Laipelí
Lēsoni 109: Hilamani 6–7


Lēsoni 109

Hilamani 6–7

Talateú

Naʻe tupulaki ʻa e kakai Leimaná ʻi he māʻoniʻoni hili e ngāue fakafaifekau ʻa Nīfai mo Līhaí. Neongo ia, naʻe hoko ʻo faiangahala ʻa e kau Nīfaí mo kamata ke poupouʻi ʻa e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní, pea ne mavahe e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kinautolu. Naʻe kikiteʻi ʻe Nīfai kapau ʻe kei hoko atu ai pē ʻa e moʻui faiangahala ʻa e kau Nīfaí, te nau ʻauha. Naʻá ne toe kikiteʻi foki koʻeuhí ko e māʻoniʻoni ʻa e kau Leimaná, ʻe ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu mo fakatolonga kinautolu.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Hilamani 6

Naʻe hoko ʻa e kakai Leimaná ʻo māʻoniʻoni mo nau fakafepakiʻi ʻa e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní, kae fakautuutu e faiangahala ʻa e kau Nīfaí mo poupouʻi e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní

Tā ʻa e fakatātā ko ʻení ʻi lotomālie he palakipoé:

ʻĪmisi
tao hanga ki ʻolunga

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi mo fakakaukau ki he ngaahi tōʻonga fakakaukau mo e ngaahi angafai naʻe iku ke lahi ange ai e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻuí pea mo ia ne iku ʻo holo ai e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamatalaʻi ange naʻe lekooti ʻe Molomona naʻe toʻo ʻe he ʻEikí Hono Laumālié mei he kau Nīfaí pea kamata ke lilingi Hono Laumālié ki he kakai Leimaná (vakai, Hilamani 6:35–36). Fakamanatu ki he kau akó naʻe kamata ʻa e kau Nīfaí ke “hoko ʻo vaivai, koeʻuhi ko ʻenau maumau-fonó” (Hilamani 4:26). “Pea kuo ʻikai toe maluʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí” (Hilamani 4:24), pea naʻa nau “taau mo e fakaʻauhá” (Hilamani 5:2).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Hilamani 6:2. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, mo kumi ha ngaahi angafai mo ha ngaahi tōʻonga fakakaukau naʻá ne ʻai ʻa e kau Nīfaí ke nau hoko atu ʻo “[taau] mo e fakaʻauha taʻengatá” (Hilamani 6:40). ʻI he lipooti ko ia ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú, ʻai ha taha ako ke ne hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he konga ki lalo ʻo e palakipoé, ʻi lalo pe tafaʻaki ʻo e foʻi tao ʻoku huʻu ki laló. (Mahalo naʻá ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ʻikai fie fakatomala ko e taʻe-fakatomala mo ʻikai loto mamahi.)

Fakamanatu ki he kau akó ne tuʻunga ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa Nīfai mo Līhai ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá, ne papitaiso ai ha lauiafe ʻo e kakai Leimaná ʻi Seilahemala, pea ko e tokolahi ʻo e kau Leimaná ʻi he fonua ko Nīfaí ne nau ʻosi ului ki he ongoongoleleí (vakai, Hilamani 5:19–20, 50–51). Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Hilamani 6:1, 3–5. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau muimui pē, mo kumi e ngaahi angafai mo e tōʻonga fakakaukau naʻe iku ʻo maʻu ʻe he kau Leimaná ʻo toe lahi ange ʻa e ivi takiekina ʻo e Laumālié. ʻI he lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló, kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e palakipoé, ʻi ʻolunga pe ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi tao ʻoku hanga ki ʻolungá.

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke fai-mālohi mo tuʻu maʻu ʻi he tuí? (Vakai, Hilamani 6:1.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻo e Siasí ʻi he ului ʻa e kakai Leimaná? (Mahalo naʻá te fie maʻu ke fakamahinoʻi ange ʻe lava ke ʻomi ʻe he vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo e fakafeohi ʻa e Kāingalotú ha fiefia lahi, ʻo aʻu pē ki ha taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he angahalá.)

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Hilamani 6:7–14 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ʻoku fakafuofua ki ha taʻu ʻe tolu, ʻa e nofo melino ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Pea ʻi he taimi naʻe fakautuutu ai ʻa e fakatupu koloá mo e fefakatauʻakí ʻiate kinautolú, ne fakatou tuʻumālie ʻa e ongo kakaí fakatouʻosi. Ka ʻi he taʻu 66 ʻo e pule ʻa e kau fakamāú, ne fakapoongi ha ongo tuʻi fakamaau ʻe toko ua. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Hilamani 6:16–17. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo kumi ha ngaahi tōʻonga fakakaukau mo ha ngaahi angafai lahi ange naʻá ne fakatupu ʻa e mavahe ʻa e Laumālié mei he kau Nīfaí. ʻI he lipooti ko ia ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau maʻú, kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he konga ki lalo ʻo e palakipoé, ʻi lalo pe ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi tao ʻoku hanga ki laló.

Vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení mo hoʻo kau akó:

ʻOku mahuʻinga ʻa e mafú (lotó) ki heʻetau kei moʻui fakaesinó. ʻOkú ne pamu ʻa e totó ki hotau sinó kotoa koeʻuhí ke lava ʻa e ʻokisikená mo e ngaahi maʻuʻanga ivi mei he meʻakaí ʻo aʻu ki he selo (cells) kotoa ʻo hotau sinó. ʻOku fakaʻavalisi hono fakafuofuaʻi e lahi e mafú ki heʻetau kukuʻi hotau nimá, pea ʻoku pamu ʻe he mafu angamaheni ʻo ha taha lahi ha kālani toto ʻe 2,000 (lita ʻe 7,570) fakaʻaho. ʻOku meimei ke tā tuʻo 70 ʻi he miniti, pe tā tuʻo 100,000 ʻi he ʻaho.

  • ʻI hoʻomou ʻilo ko ia e natula mātuʻaki mahuʻinga ʻo homou mafú, ko e hā ha meʻa te ke fie fai ke tauhi ia ke moʻui lelei?

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Hilamani 6:17, 21, 26, 28–31. Fakamanatu ange ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ngaahi veesi takitaha ko ʻení ʻa e foʻi lea ko e lotó pe ngaahi lotó, ʻo ʻuhinga ki hotau loto (mafu) fakalaumālié. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau ako ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo fakakaukauʻi e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Koeʻuhí ke maʻu ha taimi, hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea fai ʻa e kalasí pe teuteu kinautolu ko ha laʻipepa ke tufa ki he kau akó ke nau toki vakai ki ai ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi veesi ʻoku hiki ʻi he palakipoé.)

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fuʻu tokanga ai ʻa Sētane ki he loto ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá?

Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Nīfaí ke lava ai ʻa Sētane ʻo maʻu honau lotó? (Vakai, Hilamani 6:17.)

Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki ha taha ʻoku tākiekina pe puleʻi ʻe Sētane hono lotó? (VakaiHilamani 6:21, 28, 30–31.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻí. Hili ia pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo tokanga ke nau ʻilo e ngaahi founga ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakatupu ʻa e ngaahi fakatauelé ʻi honau lotó.

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻE lava ke ʻi ai ha ngaahi fakahā loi, ha ngaahi ueʻi mei he tēvoló, ko e ngaahi fakatauele! ʻI hoʻo kei moʻuí, ʻe feinga ʻa e filí ʻi ha ngaahi founga kehekehe ke taki halaʻi koe. …

“Ka faifaiangé peá ke maʻu ha ueʻi ke ke fai ha faʻahinga meʻa te ne ʻai koe ke ke ongoʻi taʻe-pauʻia, ha faʻahinga meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻi ho ʻatamaí ʻoku hala mo fehangahangai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní, ʻoua te ke fai ia!” “Personal Revelation: The Gift, the Test, and the Promise,” Ensign, Nov. 1994, 61.

Tānaki atu ʻa e fakafanongo mo e tukulolo ki he fakatauelé ki he lisi he konga ki lalo ʻo e palakipoé. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Hilamani 6:20–21, 37–38. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, mo feinga ke ʻiloʻi e kehekehe ʻo e meʻa naʻe fai ʻe he kau Leimaná pea mo e kau Nīfaí ke takiekina ʻaki e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní.

Talaange ki he kau akó ʻi he ʻosi hono lekooti ʻe Molomona e meʻa ne hoko ki he kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻá ne fakamahinoʻi ha ngaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he meʻa ne nau aʻusiá. Hiki ʻa e ngaahi sētesi taʻe-kakato ko ʻení ʻi he palakipoé:

Naʻe mole ʻa e Laumālié mei he kau Nīfaí koeʻuhí …

Naʻe lilingi ʻe he ʻEikí Hono Laumālié ki he kakai Leimaná koeʻuhí …

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e Hilamani 6:34–36, ʻo kumi e fakamatala te ne tokoniʻi kinautolu ʻi hono fakakakato e ngaahi sētesi he palakipoé.

  • Fakatatau mo e meʻa ne mou lau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te ke fakakakato fēfeeʻi ʻa e ngaahi sētesi he palakipoé? (Te ke lava ʻo fakakakato ʻa e ngaahi sētesi he palakipoé ʻaki e ngaahi tali ʻa e kau akó.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa te tau lava ʻo fai ke tau maʻu ai ʻa e Laumālié? (Neongo ʻe ala fai ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe, fakapapauʻi ʻoku fakahaaʻi ko e taimi ʻoku tau tui ai mo talangofua ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, te Ne lilingi hono Laumālié kiate kitautolu. ʻOku totonu ke fakahaaʻi foki ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau tuku ai ʻa Sētane ke ne maʻu hotau lotó, ʻe mavahe ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kitautolu.)

Taki e tokanga ʻa e kau akó ki he lisi ne nau hiki ʻi ʻolunga mo lalo ʻi he ongo tao he palakipoé. Fakamahinoʻi ange ko e ngaahi angafai mo e ngaahi fakakaukau ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e palakipoé ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e loto fiemālie ke tui mo talangofua ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, ka ko e ngaahi angafai mo e ngaahi fakakaukau ʻi he konga ki lalo ʻo e palakipoé ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e faiangahalá mo e loto fefeká.

  • Ko e hā ʻokú ke fai ke fakaafeʻi maʻu ai pē ʻa e ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí pea mo tekeʻi ʻa e ivi takiekina ʻo Sētané mei ho lotó?

  • Kuo tokoni fēfē hono fakahoko ha taha ʻo e ngaahi meʻa he konga ki ʻolunga ʻo e palakipoé ke fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí? (Mahalo naʻá ke fie kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto pe kuo nau fai ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue mo e toʻonga fakakaukau ʻoku hiki ʻi he konga ki lalo ʻo e palakipoé pea mo fakakaukau ki ha ngaahi founga naʻe iku hōloa ai e ivi ʻo e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí.)

Kole ki he kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau ngaahi pepa akó pe tohinoa ako folofolá ha meʻa ʻe taha te nau fai ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau fakahoko ʻenau taumuʻá.

Hilamani 7

ʻOku malanga ʻa Nīfai ki he kakai Nīfai faiangahalá mo fekauʻi ke nau fakatomala

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi folofolá ke kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi takitaha ko ʻení, ʻi he vave taha te nau lavá. Fekau ke nau tuʻu ki ʻolunga ʻi he taimi te nau maʻu ai e talí. Fili ʻa e tokotaha ʻoku ʻuluaki tuʻu ki ʻolungá ke ne tali ʻa e fehuʻí. Hili ia pea kole ki he kau akó ke nau tangutu ki lalo ki muʻa peá ke toki lau atu e fehuʻi hokó.

  • Fakatatau mo e Hilamani 7:1, ko hai ʻa e hingoa ʻo e palōfita naʻe foki mai mei he fonua fakatokelaú?

  • Ko e fē e kupuʻi lea ʻi he Hilamani 7:2 ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfai ki he kakai ʻi he fonua fakatokelaú?

  • Fakatatau ki he Hilamani 7:3, ko e hā naʻe mavahe ai ʻa Nīfai mei he fonua fakatokelaú?

  • Fakatatau ki he Hilamani 7:4, ko hai naʻe ʻi he nofoʻanga fakamāú ʻi he taimi ne foki mai ai ʻa Nīfai ki Seilahemalá?

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Hilamani 7:5, pea kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻilo e founga ne puleʻi ʻaki ʻe he kau kaihaʻa ʻa Katianetoní e kakaí.

Fakamatalaʻi nounou ʻa e Hilamani 7:6–12 ʻaki hano fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe mamata ai ʻa Nīfai ki he tuʻunga ʻo hono kakaí, “naʻe fonu ʻa hono lotó ʻi he mamahi” (Hilamani 7:6). Naʻe kaka ai ki ha taua ʻi heʻene ngoueʻangá ke lotu mo tēngihia e faiangahala ʻa e kakaí. Ko e taimi naʻe fanongo ai ʻa e kakaí ki heʻene lotú mo ʻene tangi mamahí, ne fakatahataha ha kakai tokolahi ke ʻilo e ʻuhinga naʻe loto mamahi pehē aí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālié ni ke akoʻi ai kinautolu.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Hilamani 7:15–16.

  • Ko e hā e ʻuhinga ne pehē ai ʻe Nīfai ʻoku “totonu ke ofo” ʻa e kakaí?

  • Ko e hā ʻoku feinga ki ai ʻa Sētané?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kiʻi taʻofi ‘enau ngāué pea fakakaukau ki he talafakatātā naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfaí. ʻI he hili hono maʻu ʻe Sētane ʻa e loto ʻo e kakaí, ʻokú ne toki lī hifo honau laumālié ki he mamahi taʻengatá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakatokanga ai ʻa Nīfai ki he kakaí fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sētané? Ko e hā e meʻa ne fie maʻu ʻe Nīfai ke nau fakaʻehiʻehi mei aí?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Hilamani 7:17–22, 26–28. Fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kalasí ke nau feinga ke ʻilo e ngaahi angahala ʻa e kau Nīfaí, pea kole ki he vaeua ʻe tahá ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi nunuʻa naʻe fakatokanga ʻa Nīfai ʻe hoko kapau he ʻikai fakatomala ʻa e kakaí.

ʻI he lipooti ko ia ʻe he ʻuluaki vaeua ʻo e kalasí e meʻa ne nau maʻú, ʻai ke mahino kiate kinautolu ʻa e faitatau ʻo e ngaahi meʻá ni mo ia ʻoku hiki ʻi he konga ki lalo ʻo e palakipoé. ʻI he taimi ʻe lipooti ai ʻa e konga hono ua ʻo e kalasí, fai ange ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha kupuʻi lea ʻi he Hilamani 7:22 ʻokú ne fakahaaʻi ha meʻa ʻoku taʻofi ʻe he ʻEikí meiate kinautolu ʻoku fakafisi ke fakatomalá? (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

  • Fakatatau mo e Hilamani 7:28, ko e hā ʻa e ola ʻo e ʻikai fie fakatomala ʻa e kakaí? (Te nau ʻauha. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala,ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e kau Nīfaí, ko ʻenau fakafisi ko ia ke fakatomalá kuo pau ke nau ʻauha fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi.)

Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau fakafisi ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e maluʻi ʻa e ʻEikí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatalaʻi e ngaahi nunuʻa ʻe ala hoko ki he kakaí ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení: (1) Ko ha talavou ʻoku fakafisi ke fakatomala mei hono maʻunimā ʻe he ponokalafí; (2) Ko e meʻa muʻomuʻa taha ki ha finemui ke ʻiloa mo manakoa, neongo naʻe kehe ʻa e meʻa ne akoʻi ange ʻe heʻene ongomātuʻá; (3) Neongo kuo fanongo ha talavou ki he akonaki ʻa e kau palōfitá ke fakatotolo ʻi he folofolá, ʻokú ne fakafisi pē ke fai ha taha ʻo kinaua.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻe fie maʻu ai ke nau fakatomala. Poupouʻi kinautolu ke nau fakatomala koeʻuhí ka nau lava ʻo maʻu maʻu pē ʻa e ivi mo e maluʻi ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Hilamani 6:35–36. “Naʻe kamata ke mahuʻi atu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava heʻetau ngaahi filí mo ʻetau ngaahi angafaí ʻo fakatupu ke tau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻOku totonu foki ke tau feinga ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau ʻfakamavaheʻi ai ʻa [kitautolu] mei he Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻo ʻikai ai te ne maʻu hano nofoʻanga ʻiate [kitautolu] ke fakahinohinoʻi ʻa [kitautolu] ʻi he ngaahi hala ʻo e potó koeʻuhí ke tāpuakiʻi, mo fakamonūʻiaʻi, mo maluʻi ʻa [kitautolu]’ (Mōsaia 2:36). Pea koeʻuhí ko e tāpuaki ʻoku talaʻofa mai ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié, ko ia ʻoku totonu ke tau tokanga mo ako mei he ngaahi fili mo e mālohi ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻOku mahino e tūkungá. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi, mamata, fanongo, pe fakahoko ʻa ia te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau, sio, fanaongo pe fakahoko ia. Hangē ko ʻení, kapau ʻe hoko e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ne fakafiefiaʻi kitautolú, ke tau mavahe ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku ʻikai ko e faʻahinga fakafiefia totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻa e Laumālié ʻi ha meʻa ʻoku taʻefeʻunga, taʻe-maau, pea taʻe-taau, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko e meʻa totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku tau tuli e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau kau ai he ngaahi ʻekitivitī ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau siʻakí, ko ia ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa totonu ia maʻatautolú” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign pe Liahona, May 2006, 30).

Hilamani 6:35–36. “Naʻe kamata ke lilingi hifo ʻe he ʻEikí hono Laumālié”

Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he kau faiako seminelí mo e ʻinisititiutí fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí:

“He ʻikai lava heʻetau kau akó ke ʻilo ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻofa ʻo hangē ko e meʻa ʻoku pau ke nau faí, kae ʻoua kuo akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. … Te nau toki lava pē ʻo ʻilo ʻi he Laumālié naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo kuo toetuʻu mo nāunauʻiá kia Siosefa Sāmita. Te nau toki lava pē ʻo ʻilo ʻi he Laumālié ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. … ʻE toki lava pē ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko iá, ʻa ia kuo faka-tōkakano ʻi honau ngaahi lotó ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ke nau tuʻu maʻu ʻi ha makatuʻunga pau ke tuʻu taʻe-ueʻia ʻi he ngaahi fakatauele mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau moʻuí” (“To Know and to Love God” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻo e CES, Fēpueli 26, 2010], 2, si.lds.org).

Paaki