Laipelí
Lēsoni 146: ʻEta 4–5


Lēsoni 146

ʻEta 4–5

Talateú

Naʻe fekau ‘e he ‘Eikí kia Molonai ke fakamaʻu e ngaahi lekooti ʻa e tokoua ʻo Sēletí pea fakamatalaʻi ko e ngaahi tohi ko ʻení ʻe toki fakahā ia ʻi he taimi ʻe tui ai ʻa e kakaí ʻo hangē ko e tokoua ʻo Sēletí. Naʻe kikite ʻa Molonai ʻe ʻi ai ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu te nau fakamoʻoniʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEta 4:1–7

ʻOku tohi ʻe Molonai pea fakamaʻu ʻa e fakamatala kakato ʻo e visone ʻa e tokoua ʻo Sēletí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa ʻoku fuʻu mahuʻinga kiate kinautolu pe ko honau fāmilí pea ʻoku nau fie maʻu ke tauhi ia ke ʻoua ʻe aʻu ki ai ʻa e fānau īkí. Hangē ko ʻení, mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaliʻali pe fakamatala ki ha meʻa ʻoku mahuʻinga kiate koé.

  • Ko e hā he ʻikai ke ke tukuange ai ke ala hoʻo fānaú ki ha meʻa pehē?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fie maʻu ke ako pe fai ʻe ha fānau kimuʻa peá ke falala ke ʻoange e meʻa ko iá ki aí?

Fakamatalaʻi ko e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku mahuʻinga ia ki he ʻEikí. ʻOkú Ne finangalo ke vahevahe kotoa ia mo kitautolu, ka ʻokú Ne tatali kae ʻoua kuo tau mateuteu ke maʻu ia. ʻI he ako ʻe he kau akó ʻa e ʻEta 4 lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení fakalotolahiʻi kinautolu ke kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke mateuteu ke maʻu ʻa e moʻoní mei he ʻEikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e ʻEta 4:1–5, pea kole ki he kalasí ke kumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Molonai ke tohi pea fakamaʻú.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fekauʻi ʻa Molonai ke ne “fakamaʻú”

Fakamatalaʻi naʻe fakakau ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻo e tokoua ʻo Sēletí ʻi he konga ʻoku faʻa ui ko e konga kuo ʻosi fakamaʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaliʻali ʻa e saati ʻoku ui ko e Maʻuʻanga tokoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he fakamatala fakalahi ʻi he konga ki mui ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.)

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Molonai e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa e tokoua ʻo Sēletí? (Vakai, ʻEta 4:4.)

Ke tokoni ki he kau akó ke ako lahi ange fekauʻaki mo e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí, fakaafeʻi kinautolu ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 3:25–26 mo e 2 Nīfai 27:8–10. ʻEke ange leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he ʻEta 3:25–26, ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí?

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 27:10, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻi he konga ʻoku fakamaʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻEta 4:6–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ai pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi makatuʻunga kuo pau ke hoko kimuʻa pea toki fakahā mai ʻa e ngaahi fakahā naʻe ʻoange ki he tokoua ʻo Sēletí. Mahalo naʻá te ke loto ke poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo ʻi heʻenau folofolá.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tūkunga naʻá ke ʻiloʻí?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e maʻu fakahaá te tau lava ʻo ako mei he palakalafi ko ʻení? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻilo ko e taimi pē te tau fakatomala ai pea fakaʻaongaʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo maʻu mo ha toe fakahā.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau fakatomala pea hoko ʻo maʻa kae lava ke tau maʻu mo ha toe ngaahi fakahaá?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e “ngāue ʻaki ʻa e tuí … ʻo hange ko ia naʻe fai ʻe he tokoua ʻo Sēletí” (ʻEta 4:7), fakaafeʻi kinautolu ke lisi ʻi heʻenau tohi akó pe tohinoa ki he ako folofolá ʻa e ngaahi founga lahi taha te nau lava ʻo manatuʻi naʻe fakahā ai ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e tui ki he ʻEikí.Te ke lava ʻo fokotuʻu ke nau toe vakai ki he ʻEta 1–3 ʻi heʻenau hiki ʻa e ngaahi lisí.ʻI he ʻosi ha taimi feʻunga ke nau ʻo ʻenau fakalaulauloto pea tohí tohi, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke lau ha konga ʻo e ngaahi sīpinga ne nau lisí pea fakamatala pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku nau ofo ai ʻi he ngaahi sīpinga ko iá.

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e meʻa mahuʻinga naʻa nau fakakaukau ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí pea mo e ngaahi tūkunga te nau fakafalala ai e ngaahi meʻá ni ki ha fānau. Fakamoʻoni ʻoku pehē pē ʻa e finangalo ʻa e ʻEikí ke fakahoko ʻe Heʻene fānaú ha ngaahi meʻa pau kimuʻa peá Ne toki fakahā ʻa e moʻoni kotoa pē kiate kinautolu.ʻOkú Ne fie maʻu ke tau fakahaaʻi ʻa ʻetau mateuteu fakalaumālié mo e tuí.

ʻEta 4:8–19

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai kae toki maʻu ha toe fakahā kehe.

Hiki hake ha konga tupenu. Fakamatalaʻi naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu fakahā. ʻI he taimi naʻá Ne akoʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, naʻá Ne fakamatala ki ha veili. Ko e veilí ko ha puipui pe konga tupenu ʻoku ngāue ʻaki ke ʻufiʻufiʻi pe fūfuuʻi ha meʻa.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻEta 4:15 pea kumi ʻa e ʻotu lea ʻoku kau ai ʻa e foʻi lea ko e veili.

  • Ko e hā ʻa e faʻahinga veili naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻEikí? (Ko e “veili ʻo e taʻetui.”) ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻa e taʻetuí ko e veilí?

  • Ko e foʻi lea tatalá ʻoku ʻuhinga ke hae pe vahevahe. Ko e hā haʻo fakakaukau ki hono ʻuhinga ʻo e “tatala [ʻa e] veili ʻo e taʻetuí”?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 4:8, tokotaha ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 4:11, pea tokotaha kehe ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 4:15 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai pea feinga ke ʻilo pe ko e hā te ne taʻofi kitautolu mei he maʻu fakahaá pea ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke “ tatala [ʻa e] veili ʻo e taʻetuí” pea maʻu ʻo lahi ʻa e fakahaá.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “fakafepaki ki he folofola ʻa e ʻEikí”? (ʻEta 4:8).

  • Fakatatau ki he ʻEta 4:8, ko e hā ha ngaahi tautea ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he taimi ʻoku tau fakafepaki ai ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí?

  • Fakatatau ki he ʻEta 4:11, ko e hā ha tāpuaki te tau maʻu ʻi he taimi te tau tui ai ki he folofola ʻa e ʻEikí?

Hiki e ngaahi kupuʻi lea teʻeki kakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻI he taimi ʻoku tau tui ai ki he folofola ʻa e ʻEikí, …

Kole ki he kau akó ke fakakakato ʻa e lea ko ʻení ʻo fakatatau ki he meʻa kuo nau ako ʻi he ngaahi veesí ni. Neongo ʻe kehekehe ʻa e tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau tui ai ki he folofola ʻa e ʻEikí,ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi fakahā kehe. Tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Te ke lava ke poupouʻi e kau akó ke hiki ia ʻi heʻenau folofolá ʻo hoko ki he ʻEta 4:11.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻeke ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau tui ki he ngaahi moʻoni kuo tau maʻú kimuʻa pea toki foaki mai ʻe he ʻEikí ke lahi angé?

Kole ki ha tokotaha ako ke hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo hono fakaʻaongaʻi e tuí ʻi he folofola ʻa e ʻEikí: ako folofola fakatāutahá, muimui ki he ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, muimui ki he kau taki fakalotu fakalotofonuá, ako ʻa e folofola ʻi he lotú mo e seminelí, muimui ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto pe ʻe anga fēfē hono fakahaaʻi ʻa e tui ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi founga ko ʻení ʻo taki kinautolu ke maʻu ha fakahā lahi ange. Fakalotolahiʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe e meʻa kuo nau aʻusiá.

Toe vakai ki he ngaahi sīpinga kuo hiki he palakipoé. Kole ki he kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi heʻenau fakalaulauloto fakalongolongo ki he lelei ʻo ʻenau fakahaaʻi ʻenau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Fokotuʻu ange ke vau vakaiʻi e sīpinga takitaha pea fakafuofuaʻi kinautolu, ʻaki e meʻafua ko e 1 ki he 10, ko e 10 ʻoku ia ʻoku fakahoko lelei e sīpinga ko iá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi he pepa akó pe tohinoa ki he ako folofolá ʻo kau ki ha founga te nau lav aʻo fakahaaʻi ha tui lahi ange ki he fakahinohino kuo nau ʻosi maʻu mei he ʻEikí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni kuó ke hiki he palakipoé, pea fakalotolahiʻi ʻa e kau akó ke muimuiʻi ʻa e ngaahi taumuʻa kuo nau hikí.

Tamateʻi ʻa e kupuʻi lea “tui ki he folofola ʻa e ʻEikí ” mei he palakipoé. Fakamamafaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe fekauʻaki mo e maʻu fakahaá. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo e ʻEta 4:13–15 ʻo kumi ha ngaahi meʻa kehe te nau lava ʻo fai ke maʻu fakahā mei he ʻEikí.

Hili hano maʻu he kau akó ha taimi ke lau aí, kole ke nau fokotuʻu ha ngaahi founga ke fakakakato e fakamatalá. Ko e ngaahi talí ʻe mei kau ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau haʻu ki he ʻEikí, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi fakahā kehe. ʻI heʻetau lotu ʻi he loto fakatōkilaló, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi fakahā lahi ange.

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke ʻeke ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa ʻene ʻuhinga kiate koe ʻo e haʻu ki he ʻEikí? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ako ʻEne folofolá, liliu hotau lotó kiate Ia, fakatomala, pea muimui mo talangofua kiate Ia.)

  • Ko e hā hono ʻuhinga ke maʻu ha loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala? (Ke loto fakatōkilalo, fakatomala, pea talangofua ki he finangalo ʻo e ʻEikí.) Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi heʻetau lotu ke maʻu hokohoko ha fakahā mei he ʻEikí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau pe ʻe fēfē hono fakakau atu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau feinga ke maʻu fakahaá.

Fakamatala fakanounouʻi ʻa eʻEta 4:17–19 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe hoko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga kuo kamata e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá Ne toe faleʻi ʻa e kakaí kotoa pē ke fakatomala pea haʻu kiate Ia.

ʻEta 5

‘Oku fakahā ʻe Molonai ko e kau fakamoʻoni ʻe toko tolu te nau mamata pea maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻipeletí

Hiki hake ʻa e fakatātā ʻo Siosefa Sāmita ʻokú ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná (Gospēl Art Book [2009], no. 92). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻEta 5:1–3 Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau muimui ai pea ke fakakaukau pē naʻe fēfē kia Siosefa Sāmita ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻiloʻi ko e faleʻi ko ʻení naʻe tohi fakahangatonu ki ai ʻe Molonai ʻi he taʻu ʻe 1,400 tupu ki muʻa.

ʻĪmisi
Ko Hono Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná
  • Ko e hā ʻa e lau ʻa Molonai fekauʻaki mo e ʻū lauʻipeleti kuó ne “fakamaʻú ”?

  • Fakatatau ki he ʻEta 5:2–3, ko e hā ʻa e meʻa ʻe lāngilangiʻi ʻa Siosefa ke fai ki he ʻū lauʻipeletí?

ʻEke ki he kau akó pe te nau lava ʻo fakahingoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi Molomoná pea fakamanatu ʻenau ngaahi aʻusiá. (Ka fie maʻu tokoni ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke lau e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu” ʻi muʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná.) Te ke lava ʻo fakamatalaʻi angeʻoku makehe mei he kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ʻoku ʻi ai foki mo e niʻihi kuo nau fakamoʻoni fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ʻū lauʻipeleti koulá, kau ai ʻa e Toluʻi ʻOtuá (Vakai, ʻEta 5:4), Molonai (vakai, ʻEta 5:6), Siosefa Sāmita, pea mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, neongo ʻoku teʻeki ke ke mamata he ʻū lauʻipeletí? ʻE lava fēfē ke takiekina ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa e niʻihi kehé?

Ke fakaʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení, kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻEta 5. Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí :

“ʻI he ʻeku hoko ko ha kiʻi tamasiʻi ʻi he Lakanga TaulaʻEikí Taulaʻeiki Faka-ʻEloné, naʻá ku maʻu ʻai ha fakamoʻoni fika ʻuluaki ʻo e fakamoʻoni fakaofo ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu fekauʻaki mo hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ʻeku palesiteni fakasiteikí ko Palesiteni Henelī D. Moile pea ko ʻene tamaí ko Sēmisi H. Moile. ʻI he taimi māfaná ʻe ʻaʻahi ai ʻa Sēmisi H. Moile ki hono fāmilí, pea ʻe lotu mo kinautolu ʻi honau kiʻi uootí ʻi he tonga hihifo ʻo e Teleʻa Sōlekí.

“‘I ha Sapate ’e taha, naʻe vahevahe mai ʻe Sēmisi H. Moile ha aʻusia. ʻI heʻene kei talavoú naʻá ne ʻalu ki he ʻUnivēsiti Misikení ke ako lao. ʻI he fakaʻosiʻosi ʻene akó, naʻe fakahā ange ʻe heʻene tamaí ʻoku kei moʻui ʻa Tevita Uitemá, ko e taha ʻo e kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fokotuʻu ange ʻe heʻene tamaí ke fou atu ʻo ʻaʻahi kia Tevita Uitemā ʻi he ʻene foki ki Sōleki Sití. Ko e taumuʻa ʻa Misa Moilé ke ʻeke ʻo kau ki heʻene fakamoʻoni ki he ʻū lauʻipeleti koulá mo e Tohi ʻa Molomoná.

“Lolotonga e ʻaʻahí, naʻe talaange ʻe Misa Moile kia Tēvita Uitemā: ‘Tangataʻeikí, kuo ke motuʻa ka ʻoku ou kei talavou. ʻOku ou lolotonga ako kau ki he kau fakamoʻoní mo e ngaahi fakamoʻoní. Kātaki muʻa ka ke fakahā mai kiate au ʻa hono moʻoni fekauʻaki mo hoʻo fakamoʻoni ko e taha ʻo e kau Fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.’ Naʻe tala ange ʻe Tevita Uitemā ki he kiʻi talavoú ni : ‘ʻIo, naʻá ku toʻo ʻa e ʻū lauʻipeleti koulá ʻi hoku ongo nimá, naʻe fakahā ia kiate kimautolu ʻe ha ʻāngelo. Ko ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.’ Naʻe mavahe ʻa Tevita Uitemā mei he Siasí, ka naʻe ʻikai te ne fakaʻikaiʻi ʻene fakamoʻoni ki he ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngeló, ʻo ʻene toʻo ʻa e ʻū lauʻipeleti koulá, pe ko e moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he ʻeku fanongo tonu ki he aʻusia mahuʻinga ko ʻení mei he loungutu tonu ʻo Misa Moilé, naʻá ne fakapapauʻi mai ʻene tokoniʻi ʻeku fakamoʻoni ʻoku kei tupulakí. ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne u ongoʻi ʻoku ou haʻisia ki aí” (“A Growing Testimony,” Ensign, Nov. 2000, 54).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu naʻe ʻikai ke nau fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke nau lava he naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. Naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau pea fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo hulu ange ia ʻi he ngaahi meʻa kuo ʻilo ki ai ʻa e kakaí. Naʻe fakahoko ʻe ʻOliva Kautele ʻa e fakamoʻoni fekauʻaki mo e faka-ʻOtuá ʻa e tupuʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻene tokoto ʻo tali maté. … Naʻe hoko atu pē ʻenau fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻá nau mamata pea mo fanongoa ʻi he aʻusia fakaofo, lolotonga ʻa e taimi loloa ʻenau mavahe mei he Siasí pea mo Siosefa Sāmitá, ʻo ne ngaohi ʻenau fakamoʻoní ke toe mālohi ange” (“An Enduring Testimony of the Mission of the Prophet Joseph,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 90).

Paaki