaiso

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he ʻuhinga ne fie maʻu ai ke toe papitaiso ʻa e kau Nīfaí:

“ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe ngali kehe ʻi he moʻoni ko ia he taimi ne hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí ki he kau Nīfaí, naʻe papitaiso ʻa Nīfai pehē ki he niʻihi kehé kotoa neongo ne nau ʻosi papitaiso kimuʻa.

“Naʻe teʻeki kakato ʻa e Siasí ʻi he kau Nīfaí kimuʻa he hāʻele mai ʻa Kalaisí pea naʻe ʻi he fono ʻa Mōsesé. Naʻe fakafoki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa hono kakató pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Ko ia ai, ne hoko ko hano toe fokotuʻutuʻu foʻou pea fakahoko ia ʻi heʻenau papitaisó.

“ʻOku tau ʻi ha tuʻunga tatau ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe papitaiso ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻOliva Kautele ʻi he fekau ʻa e ʻĀngelo ko Sione Papitaisó. Ne ʻi ai mo ha niʻihi kehe ne papitaiso kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí. Ka neongo ia, ʻi he ʻaho ne fokotuʻu ai e Siasí, ne toe papitaiso ʻa kinautolu kotoa pē ne papitaiso kimuʻá ʻo ʻikai ki hono fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, ka ke kau ki he Siasí. Naʻe tatau pē ʻa e ʻuhingá he taimi takitaha” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 3:205–6).

3 Nīfai 19:18, 22. “Naʻa nau lotu kia Sīsū”

Mei he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku tau ʻilo ʻoku tau hū ki he ʻOtua ko e Tamaí pea lotu pē kiate Ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau lotu kia Sīsū Kalaisi. Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nīfaí, “Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá” (3 Nīfai 18:19). Ka neongo iá, hili ha kiʻi taimi mei hono akoʻi ʻeni ʻe he Fakamoʻuí, ne lotu fakahangatonu ʻEne kau ākonga Nīfaí kiate Ia (vakai, 3 Nīfai 19:18). Naʻá Ne pehē, ʻoku nau fai iá, koeʻuhí naʻá Ne ʻi ai mo kinautolu (vakai, 3 Nīfai 19:22). Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻe makehe ʻeni—ko ha tūkunga makehe:

“Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga makehe naʻe fai ai ʻení pea tuo taha pē. Naʻe ʻosi akoʻi kinautolu ʻe Sīsū ke lotu ʻi Hono huafá ki he Tamaí, pea naʻa nau tomuʻa fai ia. … Naʻe ʻi hono lotolotongá ʻa Sīsū ko ha fakataipe ʻo e Tamaí. ʻI heʻenau mamata kiaí, ne hangē pē ʻoku nau mamata ki he Tamaí; ne hangē pē ʻenau lotu kiate Iá ko ʻenau lotu ki he Tamaí. Ko ha tūkunga makehe mo hāhāmolofia” (The Promised Messiah [1978], 560, 561).

Paaki