Laipelí
Lēsoni 43: Sēkope 1–Sēkope 2:11


Lēsoni 43

Sēkope 12:11

Talateú

Hili e pekia ʻa Nīfaí, ne kamata ke “fiefia [e kau Nīfaí] ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa fakalieliá” ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa ha tuʻi foʻou (Sēkope 1:15). Kuo fakanofo ʻe Nīfai ʻa Sēkope mo hono tokoua ko Siosefá ke na hoko ko e ongo taulaʻeiki mo e akonaki ki he kakaí, pea naʻá na ngāue faivelenga ke fakalotoʻi e kakaí ke nau fakatomala pea haʻu kia Kalaisi. Naʻe talangofua ʻa Sēkope ki he fekau ʻa Nīfaí ke lekooti e ngaahi akonaki, ngaahi fakahā, mo e ngaahi kikite toputapú ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 1:1–8

ʻOku lekooti ʻe Sēkope ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi ngāue toputapú ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi

Kole ki he kau akó ke nau ʻomi e ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi lakanga kehekehe ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, Kau Taki Māʻolungá, palesiteni fakasiteikí, pīsopé, mo e kau palesiteni fakakōlomú.) Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe nounou ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Fakamatalaʻi ange kuo fakanofo ʻe Nīfai hono ongo tehina ko Sēkope mo Siosefá ke na hoko ko ha taulaʻeiki mo e akonaki ki he kakaí (vakai, 2 Nīfai 5:26; Sēkope 1:18). ʻI he ofi ke pekia ʻa Nīfaí, naʻá ne ʻoange kia Sēkope ke ne tokangaʻi e ʻū lauʻi peleti naʻe ʻi ai e lekooti honau kakaí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 1:1–4. Kole ange kiate kinautolu ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fekau ʻe Nīfai kia Sēkope ke lekooti ʻi he ʻū lauʻi peletí, mo hono ʻuhingá. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa Nīfai kia Sēkopé.) Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke nau lau aí, fakaafeʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau vahevahe ki he kalasí ʻa e meʻa kuo nau ʻiló.

Fakamahinoʻi ange ʻa e kupuʻi lea fakaʻosi ʻo e Sēkope 1:4—“koeʻuhí ke ʻaonga ki homau kakaí,” kapau he ʻikai ke lea ʻaki ia ʻe he kau akó.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e “koeʻuhí ke ʻaonga ki homau kakaí”? (Ke nau lelei ai.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sēkope 1:5–6. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Sēkope mo Siosefa ke tokoniʻi kinaua ke akoʻi hona kakaí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ko e “fuʻu loto-tokanga lahí” ʻoku ʻuhinga ia ki heʻena fuʻu hohaʻa lahi ki he kakaí.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Sēkope mo Siosefá? (Naʻá Ne fakahā kiate kinaua ʻa e meʻa ʻe hoko ki he kau Nīfaí ʻi he kahaʻú, peá Ne fakahā ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiiki kau ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí.)

  • Naʻe tokoniʻi fēfē nai ʻa Sēkope mo Siosefa ʻe heʻena ʻiloʻi e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi hono akoʻi hona kakaí?

Tohiʻi e foʻi lea ko e fakalotoʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 1:7–8, ʻo kumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe Sēkope mo Siosefa ke fakalotoʻi e kakaí ke nau faí. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.) Fakaafeʻi ha kau ʻako ʻe niʻihi ke nau tohi he palakipoé ha meʻa ʻe taha ne nau ʻilo.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamahinoʻi mai ha kupuʻi lea ʻe taha pe ua mei he lisi he palakipoé ʻoku nau loto ke mahino lelei ange. ʻI hono fakamahinoʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi leá ni, kole ki ha kau ako kehe ke nau tokoni ʻo fakamatalaʻi kinautolu. ʻI he fealeaʻaki ko ʻení, mahalo ʻe ala tokoni ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení:

“Hū ki hono mālōlōʻangá”—ʻOku ʻuhinga ʻa e hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí ki he fiefia ʻi he melino ʻi he moʻuí ni mo maʻu “ʻa [e kakato] ʻo [e] nāunau [ʻo e ʻOtuá]” ʻi he moʻui kahaʻú (T&F 84:24).

“Fakakaukau lahi ki he pekia [ʻa Kalaisí]”—Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e fakakaukau lahí ko e vakai ki ai pe sivisiviʻi fakalelei. ʻI he taimi ne tohi ai ʻe Sēkope naʻá ne fie maʻu ke fakalotoʻi e kakaí ke “tui kia Kalaisi, ʻo fakakaukau lahi ki heʻene pekiá,” mahalo ko ʻene ʻuhingá naʻá ne fie maʻu ke nau sivisiviʻi fakalelei ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakatokangaʻi hono mahuʻingá, pea maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ki ai.

“Fua hono kolosí”—Ko hono ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení ko ʻetau loto fiemālie ke fakafisi mei he anga taʻe faka-ʻOtuá mo e ngaahi holi kovi fakamāmaní pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 16:26 ; Luke 9:23; 2 Nīfai 9:18). ʻOku toe ʻuhinga foki ki heʻetau loto fiemālie ke kātaki mo feilaulau ʻi heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí.

“Kātakiʻi ʻa e manuki ʻa māmaní”—ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ki hono tauhi e ngaahi fekaú neongo e faingataʻa ʻo e māmaní, manukí, mo e fakafepaki ʻoku faʻa hoko ki he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Kole ki he kau akó ke nau fakamatala fakanounouʻi ʻa e meʻa kuo nau ako mei he Sēkope 1:1–8 kau ki he ngaahi fatongia ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakamamafaʻi ange ʻoku ngāue faivelenga ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi. (Mahalo te ke fie hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku founga fēfē e ngāue ʻetau kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi kitautolu ke haʻu kia Kalaisí?

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he kau palōfitá pe kau taki lakanga fakataulaʻeiki kehé ʻi ha meʻa ʻe taha pe ua naʻa nau ʻilo ʻi he Sēkope 1:7–8. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau tohí. (Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu pelepelengesi pe ʻikai fakahāhā holó.)

Sēkope 1:9–2:11

ʻOku fakatokanga ʻa Sēkope ki he kakaí kau ki heʻenau anga fakalieliá

Poupouʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení lolotonga e toenga ʻo e lēsoní:

  • Ko e hā ʻoku fakatokanga ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí kiate kitautolu kau ki he faiangahalá?

Naʻe lekooti ʻe Sēkope ʻo pehē, ʻi he hili e pekia hono tokoua ko Nīfaí, naʻe kamata ke fiefia e kakaí ʻi he ngaahi meʻa fakalielia pau. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Sēkope 1:15–16. Kole kiate kinautolu ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu naʻe hohaʻa ki ai ʻa Sēkopé. (Hili hono tali mai ʻe he kau akó, mahalo te ke fie tohi ʻa e ngaahi foʻi lea ko e anga taʻe maʻa, anga fakamāmani, mo e hīkisia ʻi he palakipoé.)

ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e Sēkope 1:17–19, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sēkope mo Siosefa ke tokoniʻi ʻaki hona kakaí. Kole ange ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e maʻu ha “fekau mei he ʻEikí”? Sēkope 1:17 (Ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau faí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he ngaahi founga ʻoku fekumi ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki heʻenau ngaahi fekau mei he ʻEikí ʻi heʻenau teuteu ke faiako ʻi he konifelenisi lahí:

“Mahalo kuo mou ʻosi meaʻi (ka ʻo kapau ʻoku ʻikai, ta ʻoku totonu ke mou ʻilo) ʻoku tātātaha ke vahe ha tefito ki ha tangata pe fefine ʻe lea [ʻi he konifelenisi lahí]. ʻOku pau ke ʻaukai mo lotu, ako mo fekumi, kamata mo tuku, pea toe kamata foʻou ʻa e tokotaha takitaha kae ʻoua kuó ne fakapapauʻi ko e tefito te nau lea ai he konifelenisi ko ʻení ʻi he taimi ko iá, ko e tefito ia ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke nau lea aí neongo honau loto fakafoʻituituí. … Kuo tangi, hohaʻa mo fekumi fakamātoato e tokotaha kotoa pē ki he tataki ʻa e ʻEikí ke fakahinohinoʻi ʻene ngaahi fakakaukaú mo e leá” (“Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 111).

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fai ʻe he kau lea he konifelenisi lahí ke nau fekumi ai ki heʻenau fekau mei he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ʻoku fekumi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke akoʻi kitautolu ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ʻiló? ʻOku tākiekina fēfē hotau ʻulungāngá ʻi heʻetau fakakaukau ki he meʻá ni he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he meʻa ʻoku nau akoʻí?

  • Fakatatau ki he Sēkope 1:19, ko e hā e ngaahi fatongia ʻo Sēkope mo Siosefá? (Hili e tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ha fatongia fakalangi kuo ʻomi ke akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá mo fakatokanga kau ki he faiangahalá. Mahalo te ke fie hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ko ha tāpuaki ke maʻu ha mātuʻa mo ha kau taki ʻo e Siasí ʻoku nau fakatokanga mai kiate kitautolu kau ki he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungaanga faiangahalá?

  • Ko e hā ha ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēkope ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e founga ʻoku totonu ke nau faiako ʻakí? Ko e hā e ngaahi nunuʻa ʻe hoko kapau naʻe ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongiá?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ʻenau ongó kapau, naʻa nau hangē ko Sēkopé, ʻo ʻi ha tuʻunga fakataki pea ueʻi kinautolu ke nau uki e kakaí ke fakatomala mei heʻenau anga taʻe maʻá, holi fakamāmaní, mo e hīkisiá. Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa. Fakaafeʻi e ngaahi hoá ke nau lau taufetongi ʻa e Sēkope 2:1–3, 6–7, 10–11. Kole ange ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamahinoʻi ʻa e ngaahi ongo ʻa Sēkope kau ki he ngāue ko ʻeni ko hono ui e kakaí ke fakatomalá. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasí e ngaahi meʻa ne nau maʻu heʻenau fekumí.

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi kupuʻi lea ko ʻení kau ki he ngaahi ongo ʻa Sēkopé ʻi hono uki hono kakaí ke fakatomalá? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó neongo naʻe faingataʻaʻia ʻa Sēkope ʻi he fatongia ko ʻení, ka naʻá ne fakahoko ia koeʻuhí naʻá ne tokanga ki he kakaí pea koeʻuhí naʻá ne fie talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Ke fakaʻosi ʻakí, ʻai ke hiki ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá ʻa e (1) meʻa kuo toki ako kumuí ni mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí kiate kinautolú mo e founga te nau lava ke fakaʻaongaʻi ai ia ʻi heʻenau moʻuí pe (2) ko e founga te nau lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa kuo nau ako he ʻaho ní ʻi honau ngaahi uiuiʻi ʻi he kalasí pe kau palesitenisī fakakōlomú, ʻi honau ngaahi fatongia ko e kau faiako fakaʻapí, pe ʻi ha ngaahi faingamālie fakatakimuʻa kehe. (Mahalo te ke fie hiki e ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻi he palakipoé.) Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki he faleʻi ʻenau kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Fakaʻosi ʻaki hano fai hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakahinohino mo e Puipuituʻá

Sēkope 1:18. “Ko e ongo taulaʻeiki mo e ongo akonaki kuo fakatapuí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e “ongo taulaʻeiki mo e ongo akonaki” ʻi he Sēkope 1:18:

“Naʻe taki e kau Nīfaí ʻaki e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he kuonga ʻo Līhaí ki he kuonga ʻo e hā hotau Fakamoʻuí ʻi honau lotolotongá. ʻOku moʻoni naʻe ‘fakanofo [ʻe Nīfai] ʻa Sēkope mo Siosefa’ he naʻe totonu ke na hoko ko e ongo taulaʻeiki mo e ongo akonaki ʻi he fonua ʻo e kau Nīfaí, ka ko hono moʻoní naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e lea ki he tokolahí, (ʻa e) ongo taulaʻeiki mo e ongo akonakí, he ʻokú na fakahaaʻi naʻe ʻikai ko ha ʻuhinga ʻeni ki ha taha ʻo e ongo lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ka ko ha ngāue fakalūkufua ke akonaki, fakahinohino, mo naʻinaʻi ki he kakaí”] (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124).

Sēkope 1:19“Naʻá ma tauhi faivelenga ʻa homa lakangá ki he ʻEikí”

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e ʻuhinga ʻo e tauhi faivelenga ʻo ha fatongiá:

“Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e tauhi faivelenga ʻo ha fatongiá? Ko hono ʻuhingá, ke langaki hake ia ʻi he ngeia mo e mahuʻingaʻia, ke ngaohi ia ke lāngilangiʻia pea ongoongolelei ʻi he vakai ʻa e tangata kotoa pē, ke fakalahi pea fakamālohia ia, ke fakafou mai ai ʻa e maama ʻo langí ke maamangia ʻa e kakai kehé.

“ʻOku anga fēfē leva hano tauhi faivelenga ʻe ha taha hono uiuiʻí? ʻOku lava ia ʻaki hono fakahoko ʻo e ngāue fekauʻaki mo iá. ʻOku fakahoko totonu ʻe he kaumātuʻá ʻa e uiuiʻi kuo fakanofo ia ki aí ʻaki haʻane ako ki hono ngaahi fatongia kaumātuʻá, pea fakahoko kinautolu. Hangē pē ko e kaumātuʻá ʻoku tatau pē ki he kau tīkoní, akonakí, taulaʻeiki siʻí, pīsopé mo e tokotaha kotoa pē ʻokú ne maʻu ha lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí” (“Ko e Uiuiʻi Toputapu ʻo e Fua Fatongiá,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 54).

Sēkope 1:19; 2:2. “Toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa e kakaí ki homa ʻulú”

ʻOku fakapotopoto ʻa e fakahoko fatongia ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai honau ngaahi fatongia fakataki ʻi he Siasí. Naʻe ako ʻaki ʻe Sēkope ko e taimi ʻoku ʻikai ke akoʻi ai ʻe he kau takí ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kuo ui ke nau tatakí, ʻoku ʻi ai ʻenau kaunga ki he faiangahala ʻa e kakaí. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Sione Teila ʻa e fatongia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēkopé ʻi heʻene lea ki he houʻeiki tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

“Kapau he ‘ikai te ke tauhi faivelenga ho uiuiʻí te ke haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko kinautolu naʻá ke mei lava ʻo fakahaofí ʻo kapau ne ke fakahoko ho fatongiá” (Ngaahi Akonaki ʻa e kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sione Teila [2001], 191).

Naʻe fakamatala kimui ange ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kau ki he lea ʻa Palesiteni Teilá:

“Ko ha lea fefeka ia. Kapau ʻe ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga te u fakahoko ai e angahala ʻo hono fai e meʻa naʻe ʻikai totonu ke faí pe ko e ʻikai fai e meʻa naʻe totonu ke faí pea mole ai e meʻa ne u mei maʻu hili e moʻui ko ʻení, kuo pau ke u mamahiʻia fakataha, mo e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí. Ka ʻo kapau he ʻikai malava hoku fatongia ko ha pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona, pe taha ʻo e Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí—kapau he ʻikai ke tau akoʻi, tataki, fakahinohino, mo tokoni ke fakahaofi kinautolu ʻoku tau tokangaʻí pe ʻoku ʻi hotau mafaí, ʻe ʻekea ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ʻa ʻenau molé kapau naʻe makatuʻunga mei heʻetau taʻetokangá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1962, 84).

Sēkope 2:8. Ko e “folofola ʻa e ʻOtuá … ʻokú ne fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó”

ʻI he taimi ʻoku puputuʻu pe faingataʻa ai ha fakamatala foʻou ki he kau ako ʻo e ongoongoleleí, ʻoku sai ange kiate kinautolu ke nau kumi e talí mei he ʻOtuá, ʻa Ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa peé, ʻi he fakahoko ha fekumi lahi ʻi he ʻInitanetí pe kumi ʻi he nāunau ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e Māmongá. ʻOku fakahaaʻi ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ʻalu hangatonu kiate Ia ke maʻu ha talí pea fakaʻatā ai kitautolu ke maʻu ha ngaahi tali ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku totonu foki ke tau kumi ki he ngaahi folofolá pea mo e lea ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ʻa ia te nau lava ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi faingataʻá mo fakamoʻui e kafó. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ki he feituʻu ʻoku totonu ke tau kumi ki aí mo e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku ʻi ai haʻatau ngaahi fehuʻi faingataʻa pe ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki ai:

Sēkope 2:8—Ko e “folofola ʻa e ʻOtuá … ʻokú ne fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó.”

Sēmisi 1:5–6—“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, … pea ʻe foaki ia kiate ia. Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí.”

Molonai 10:5—“Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Paaki