Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 4


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

1 Nīfai 15–19 (ʻIuniti 4)

Nāunau kuo Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako ʻi ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa e fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Nīfai 15–19 (ʻIuniti 4) ke akoʻi ia ko e konga ʻo hoʻo lēsoní. ʻOku fakatefito ʻa e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni siʻisiʻi pē ko ʻení. Muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó.

ʻAho 1 (1 Nīfai 15)

Naʻe tali kehekehe pē ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki he ngaahi kikite ʻa Līhaí. Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e ngaahi ngāue ʻa Nīfaí, kapau ʻoku tau kole ki he ʻEikí ʻi he tui mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, te tau mateuteu ai ke maʻu ha fakahā mo ha fakahinohino meiate Ia. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga ʻo e vaʻa ukameá, ʻo ne fakahaaʻi ʻoku fakamālohia kitautolu ʻi hono ako mo muimui fakaʻaho ki he folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

ʻAho 2 (1 Nīfai 16)

Mei he ngaahi tōʻonga ʻa Leimana mo Lēmiuela ki he ngaahi akonaki ʻa Nīfaí, naʻe ʻilo ai ʻe he kau akó “ʻoku lau ʻe he halaiá ʻoku fefeka ʻa e moʻoní” (1 Nīfai 16:2). ʻI he taimi naʻe mafesi ai e kaufana ‘a Nīfaí, naʻá ne fakahaaʻi kapau te tau fai ʻa ia kotoa ʻoku tau lavá pea fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻI hono ako ko ia ʻa e anga hono tataki ʻe he Liahoná ʻa e fāmili ʻo Līhaí, naʻe ʻilo ai ʻe he kau akó “ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (1 Nīfai 16:29).

ʻAho 3 (1 Nīfai 17)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e mālōlō hono fāmilí he feituʻu maomaonganoá mo ʻenau tūʻuta he fonua ko Mahú. ʻI he taimi naʻe fekauʻi ai ia ke ne foʻu ha vaká, naʻá ne fakahaaʻi kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí mo ʻomi ha founga kiate kitautolu ke tau lavaʻi ai ʻa e meʻa kuó Ne fekauʻi maí. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e ongo taʻokete ʻo Nīfaí ke na fakatomala ʻi he ngaahi founga lahi. Naʻe ako ʻe he kau akó ʻoku angamaheni ʻaki ʻa e lea mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi ʻa ia ʻoku lahi ange ʻetau ongoʻí ʻi heʻetau fanongo ki aí. Naʻa nau hiki ʻa e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi feituʻu te ne taʻofi kinautolu mei hono fakatokangaʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻí.

ʻAho 4 (1 Nīfai 18–19)

Naʻe fakahaaʻi ʻe he sīpinga ʻa Nīfai ʻi hono foʻu e vaká ki he kau akó, ʻoku fie maʻu ke tau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí pea tau ngāue mo kitautolu ke lavaʻi ʻaki ʻa e meʻa ʻokú Ne fekauʻi maí. Naʻe akoʻi mai ʻe hono ako e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻoku fakaiku ʻa e faiangahalá ki hono fakamamahiʻi kitautolu mo e niʻihi kehé he taimi ʻe niʻihi. Naʻe akoʻi mai ʻe he sīpinga ʻa Nīfaí he taimi naʻe fakatangaʻi ai ia ʻe hono ongo taʻoketé te tau lava ʻo hanga ki he ʻOtuá mo kei faivelenga, pea ʻe lava ʻe he lotú ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e melinó lolotonga hotau ngaahi ʻahiʻahí.

Talateú

ʻI he uike ní naʻe ako ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi he fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá mo kolosi ʻi tahi ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻE tokoniʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne hokó pea aleaʻi mo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau akó. Tokoniʻi e kau akó ke nau fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe kei faivelenga ai ʻa Nīfai ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá. Poupouʻi kinautolu ke nau muimui heʻene sīpinga talangofuá mo e falala ki he ʻEikí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 15–18

ʻOku fakatātaaʻi ʻe Nīfai ʻa e talangofuá mo e falala ki he ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí

Teuteu ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakatātā ko ʻení kapau ʻoku maʻu:

  • Ko e Liahoná (62041; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 68)

  • ʻOku fakavaivaiʻi ʻe Nīfai Hono Ongo Taʻokete Angatuʻú (62044; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, Fika 70)

  • Ko e Tūʻuta ʻa Līhai mo Hono Kakaí ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá (62045; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí fika 71.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke toe fakamanatu mo ʻai ke mahino ʻa e puipuituʻa ʻo e meʻa naʻa nau ako he uike ní, fakaʻaliʻali tavale pē ʻa e ngaahi fakatātaá pea ʻai ke fokotuʻutuʻu ʻe he kau akó ki hono hokohoko totonú. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukauloto ko e kau ʻētita faiongoongo foʻou kinautolu pea ʻoku fie maʻu ke tohi ha ʻuluʻi fakamatala foʻi lea ʻe tolu-ki-he-ono ki he fakatātā takitaha. Fakaʻaliʻali fakahokohoko e ngaahi fakatātaá, pea kole ki he kalasí ke nau tala mai ha ʻuluʻi fakamatala. ʻE ala fie maʻu ke ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala fakanounou ʻo e vahé ki he 1 Nīfai 15–18 ke nau maʻu ai ha ngaahi fakakaukau.

Ke teuteuʻi e kau akó ke nau aleaʻi ʻa e 1 Nīfai 15, ʻai ke nau talanoa ki ha ʻekitivitī ʻoku nau kau ai ʻoku fie maʻu ke nau ngāue ki ai kimuʻa pea lava ke nau fiefia he ngaahi olá. ʻE ala fakakau heni ʻa e ngaahi ʻekitivitī hangē ko e ngāue fakaakó, tā ha meʻalea fakamūsika, pe sipoti ʻatelitá.

Hiki ʻa e 1 Nīfai 15:2–3, 7–11 ʻi he palakipoé, pea ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ko e hā e ʻuhinga ne ʻikai maʻu ai ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí ʻa e mahino tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Nīfaí kau ki he ngaahi maʻu fakahā ʻa Līhaí.

Hili e fanongo ki heʻenau ngaahi talí, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻuluaki fie maʻu meiate kitautolu ʻa e moʻui anga māʻoniʻoní, ivi ngāué, mo e tuí kae toki maʻu e ueʻi fakalaumālié mo e fakahinohino mei he ʻEikí. ʻE ala fie maʻu ke ke fakaʻilongaʻi mataʻāʻā ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻaki hoʻo tohi ia ʻi he palakipoé.

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto pea tali ʻa e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻo tokoniʻi ai koe ke ke ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Tohiʻi ʻa e taʻeueʻia he palakipoé. Fehuʻi ange ki he kau akó pe ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e taʻeueʻiá. Hili ʻenau ngaahi talí, hiki he palakipoé: mālohi mo tuʻukāivi ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá pe mafasiá.

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e fekauʻaki ʻo e foʻi lea ko e taʻeueʻiá mo Nīfaí, vahe ha taha ʻo e ngaahi vahe ko ʻení ki he tokotaha ako takitaha: 1 Nīfai 16, 17, pe 18. Kapau ʻoku tokolahi hoʻo kalasí, ʻe ala tokoni ke fakakulupu e kau akó pea ʻai ke nau ngāue fakataha ʻi ha vahe ʻe taha.

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé. Poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau vahe naʻe vahe angé pea mo e fakamatala ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó ʻoku nau fekauʻakí ke tali ʻaki e ngaahi fehuʻí.

  • Ko e hā e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo Nīfai ʻi he vahe naʻa mou fakamanatú?

  • Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Nīfai ʻene tuí ʻi he tūkunga ko iá? Ko e fē e ngaahi veesi pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi e fakamoʻoni ko ia naʻe taʻeueʻia e tui ʻa Nīfaí?

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku fakahaaʻi ʻi he vahé? Ko e hā e ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo nau fakatupulaki ai hoʻo fakamoʻoní?

ʻOange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau fakakakato ai ʻa e ngāue ko ʻení. Hili iá pea kole ki ha tokotaha ako naʻe ngāue ki he vahe takitaha ke ne vahevahe ʻene ngaahi talí. (Kapau ʻoku tokolahi feʻunga hoʻo kau akó, te ke ala fie maʻu ke lipooti ʻe ha tokotaha ako ʻe taha ʻa e fehuʻi takitaha ʻi he vahe takitaha.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha faʻahinga tui fefeka peheé? Koeʻuhí he ʻoku faingataʻa e kahaʻú. ʻE tātātaha ke faingofua pe manakoa he kahaʻú ke te hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. ʻE siviʻi kitautolu takitaha. … ʻE lava ke laiki koe ʻe he fakatanga ko iá ke ke vaivai pe ko haʻane fakaivia koe ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei mo ke lototoʻa ange ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

Ko e founga ko ia hoʻo tali e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí, ko e konga ia ʻo hono fakatupulaki ʻa hoʻo tuí. ʻOku hoko mai e mālohí he taimi ʻokú ke manatuʻi ai ʻoku ʻi ai hao natula fakalangi, ko ha tukufakaholo ʻoku taʻengata hono mahuʻingá” (“Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 35–36).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau kau ki he founga te nau lava ʻo tali ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi ʻahiʻahi fakatāutahá hangē ko ia ne fai ʻe Nīfaí.

1 Nīfai 19

ʻOku hiki ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite kau kia Sīsū Kalaisí ke fakalotoa kitautolu ke tau manatuʻi Ia

Ka faingamālie e taimí, pea kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e meʻa naʻa nau tohi ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá he ʻaho 4, ngāue kuo vahe fika 5. Kole ange pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kinautolu ʻe loto fiemālie ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohi ʻo kau ki heʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí. Hili iá peá ke toki vahevahe ange hoʻo ngaahi ongo ki he Fakamoʻuí.

Naʻe ʻofa ʻa Nīfai ʻi he Fakamoʻuí peá ne manatuʻi Ia ʻi hono ngaahi ʻahiʻahí. Fai hoʻo fakamoʻoní, ʻi heʻetau ʻofa mo manatu ki he Fakamoʻuí, te Ne tokoniʻi mo poupouʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.

ʻIuniti Hokó (1 Nīfai 202 Nīfai 3)

ʻI he ʻiuniti hokó, ʻe ako ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Līhai ki hono fāmilí kimuʻa peá ne toki pekiá. Te nau lau foki ai ha kikite fakakuongamuʻa, kimuʻa ʻaupito ia ʻia Kalaisí, ʻo kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Paaki