Laipelí
Lēsoni 154: Molonai 6


Lēsoni 154

Molonai 6

Talateú

ʻI he ofi ke fakakakato ʻe Molonai ʻa ʻene tohi ʻi he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne fakamatala ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu kae lava ha taha fakafoʻituitui ʻo papitaiso ki he Siasí. Naʻá ne fakamatalaʻi leva e ngaahi fatongia ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fetauhiʻakí. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí mo fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ko ia ke tataki ʻa e ngaahi houalotu ʻa e Siasí ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 6:1–3

Fokotuʻu ʻe Molonai e ngaahi fie maʻu ki he papitaisó

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau ʻoku ʻi ai hanau tokoua pe tuongaʻane taʻu fitu ʻe hoko hono taʻu valú ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Toe kole ange ke nau fakakaukau kuo kole ange ʻe heʻenau mātuʻá ke nau akoʻi ha lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi fekauʻaki mo e founga ke teuteu ai ki he papitaisó. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fakamatala e meʻa te nau akoʻi ke tokoni ki he teuteu ko ia ʻa honau kiʻi tokouá pe tuongaʻané ke papitaisó.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Molonai 6 ha fakamatala ki he ngaahi fie maʻu ko ia ki he papitaisó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Molonai 6:1–3, ʻo kumi e ngaahi fie maʻu ko ia ki he papitaisó. Fakaafeʻi leva e kau akó ke nau vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú. Fakakaukau ke fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko kinautolu ko ia ʻoku fie papitaisó ʻoku totonu ke nau ʻomi “ʻa e fua ʻoku feʻunga ʻa ia ʻoku nau taau ai mo iá”? (Kuo pau ke nau moʻui talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ʻoku nau mateuteu ke fakahoko mo tauhi e fuakava ʻo e papitaisó.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha taha fakafoʻituitui ke ne maʻu “ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala” kimuʻa pea toki papitaisó? (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamatala ange ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea “ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá” ki he loto fakatōkilalo mo e loto fiemālie ʻa ha taha ke fakatomala pea talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 6:3, pea kole ange ki he kalasí ke nau feinga ke talaatu ʻa e meʻa ʻoku tau fuakava ke fai ʻi he papitaisó. ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fuakava ʻi he papitaisó, ke ʻai kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá. (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke kole ki he kau akó ke nau fakamanatu e meʻa ne nau ako ʻi he lēsoni kimuʻá fekauʻaki mo hono ʻuhinga ʻo e ʻai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.)

  • ʻI he meʻa kuó ke aʻusiá, ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe ha taha ʻoku fie papitaiso ha loto fakapapau ke tauhi kia Kalaisi ʻo aʻu ki he ngataʻangá?

  • Ko e hā kuó ke fai ke tauhi mo fakamālohia hoʻo loto fakapapau ke tauhi ki he ʻEikí?

Molonai 6:4

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Molonai e founga ke tokangaʻi mo fafangaʻi fakalaumālie e kāingalotu ʻo e Siasí

Fakamatala ange ki he kau akó ne hili hono fakamatalaʻi ʻe Molonai e ngaahi fie maʻu ki he papitaisó, naʻá ne fakamatala ki he meʻa ne fai ʻi hono taimí ke tokoniʻi e niʻihi fakafoʻituitui ne toki papitaisó ke nau kei tauhi fai velenga ʻenau ngaahi fuakavá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 6:4 , ʻo kumi e meʻa ne fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoniʻi e kau papi ului foʻoú. Kole ange ki he kau akó ke nau lipooti mai e meʻa ne nau ʻiló. Hiki ʻenau talí ʻi he palakipoé.

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi nounou e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he Molonai 6:4 ʻo kau ki honau ngaahi fatongia ki he kāingalotu kehe ʻo e Siasí, tautautefito ki he kāingalotu foʻoú. (Hangē ko ʻení, mahalo ʻe kau he tali ʻa e kau akó: ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke manatuʻi e kāingalotu kehe ʻo e Siasí pea fafangaʻi fakalaumālie kinautolu ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. Te nau lava foki ke pehē ʻoku totonu ke tau fetokoniʻaki pea aʻu ki haʻatau felotuaʻaki pea ʻoku totonu ke tau fetokoniʻaki ke falala ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí.)

  • ʻE lava fēfē ke tau fakahoko hotau fatongia ke tau femanatuaʻakí ?

  • Te tau fefafangaʻaki fēfē ʻaki e “folofola lelei ʻa e ʻOtuá”?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono fafanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá?

Lau e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ko ʻenau omi pē ki he lotú ke maʻu ha ngaahi moʻoni foʻou ʻo e ongoongoleleí pe feʻiloaki mo honau kaungāmeʻá, neongo ʻoku mahuʻinga kotoa ia. ʻOku nau omí koe kumi ki ha aʻusia fakalaumālie. ʻOku nau fie maʻu e nongá. ʻOku nau fie maʻu ke fakamālohia ʻenau tuí pea ke toe fakafoʻou ʻenau ʻamanaki leleí. Ko hono fakanounoú, ʻoku nau fie maʻu ke fafanga kinautolu ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá pea ke fakamālohia mei he mālohi ʻo e langí. ʻOku ʻi ai e fatongia ʻo kitautolu kuo ui ke lea pe faiako pe takí ke tokoni ʻi hono ʻoange ʻa e meʻa ko iá ʻi he lelei taha te tau ala lavá” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he kakai ko ia ʻoku nau feinga, pe kuo nau feinga ke manatuʻi mo fafanga fakalaumālie kinautolú. ʻEke ange pe kuo ʻi ai nai ha taimi kuo nau fakakaukau ai ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau lotua mai kinautolú, teuteuʻi ha ngaahi lēsoni maʻanautolu, poupouʻi kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻi he Siasí, pea tokoniʻi kinautolu lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ha founga kuo tāpuekina ai kinautolu koeʻuhí ko ha manatuʻi kinautolu ʻe ha taha pea fafangaʻi kinautolu ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakakaukau ke tuku ange ha taimi ki he kau akó ke nau fai ha tohi ʻo fakamālō ki he kakai ne nau tokoniʻi kinautolú.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha tokotaha pau ʻoku ngali fie maʻu ʻe he ʻEikí ke nau manatuʻi pe fafangaʻí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ki he ako folofolá ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke toe lelei ange ʻenau fakahoko honau fatongia ki he kāingalotu kehe ʻo e Siasí. Poupouʻi kinautolu ke nau tokanga makehe ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotu foʻoú.

Molonai 6:5–9

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Molonai e taumuʻa ʻo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí mo e founga hono fakahoko e ngaahi houalotú

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau kuo nau hoko kotoa ko ha mātuʻa ki ha talavou pe finemui kuo ʻikai toe fie ʻalu ia ki he lotú pea kuó ne pehē ʻi he ngaahi uike kuo hilí, ʻoku ʻikai fie ʻalu ia ki he lotú he ʻoku hangē ʻoku taʻe ʻuhinga mo taʻeolí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā te nau lea ʻaki ke poupouʻi e tokotaha ko ʻení ke ʻalu ki he lotú pea mo e founga ʻe lava ke nau tokoni ki ai ke mahino ʻa e ngaahi ʻuhinga totonu ʻo e ʻalu maʻu pē ki he lotú.

Hiki e sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke tau faʻa fakataha ke …

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 6:5–6. Kole ki he kalasí ke nau muimui mo kumi ha ngaahi founga ke fakakakato ai e sētesi ʻi he palakipoé. ʻI hono lipooti ʻe he fānau akó e meʻa ne nau maʻú, hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. ʻE lava ke kau ʻi heʻenau ngaahi talí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení:

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke tau faʻa fakataha ke ʻaukai mo lotu.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke tau faʻa fakataha ke tau fefakamālohiaʻaki fakalaumālie.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke tau faʻa fakataha ke maʻu e sākalamēnití ke manatu kia Sīsū Kalaisi.

Ne vahevahe ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha konga ʻo ha tohi mei hano kaungāmeʻa naʻá ne ʻilo ʻa e founga ke fiefia ai ʻi he maʻu lotú:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Naʻá ku liliu ʻeku fakakaukau kau ki heʻeku ʻalu ki he lotú [he ngaahi taʻu kuohilí]. ʻOku ʻikai te u kei ʻalu ki he lotú koeʻuhí ko au, ka ke u fakakaukau ai ki he niʻihi kehé. ʻOku ou fakalea ki he kakai ʻoku tangutu toko tahá, talitali lelei e kau ʻaʻahí, … mo fie tokoni ki ha ngāue. …

“Ko hono fakanounoú, ʻoku ou ʻalu ki he lotú ʻi he uike takitaha mo e taumuʻa ke fai ha ngāue, kae ʻikai ko e fai mai ha meʻa maʻaku, pea mo fakahoko ha lelei ʻi he moʻui ʻa e kakaí. ʻOku fakafiefia mo ʻaonga lahi ange ʻaupito ʻeku maʻulotu hokohoko maí” (toʻo mei he “Tokoni Taʻesiokitá,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 96).

ʻI hoʻo fakakaukau ko ia ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kau ako ʻi hoʻo kalasí, fakakaukau ke ke fai ange ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke nau vakaiʻi mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau ʻilo mei he Molonai 6:5–6:

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu mo e ʻaukai fakataha mo e kāingalotu ho uōtí pe koló?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tau “fetalanoaʻaki ʻiate [kitautolu] ʻo kau ki he lelei [hotau] laumālié”? Molonai 6:5ʻOku tau fakahoko fēfē ʻeni ʻi he lotú?

  • ʻE tokoniʻi fēfē ʻe he meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi he lotú kapau ʻoku tau maʻu lotu mo e loto holi ke fakamālohia fakalaumālie e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau manatuʻi ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití? ʻE lava fēfē ke tokoni hono maʻu e sākalamēnití ke tau manatu kiate Ia he lolotonga e uike takitaha?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e ʻalu ki he lotú ʻi he ngaahi taumuʻa ko ia kuo tau aleaʻí, ke “tauhi ʻa [kitautolu] ʻi he hala totonú”? Molonai 6:4). Ko e hā te ke lava ʻo fai ke poupouʻi e toʻu tupu kehé ke nau maʻu e ngaahi houalotu ʻa e Siasí?

Lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá:

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

“ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻi Saione maʻá e tokotaha ʻoku loto fiemālie ke faiangahalá. ʻOku ʻi ai ha ha feituʻu maʻá e tokotaha angahala ʻoku fakatomalá, maʻá e tangata ʻoku tafoki mei he angahalá pea fekumi ki he moʻui taʻengatá pea mo e maama ʻo e Ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1915, 120).

Hilia ia pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 6:7–8 , ʻo kumi e meʻa naʻe “fuʻu tokanga” ki ai e kau taki ʻo e Siasí ʻi he kuonga ʻo Molonaí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e “tāmateʻí” ʻi veesi ko ʻení ki he tuʻusi mei he Siasí. Kapau ʻe fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha hia mamafa pea ʻikai fakatomala, ʻe lava ke tuʻusi kinautolu, pe mole honau tuʻunga mēmipa ʻi he Siasí mo e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi fuakavá.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he kau taki ʻo e Siasí he kuongá ni ke tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá?

  • Fakatatau mo e Molonai 6:8, ko e hā ha talaʻofa kuo fai mai kiate kitautolu ʻo kapau te tau fakatomalaʻi fakamātoato ʻetau ngaahi angahalá? (Ko e lahi ange ʻo ʻetau fakatomala mo feinga ke maʻu ha fakamolemole ʻi he loto fakamātoató, ʻe fakamolemoleʻi leva kitautolu.)

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻu ke ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ʻenau ngaahi houalotu angamaheni ʻo e Sāpaté (hangē ko ʻení, lolotonga e ngaahi lotú, lolotonga e sākalamēnití, lolotonga e lea pe faiako ʻa e kāingalotú lolotonga hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí, pe lolotonga e fakalaulauloto ki ha potufolofola he lolotonga ha lēsoni). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 6:9. Kole ange ki he kalasí ke nau muimui mo feinga ke ʻilo ʻa e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni ʻoku tau ʻilo ʻi he Molonai 6:9 fekauʻaki mo e founga totonu ki hono fakahoko ʻo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí? (Ko e ngaahi houalotu ʻo e Siasí kuo pau ke fakahoko ia ʻo fakatatau ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ne tataki ha houalotu ʻo e Siasí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Kole ange ke nau fakakaukauloto ko kinautolu ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻeni ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e kaunga ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení ki he ngaahi tapa kotoa ʻo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí, (Te ke lava ke hiki ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he palakipoé kimuʻa pea fai e kalasí pe ko haʻo teuteu ia ko ha meʻa ke tufa.) Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻilo ʻi he Molonai 6:9 ki he ngaahi tūkunga takitaha ko ʻení.

  1. Kuo kole atu ke ke fai ha lea ʻi he houalotu sākalamēnití ʻo kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  2. Kuo kole atu ke ke palani ha polokalama hiva ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he kahaʻú.

  3. ʻOkú ke tangutu ʻi ha houalotu fakamoʻoni peá ke ongoʻi ʻa e ueʻi fakalaumālie ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní, ka ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi e meʻa ʻoku totonu ke ke lea ʻakí.

Fakamanatu ki he kau akó, naʻá ke kole ange he konga kimuʻa ʻo e lēsoní, ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻe ala lea ʻaki ʻe he mātuʻá ke poupouʻi ha talavou pe finemui ke ʻalu ki he lotú. Ke fakaʻosi e lēsoní, ʻeke ki he kau akó pe ko e hā kuo nau fakakaukau ke vahevahé. Vahevahe leva hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo e maʻu lotú pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe kuo mou aleaʻi he ʻaho ní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molonai 6:2. “[Ha] loto mafesifesi mo [ha] laumālie fakatomala”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻuhinga ʻo e ʻoatu ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ki he ʻEikí:

“ʻI hoʻomou feinga ke maʻu e tāpuaki ʻo e uluí, ʻe lava ke ke ʻoatu ki he ʻEikí ʻa e meʻaʻofa ʻo e loto mafesifesí pe fakatomalá, hoʻo lotó mo hoʻo laumālie fakatomalá, pe talangofuá. Ko hono moʻoní, ko e meʻaʻofa ʻo hoʻo moʻuí—tuʻunga ʻokú ke ʻi aí mo e meʻa ʻokú ke hoko ki aí (“When Thou Art Converted,” Ensign pe Liahona, May 2004, 12).

Molonai 6:4. “Fakamaʻa ʻe he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻOku tau maʻu e mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 27:19–20; Molonai 6:4). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ʻi he vai ʻo e papitaisó, ʻo hangē ko ia ʻoku tau faʻa lea ʻakí, ka ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻokú ne tamateʻi e anga fakakakanó pea ʻomi kitautolu ki he tuʻunga ʻo e anga māʻoniʻoní. ʻOku tau hoko ʻo maʻa ʻi he taimi ko ia ʻoku tau maʻu moʻoni ai ʻa e feohi mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi ia ʻoku tutu ai e angahalá, kinohaʻá mo e koví mei hotau lotó ʻo hangē ha afí. Ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ko e papitaiso ia ʻaki e afi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 290; vakai foki, peesi 239).

Molonai 6:4. Ko hotau fatongia ke fetauhiʻaki

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e meʻa ko ʻeni ne hokó:

“Kuó u mamata ki he tokolahi ʻo e kau tauhisipi ʻoku nau fafanga ʻenau takangá. Ko e taha ko e palesiteni ʻo ha kōlomu ʻo e kau tīkoní. Ne nofo ha taha e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú ʻo ofi mai ki hoku ʻapí. Ne teʻeki pē ke kau atu e kiʻi tamasiʻi ia ko ʻeni hoku kaungāʻapí [ʻi] ha fakataha fakakōlomu pe fai ha meʻa mo e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú. Ne ʻikai kau ki he Siasí ʻa e husepāniti ʻo ʻene faʻeé, pea naʻe ʻikai maʻulotu ʻa ʻene faʻeé.

“Ne fealēleaʻaki e kau palesitenisī ʻo ʻene kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha. … ʻI heʻenau fakataha fakapalesitenisií, ne manatuʻi ai ʻe he kau tauhi-sipi taʻu 13 ko iá ʻa e kiʻi tamasiʻi ne teʻeki kau mai ki haʻanau fakatahá. Ne nau talanoa ki he mahuʻinga ke ne maʻu ʻa e meʻa kuo nau maʻú. Ne vahe ange leva ʻe he palesitení ki hono ongo tokoní ke na kumi mai ʻa e sipi hē ko iá.

“Naʻá ku maheni mo e tokoní, ne u ʻilo naʻe mā peá u ʻilo hono faingataʻa ʻo e ngāue ne vahe ange ki aí, ko ia, ne u fakasiosio atu mei he luva homau ʻapí ki heʻene lue māmālie hake ʻi homau matafalé ko e fakataumuʻa ki he ʻapi ʻo e kiʻi tamasiʻi ne teʻeki maʻu lotu tuʻo tahá. Ne mono pē ʻe he tauhí ʻa hono nimá ʻi hono kató. Naʻá ne sio pē ki he kelekelé. Naʻá ne lue māmālie, ʻo hangē ko ia te mou fai ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mou fakapapauʻi pe ʻoku mou fie aʻu ki he feituʻu ʻoku mou ʻalu ki aí. Ne ʻosi ha miniti ʻe 20 nai peá ne toki fononga mai he halá fakataha mo e tīkoni naʻe heé. Ko e fononga ko ʻení ne fakahoko ia ʻi he ngaahi Sāpate [hono] hokó. Hili ia [pea] hiki e kiʻi tamasiʻi ne hē pea toe maʻú.

“… Hili ha ngaahi taʻu mei ai, ne u ʻi ha konifelenisi fakasiteiki, ʻi ha konitinēniti mamaʻo mei he loki ne fuofua fai ai e fakataha alēlea ʻa e kau palesitenisií. Ne fakafeʻiloaki mai ha tangata ʻulu hinā kiate au peá ne fanafana mai kiate au, ‘Ko [hoku] mokopuna tangatá naʻe kau ki ho uōtí ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí.’ Naʻá ne fakamatala mai ʻi he loto ʻofa ki he moʻui ʻa e kiʻi tamasiʻi ko iá. Naʻá ne kole mai leva ke u kumi muʻa ʻa e tīkoni ko ia ne lue māmālie hake he halá. Peá ne fakaʻamu ke u fakamālō ange [mo] talaange kuo fuʻu tangata ʻa hono mokopuná ka ʻokú ne kei manatuʻi pē” (“Watch with Me,” Ensign, May 2001, 38–39).

Molonai 6:4. Ko hono fakamālohia e kau ului foʻoú

Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e kāingalotú kotoa, kau ai e toʻu tupú ke nau fafangaʻi mo fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku kau mai ki he Siasí:

“ʻOku ʻikai faingofua ke te hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení. Ko e taimi lahi ʻoku kau ai ʻa hono tukuange ʻo ha ngaahi tōʻonga moʻui motuʻa, tukuange ha kaungāmeʻa pe kaungā ngāue fuoloa, pea ʻalu atu ki ha sosaieti foʻou ʻoku kehe pea lahi e ngaahi fie maʻu ki aí.

“ʻI he tokolahi ange ʻa e kau uluí, kuo pau ke tau ngāue lahi ange ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke ʻilo honau halá. “ʻOku fie maʻu ʻe he [tokotaha papi ului] kotoa pē ha meʻa ʻe tolu: ha kaungāmeʻa, ha fatongia, pea fafanga ʻaki e ʻfolofola lelei ʻa e ʻOtuáʻ (Molonai 6:4). Ko hotau fatongia mo e faingamālie ke ʻoange ʻa e ngaahi meʻá ni. …

“Ko ha ngāue ʻeni maʻá e tokotaha kotoa. Ko ha ngāue ia maʻá e kau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí. Ko ha ngāue ia ʻa e kau pīsopelikí, ngaahi kōlomu ʻo e lakanga taulaʻeikí, maʻá e Fineʻofá, kau talavoú mo e kau finemuí, pea aʻu pē ki he Palaimelí.

“Ne u ʻi ha houalotu fakamoʻoni ʻi he Sāpate kuo ʻosí. Ne tuʻu ai ha tamasiʻi taʻu 15- pe 16- nai ʻi he haʻofangá peá ne pehē kuó ne fakakaukau ke papitaiso.

“Ne tuʻu mai leva ki he maiká ha tamasiʻi mei he kōlomu ʻo e kau akonakí ke fakahaaʻi ʻa ʻenau ʻofa kiate iá, pea ke talaange ʻokú ne fai ʻa e meʻa totonú, pea ke ne fakapapauʻi ange ki ai te nau tuʻu fakataha pea tokoniʻi ia. Ko ha momeniti fakaʻofoʻofa ia ke fanongo ki he kau talavou ko iá ʻi heʻenau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e loto houngaʻia mo e fakalotolahi ki honau kaungāmeʻá” (“Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 47–48).

Paaki