Laipelí
Lēsoni 76: ʻAlamā 11


Lēsoni 76

ʻAlamā 11

Talateú

ʻI he hoko atu hono akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki e kakai ʻo ʻAmonaihaá, naʻe foaki ange ʻe ha loea ko Sisolome kia ʻAmuleki ha paʻanga ke ne fakaʻikaiʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Naʻe feinga foki ʻa Sisolome ke ne mioʻi e ngaahi lea ʻa ʻAmulekí mo fakataʻeʻaongaʻi ʻene ngaahi akonaki kau kia Sīsū Kalaisí. ʻI hono maluʻi ʻe ʻAmuleki ia mei he ngaahi feinga ʻa Sisolome ke tauheleʻi iá, naʻá ne fakamoʻoni ko e fakamoʻui mei he angahalá ʻoku maʻu pē ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻe fakamoʻoni foki ʻa ʻAmuleki ʻe toetuʻu e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea ʻe ʻomi ʻa kinautolu ke “nau fakamatala ʻi he ʻao ʻo e fakamaau ʻo Kalaisi ko e ʻAló, mo e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he ʻAho ʻo e Fakamāú (ʻAlamā 11:44).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 11:1–25

Naʻe fakafepakiʻi ʻe ʻAmuleki ʻa e ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sisolome ke fakaʻikaiʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa ʻoku nau maʻu ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate kinautolu pea he ʻikai pē ke nau teitei fakatau atu ia. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau talanoa ki he meʻa naʻa nau fakakaukau ki aí pea mo e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e ngaahi meʻa ko iá kiate kinautolú.

Fakamatalaʻi ʻange ʻi he ʻAlamā 11 ʻoku hoko atu ai e fakamatala ki hono akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki e kakai ʻo ʻAmonaihaá. Lolotonga e faiako ʻa ʻAmulekí, naʻe fakafepakiʻi ia ʻe ha taha loea ko Sisolome, ʻo ne foaki ange ha paʻanga ke fakafetongiʻaki ha meʻa naʻe fuʻu mahuʻinga kia ʻAmuleki.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he ʻAlamā 11:21–22 ke ʻilo ko e paʻanga ʻe fiha naʻe foaki ange ʻe Sisolome kia ʻAmulekí. ʻAi ke lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakamahinoʻi ange ko e fakamatala ʻa Molomona ki he founga lau paʻanga faka-Nīfaí ʻi he ʻAlamā 11:4–19 ʻoku tokoni ia ke mahino kiate kitautolu ʻa e lahi ʻo e totongi fakafūfū ʻa Sisolomé. Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ko eʻonitī ko e konga siliva mahuʻinga lahi tahá ia (vakai, ʻAlamā 11:6, 11–13). Naʻe tatau e mahuʻinga ʻo e ʻonitī ʻe tahá mo e vāhenga ʻo ha fakamaau ki he meimei uike ʻe taha (vakai, ʻAlamā 11:3, 11–13), ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko e ʻonitī ʻe onó naʻe tatau ia mo e vāhenga ʻo ha fakamaau ki he meimei uike ʻe ono.

  • Ko e hā ʻe hoko ai e tuʻuaki ʻa Sisolomé ko ha fakatauele ki he kakai ʻe niʻihi?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 11:23–25.

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he tali ʻa ʻAmulekí ʻo kau kiate iá?

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 11:25, ko e hā e meʻa ne palani ʻe Sisolome ke faí kapau naʻe tali ʻe ʻAmuleki ʻene tuʻuakí? ʻOku tatau fēfē ʻeni mo e meʻa ʻoku fai ʻe Sētané ʻi he taimi ʻoku moʻulaloa ai e kakaí ki heʻene ngaahi ʻahiʻahí?

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi e founga naʻe lava ai ʻe ʻAmuleki ʻo taʻofi e tuʻuaki ʻa Sisolomé, hiki ʻeni ʻi he palakipoé: ʻE ʻikai te u … ha meʻa ʻoku faikehekehe mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e ʻAlamā 11:22. Kole ki he kalasí ke nau kumi e foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAmuleki ke fakakakatoʻaki e fakamatalá ni.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea kehe te tau lava ʻo fakahū ke fakakakato e sētesí ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke taʻofi e ʻahiʻahí? (“Fai,” “fakakaukau,” pe “mamata ki ai.”)

Kole ki he kau akó ke nau fakahā mai ha tefitoʻi moʻoni ʻoku fakatefito ʻi he ʻAlamā 11:22 ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi e founga te nau lava ʻo ikunaʻi ʻaki e ʻahiʻahí. Neongo ʻe kehekehe e ngaahi tali ʻa e kau akó, ka ʻoku totonu ke hā mei ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau falala ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo ikunaʻi e ʻahiʻahí. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ofi ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻAlamā 11:22.)

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau ongoʻingofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ikunaʻi e ʻahiʻahí?

Lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻulungaanga ʻoku ʻikai totonu ke ke fai, pe ʻokú ke feohi mo ha kakai ʻoku nau fusi atu koe ki he feituʻu ʻoku halá, ko e taimi ia ke ke ngāue ʻaki ai hoʻo tauʻatāiná, ʻa hoʻo tauʻatāina ke filí. Fakaongoongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, pea he ʻikai te ke hē.

“… ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi mo paletuʻa kimoutolu mei he ngaahi ʻoho ʻa e filí ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ” (“Faleʻi ki he Toʻu Tupú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 18).

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu mo nau ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai e toʻu tupú ke nau fai ha tōʻonga ʻoku faikehekehe mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke fai ke ke falala ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku anga fēfē ʻene tokoniʻi koé?

  • Ko e fē e taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ikunaʻi e ʻahiʻahí?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa kuo nau akó ʻaki hono fakamanatuʻi e sīpinga ʻa ʻAmulekí ʻi he taimi ka hoko maí ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke nau fakafetongi ʻenau tuí. Fai ha fakamoʻoni, ʻi heʻenau moʻui taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te nau lava ʻo aʻusia ha loto falala ʻoku lahi angé ke nau tuʻu maʻu maʻá e moʻoní mo ikunaʻi e ʻahiʻahí.

ʻAlamā 11:26–40

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe ʻAmuleki e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo ikunaʻi e ngaahi feinga ʻa Sisolome ke fakahalaʻi ʻene leá

Fehuʻi ange ki he kau akó pe kuo feinga ha taha ke ne fakafehuʻia pe fakafepakiʻi ʻenau tuí ʻi he fakakikihi pe ngāue ʻaki e taʻe faitotonú. Fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ʻo e kau akó ke na vahevahe e ngaahi meʻa ne na aʻusiá.

Fakamatalaʻi ange, hili e ʻikai ke ola lelei e feinga ʻa Sisolome ke maʻu ʻa ʻAmuleki ke ne fakaʻikaiʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtuá, naʻá ne liliu ʻene ngaahi palaní pea kamata ke ne ʻohofi e tui ʻa ʻAmuleki kia Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 11:26–35. Kole ki he kalasí ke nau kumi e founga naʻe feinga ai ʻa Sisolome ke ne filioʻi e lea ʻa ʻAmulekí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa kuo nau maʻú. Pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 11:36–37. Kole ki he kalasí ke nau fakatokangaʻi e founga ʻoku fakatonutonuʻaki ʻe ʻAmuleki e loi ne akoʻi ʻe Sisolomé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau sio ki he futinouti 34a. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi e futinouti 34a ʻi heʻenau folofolá.) Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Hilamani 5:10–11.

  • Ko e hā ʻoku taʻe malava ai ke fakahaofi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá? Ko e hā e faikehekehe ʻi hono fakahaofi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá mo e fakahaofi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 11:40. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he veesi ko ʻení ha tefitoʻi moʻoni kuo pau ke tau muimui ki ai kae lava ke fakahaofi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke huhuʻi ai kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá.

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke tui kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau tui kia Sīsū Kalaisi kae fakahaofi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá?

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻoku fakaiku ai e tui kia Sīsū Kalaisí ki he huhuʻí ʻo fou he fakatomalá, lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku tau fie maʻu ha tui mālohi kia Kalaisi ka tau lava ʻo fakatomala. Kuo pau ke kau ʻi heʻetau tuí ha ʻʻilo totonu ki he natula, haohaoa, pea mo e ʻulungaanga ʻo e [ʻOtuá]” (Lectures on Faith [1985], 38). Kapau ʻoku tau tui ʻoku tokaimaʻananga [ʻa e] ʻOtuá [ki he] meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻofa, mo ʻaloʻofa, te tau lava ʻo falala taʻeueʻia kiate Ia koeʻuhí ko hotau fakamoʻuí. ʻE liliu ʻe he tui kia Kalaisí ʻetau fakakaukaú, tuí, mo hotau ʻulungaanga ʻoku ʻikai fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.” (“Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 100).

Fokotuʻutuʻu e kau akó ke nau tauhoa. Kole ki he hoa takitaha ke nau taufetongi hono fefakamatalaʻiʻaki e founga te nau tali ʻakí kapau ʻe fai ange ʻe ha taha kei talavou siʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u tui kia Sīsū Kalaisi kae lava ke u fakatomala mo fakahaofi mei heʻeku ngaahi angahalá?

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke ke fakatomalá?

Fai ha fakamoʻoni ʻoku tau lava ʻo fakatomala, fakahaofi mei heʻetau ngaahi angahala, pea maʻu e moʻui taʻengatá ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻAlamā 11:41–46

ʻOku akoʻi ʻe ʻAmuleki ʻo kau ki he toetuʻú mo e fakamāuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi te tau toetuʻu pea fakamāuʻi kitautolu, fehuʻi ange:

  • Naʻe mei kehekehe fēfē e moʻui ʻa ha taha kapau naʻa nau tui naʻe ʻikai toe ʻi ai ha moʻui hili ʻa e maté?

Hiki ʻa e ongo foʻi lea ko e Toetuʻu mo e Fakamaau he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he ʻAlamā 11:41–45, ʻo kumi ʻa e lahi taha te nau lavá e fakamatala kau ki he toetuʻú mo e fakamāú. ʻI he lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau maʻú, hiki ʻenau talí he palakipoé. Fakapapauʻi ʻoku fakahaaʻi ʻe he taha ʻo e ngaahi fakamatala he palakipoé ʻa e moʻoni ko ia ʻe toetuʻu e kakai kotoa pē ʻoku moʻui he māmaní ʻi he ngataʻangá. Fakamahinoʻi ange e fakaʻuhinga faingofua ʻo e toetuʻú ʻi he ʻAlamā 11:45: “Ke ʻoua naʻa nau toe mate; pea fakataha honau laumālié mo honau sinó, pea ʻe ʻikai ke toe fakamavaheʻi.” (Mahalo te ke fie maʻu ke poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e fakamatala ko ʻení.) Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa kuo nau ʻiló, mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau hiki e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi ʻolunga he peesi ʻo ʻenau folofolá: ʻE toetuʻu mo fakamāuʻi kotoa ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Ko e fē he ngaahi moʻoni he palakipoé ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ke ke teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ngaahi moʻoni ki he toetuʻú ʻa e melinó mo e ʻamanaki leleí ki he kau māʻoniʻoní?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 11:46, ʻo kumi e ola e ngaahi akonaki ʻa ʻAmuleki kia Sisolomé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ala peheni ai ha tali ʻa ha taha ki he akonaki ʻa ʻAmulekí?

  • ʻOkú ke pehē ko e fē ʻi he ngaahi akonaki ʻi he ʻAlamā 11:41–45 naʻá ne fakahohaʻasi e fakakaukau ʻa Sisolomé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fai ha fakamoʻoni koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe toetuʻu kotoa e kakaí pea te nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá “ke fakamāuʻi ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 11:44). ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa kuo nau ako he ʻaho ní pea mo e anga ʻene fekauʻaki mo kinautolú. Pea ʻai ke nau hiki e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé.)

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē nai he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he toetuʻú mo e fakamāuʻí?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai ke teuteu ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

  • ʻOku uesia fēfē ʻe hoʻo tui te ke toetuʻu pea fakamāuʻi koé ʻa e founga ʻokú ke fili ke moʻui ai he ʻaho takitahá?

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 11:28. [“ʻOku tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻi he toko tahá?

Ko e tokāteline ʻo e Siasí Toluʻi ʻOtuá ʻa e Siasí (ko e Tamai, ʻAlo mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Sino mavahevahe ʻe tolu ʻa ia ʻoku nau taha haohaoa ʻi he taumuʻa mo e tokāteline) kuo ʻohofi ia ʻi he māmani Kalisitiane fakaonopōní. ʻOku faʻa fehuʻia ʻe he kau Kalisitiane ko ia ʻoku nau fakatotoloʻi ʻenau fakakaukau ki he ʻOtuá ʻo aʻu ki he tui he senituli-hono fā-mo hono nimá ʻoku nau pehē ko e Tolu Tahaʻi ʻOtuá (ko e Tamaí, ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ke nau mavahevahé) ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí kau ki he makehe ʻetau fakakaukau ki he ʻOtuá. ʻOku ʻohake e fehuʻí fakataha mo hono talí ʻi he ʻAlamā 11:28–33 kuo fehuʻia ai ʻe ha tokolahi ʻa e tokāteline ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi kongokonga lalahi atu ʻi he Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Uloi W. Tokisī, ko e tokoni ʻi he lakanga Alēleaʻanga ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e pule māʻolunga ʻo e Ako Fakalotú (Religious Instruction), ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ha ʻuhinga fakafiemālie ki he tali ʻa ʻAmuleki ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá:

ʻOku tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻi he toko tahá? ʻOku faʻa ʻohake e fehuʻí ko e tali ki he ʻAlamā vahe 11, ʻa ē naʻe fakakikihiʻi ai ʻe Sisolome, ko ha fakafili, ki he faifekau ko ʻAmulekí. …

“Koeʻuhí ke mahino ʻa e lea ʻa ʻAmulekí [ʻoku taha pē ʻa e ʻOtua moʻoni mo moʻuí], kuo pau ke tau vakai ki he potufolofolá kakato. ʻI he meimei kotoa ʻo honau hisitōliá, naʻe vēkeveke ʻa e kau ʻIsileli tokolahi (ngaahi tamai ʻa e kau Nīfaí) ke tali ʻa e ngaahi ʻotua tamapua lahi ʻo e kau ʻIsipité mo e kau Kēnaní. Neongo ʻoku ʻikai ke fakahā ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fakakaukau tefito ʻo e hē mei he moʻoní naʻe maʻu ʻe he kakai ʻi he kolo ʻo Sisolome ko ʻAmonaihaá, ka ʻoku mahino ko e niʻihi ʻo e kau Nīfai naʻe hē mei he moʻoní ʻi he taimi ʻo ʻAlamaá, naʻa nau tauhi tamapua—ʻo hangē pē ko e niʻihi ʻo ʻenau ngaahi tamai ʻIsilelí. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻAlamā, ko ha hoa faifekau ʻo ʻAmulekí, ko e fakamaau lahi pea mo e taulaʻeiki lahi ki he Siasí fakakātoá, naʻá ne tokoni ke fokotuʻu ha kāingalotu mālohi mo faivelenga ʻo e Siasí. Ka, ʻko kinautolu naʻe ʻikai kau ki honau siasí naʻa nau fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻi he ngaahi ngāue mana fakafaʻahikehe, pea mo e tauhi tamapuá.’ ( ʻAlamā 1:32.) Naʻe hoko ʻa e hē mei he moʻoní ko ha palopalema pea tukuange ai ʻe ʻAlamā hono nofoʻanga fakamāú, ‘ke ne lava ʻe ia ʻo ʻalu atu ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí, pe ko e kakai ʻo Nīfaí, koeʻuhi ke ne lava ʻo malanga kiate kinautolu ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.’ (( ʻAlamā 4:19.)

“ʻI he hoko ʻa ʻAlamā ko ha faifekaú, naʻá ne ʻilo naʻe punou hifo e kakai tokolahi ki ha ngaahi tamapua ʻoku noa. Hangē ko ʻení, naʻá ne ʻilo ko e kakai ko ia ʻi he kolo ko Sōlamí] naʻa nau ʻfakakoviʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí, pea ko Sōlami, ʻa ia ko honau takí, ʻokú ne takiakiʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke nau punou hifo ki ha ngaahi tamapua ʻoku noa.’ ( ʻAlamā 31:1.)

“Pea ko e potufolofola ʻeni, ne aleaʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki pea mo Sisolomé. ʻI he fakamaama ko ʻení, naʻe mahino kakato ʻa e tali ʻa ʻAmulekí pea, ko e moʻoni, ʻoku tonu: ʻOku taha pē ʻa e ʻʻOtua moʻoni mo moʻuí’—ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne vahevahe hono anga faka-ʻotuá mo e kakai ʻo e ngaahi ʻotua loí ʻa ē naʻe faʻu ʻe he tangatá” (“I Have a Question,” Ensign, Aug. 1985, 11).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e founga mo e ʻuhinga ʻoku tui ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku kehekehe ʻa e Toluʻi ʻOtuá mei he tui faka-Kalisitiane tukufakaholo ʻi he Tolu Tahaʻi ʻOtuá:

“Ko ʻetau tefito ʻo e tui ʻuluaki mo mahuʻinga taha ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku peheni, ‘ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní’ [Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1]. ʻOku tau tui ʻoku hoko ʻa e toko tolu fakalangi ko ʻení ko e Toko Toluʻi ʻOtuá ʻa ia ʻoku nau taha ʻi he taumuʻa, founga, fakamoʻoni pea mo e misiona. ʻOku tau tui ʻoku Nau tatau pē ʻo fonu ʻi he fakamaau totonú mo e ʻaloʻofa mo e ʻofa faka-ʻOtua, manavaʻofá mo e faʻa kātakí, faʻa fakamolemolé mo e huhuʻí. ʻOku ou tui ʻe totonu ke u pehē ʻoku tau tui ʻoku Nau taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mahuʻinga mo taʻengatá tuku kehe pē ʻoku ʻikai ke tau tui ʻoku sino pē ʻe taha ʻa e toko tolú ni, ʻa ia ko ha fakakaukau ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku tui ki he Toko Tolu Tapú ka kuo teʻeki ai fakahā mai ia ʻi he folofolá he ʻoku ʻikai moʻoni. …

“ʻI he taʻu 325 T.S. naʻe ui ai ʻe he ʻemipola ʻo Loma ko Konisitenitaine ha Kosilio ʻi Nīsia ke nau aleaʻi—ʻo kau ai ʻa e—fakautuutu ko ia e pehē ko e ʻOtuá ko e ʻtoko tolu ka ʻoku nau taha pē’. Hili ha fakakikihi lahi ʻa e kau tangata lotú, kau filōsefa, mo e kau taki fakalotu, [naʻe kamata ke ʻiloa kinautolu ko e Tui Faka-Nisí (hili ha taʻu kehe ʻe 125 mo ha ngaahi fakataha alēlea lalahi ʻe tolu) [Konisitenitinoupolo, taʻu 381 T.S.; ʻEfesō (Ephesus), T.S. 431; Salasetoni (Chalcedon), T.S. 451], mo ha ngaahi fokotuʻutuʻu kimui ʻo hangē ko e Tui Faka-ʻAtenisí. Naʻe pehē ʻi he ngaahi feliliuaki mo e fetongitongi kehekehe naʻe fakahoko he ngaahi senituli hokohoko aí—ko e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai hanau sino, ʻoku aoniu mo mafeia ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku ʻikai ke nau moʻui ʻi he ʻunivēsí mo e taimí ni. ʻOku pehē ʻi he ngaahi tui pehení ko e toko tolu mavahevahe kinautolu ka ko e toko taha pē ʻo faʻa pehē ai “ko e fakamisiteli ʻeni ʻo e toko tolu tapú.’ Ko e toko tolu mavahevahe ʻa kinautolu, ka ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ʻe tolu kae taha pē. ʻA ia ko e toko tolú ni, ʻoku ʻikai malava ke mahino ia ki ha taha, kae kehe, ʻoku ʻikai malava ke mahino ki ha taha ʻa e ʻOtuá pē taha ko ʻení.

“ʻOku tau tui tatau heni mo kinautolu ʻoku nau fakaangaʻi kitautolú—ʻa e taʻe malava moʻoni ke mahino ki ha taha ʻa e faʻahinga fakakaukau ko ʻeni kau ki he ʻOtuá. …

“ʻOku tau fakahā ʻoku fakamoʻoniʻi mai pē mei he folofolá ʻoku sino mavahevahe ʻa e Tamaí, ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha toko tolu fakalangi ʻa kinautolu, pea fakatokangaʻi hono fakatātaaʻi mahino mai ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Lotu Hūfekina ʻa e Fakamoʻuí ne u toki lave ki aí, … hono papitaiso Ia ʻe Sioné, ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú mo hono fakapoongi ʻo Sitīvení—ka ko ha fakatātā pē ia ʻe fā” (“Ko e ʻOtua Moʻoni Pē Tahá mo Sīsū Kalaisi ʻa Ia Naʻá Ne Fekaú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2007, 40–41).

ʻAlamā 11:38–39. ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e Tamai Taʻengatá?

Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kau akó ha tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻoku fakatou hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo e Tamai Taʻengatá, te ke lava ʻo akoʻi pe toe vakaiʻi ʻa e fakakaukau tokoni fakafaiako ki he Mōsaia 15:1–9 ʻi he lēsoni 60.

Paaki