Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 27


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

3 Nīfai 23–30 (ʻIuniti 27)

Nāunau Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai ʻuhinga e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteliné mo e tefitoʻi moʻoni kuo ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e 3 Nīfai 23–30 (ʻiuniti 27) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku tāfataha e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (3 Nīfai 23)

Ne hoko atu hono ako ʻe he kau akó ʻa e folofola ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí. Naʻa nau ako ne fekauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí ke nau fekumi faivelenga ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá mo e kau palōfita kehé. ʻI he taimi ne valokiʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻae kakaí ʻi he ʻikai ke nau tauhi ha lekooti totonu ʻo honau hisitōlia fakalaumālié, ne ako ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau hiki ai e ngaahi aʻusia fakalaumālié, ʻoku tau fakaafeʻi ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahā lahi ange.

ʻAho 2 (3 Nīfai 24–26)

ʻI he fakalaulauloto ʻa e kau akó ki he ngaahi lea ʻa Malakai ne vahevahe ʻe Sīsū Kalaisi mo e kau Nīfaí, ne fakamanatu ange ai kiate kinautolu ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí, te Ne fakahaohaoaʻi ʻa Hono kakaí pea fakamaauʻi ʻa e angahalá. Ne tokoni ʻa hono toe fakamanatu ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻo e vahehongofulú ko e kikite ki he toe foki mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke ʻilo ʻe he kau akó kapau te tau foki ki he ʻEikí, te Ne tafoki mai kiate kitautolu pea ʻe liliu hotau lotó ki heʻetau ngaahi tamaí, pea ʻoku tau tokoni ke teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa Sīsū Kalaisí. Ne tokoni ʻa e fakamatala ko ia ʻa Molomona ki he ʻuhinga ne ʻikai ke ne fakakau kotoa ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ke nau ʻilo ʻi heʻetau tui ki he meʻa kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau teuteu ai ke maʻu ha fakahā maʻongoʻonga ange.

ʻAho 3 (3 Nīfai 27)

ʻI he hokohoko atu e lotu mo e ʻaukai ʻa e kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá, ne ʻaʻahi ange ʻa e Fakamoʻuí pea fakamatalaʻi ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ui ʻaki ia Hono huafá pea langa ʻi Heʻene ongoongoleleí. Ne ako foki ʻe he kau akó mei he meʻa ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ko e fakavaʻe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻEne fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi hono fakahoko e Fakaleleí. ʻI he maʻu ʻe he kau akó e mahino ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí, ne nau ako kapau te tau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, te tau lava leva ʻo tuʻu taʻe ʻi ai ha mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí.

ʻAho 4 (3 Nīfai 28–30)

ʻI hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa e fakaʻānaua ʻo ʻEne kau ākonga Nīfaí, ne ako ʻe he kau akó ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní. Ne ako e kau akó mei he sīpinga ʻa Molomona ki hono kolea ha toe ʻilo lahi ange ʻo kau ki he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú kapau te tau kole ha mahino mei he ʻEikí, te tau maʻu ha fakahā. Ne akoʻi ʻe he fakaʻosi ko ia e fakamatala ʻa Molomona ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kau Nīfaí ʻoku hoko hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fuakava mo e fale ʻo ʻIsilelí pea kapau te tau haʻu kia Kalaisi, ʻe lava ke lau kitautolu mo Hono kakaí.

Talateú

Neongo ʻoku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi he 3 Nīfai 23–30, ʻoku tukutaha e tokanga e ʻuluaki konga ʻo e lēsoni ko ʻení ʻi he meʻa ʻe lava ke ako ʻe he kau akó ʻi he 3 Nīfai 24–25 ʻo kau ki he teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tukutaha ʻa e tokanga ʻa e konga ua ʻo e lēsoní ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he 3 Nīfai 27 ʻe ala tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi pea mo e founga te nau lava ai ʻo hangē ko Iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 23–26

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa e folofolá ki he kau Nīfaí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻomi ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ki ha teuteu lelei ʻi ha vahaʻataimi. (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ha lele lōloa, koniseti hiva pe ko ha faiva tulama.) Kole ange ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻe ala hoko ki ha taha ne feinga ke kau atu ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe hokó ka ʻoku ʻikai mateuteu.

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 24:2, pea ʻeke ange ki he kalasí pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻoku nau pehē ʻoku kikiteʻi ʻe he palōfita ko Malakaí. ʻI hono ʻiloʻi pē ʻe he kau akó ʻa e “ʻaho ʻo ʻene hāʻele maí” ko e Hāʻele ʻAngaua Mai ia ʻa Sīsū Kalaisí, fakaafeʻi ke nau fakaʻilongaʻi e fehuʻi ne fai ʻe Malakaí: “Ko hai ia te ne faʻa tali ʻa e ʻaho ʻo ʻene haʻú?”

ʻEke ange: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakakaukauʻi ʻa e fehuʻí ni ʻe kinautolu ʻoku moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he founga ʻe lava ai e totongi vahehongofulú ʻo tokoni ke tau teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻI heʻetau fili ko ia he taimí ni ke totongi vahehongofulu kakató pea feinga maʻu pē ke talangofuá, ʻe fakamālohia ai kitautolu ʻi heʻetau tuí pea aʻu ki ha taimi ʻe fakavaivai ai hotau lotó. Ko e liliu ko ia ʻi hotau lotó ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne ʻai ke malava ʻe he ʻEikí ʻo talaʻofa mai ki he kau totongi vahehongofulu kakató ʻa e maluʻi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo mahulu atu ia ʻi he foaki ʻo ʻetau paʻangá pe koloá. Te tau lava ʻo loto falala te tau feʻunga mo e tāpuaki ʻo e maluʻí ʻo kapau te tau tukupā he taimí ni ke totongi vahehongofulu kakato pea fai maʻu pē ia” (“Spiritual Preparedness: Start Early and Be Steady,” Ensign or Liahona, Nōvema 2005, 40).

ʻEke ange: Fakatatau kia Palesiteni ʻAealingí, ʻe tokoni fēfē hono totongi e vahehongofulú ki heʻetau teuteu ke feʻiloaki mo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻolahi e kikite ʻa Malakai ʻo kau ki he haʻu ʻa ʻIlaisiaá ʻi he 3 Nīfai 25:5–6. Ke tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai hono fakahoko ʻo e kikité ni kiate kinautolú, fakaafeʻi ha taha ʻo e kau akó ke ne lau e fakaafe ko ʻeni meia ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ou fakaafeʻi atu e toʻu tupu ʻo e siasí ke mou ako mo maʻu e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá. …

“ʻI hoʻomou tali ʻa e fakaafe ko ʻeni ʻi he loto tuí, ʻe liliu ai homou lotó ki he ngaahi tamaí. ʻE tō ʻi homou lotó ʻa e talaʻofa ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. … ʻE tupulaki hoʻomou ʻofa mo e houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi kuí. ʻE loloto mo tolonga hoʻomou fakamoʻoní mo e ului ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí. ʻI hoʻomou kau pea ʻofa ʻi he ngāue māʻoniʻoní ni, ʻe maluʻi ai kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú pea ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí” (“ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 26–27).

ʻEke ange: Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ʻi hoʻo fakahoko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé kuó ne fakamālohia fakalaumālie koe?

3 Nīfai 27–30

ʻOku fakahā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hingoa mo e ngaahi konga mahuʻinga ʻo Hono Siasí pea fakalāngilangiʻi e holi māʻoniʻoni ʻa ʻEne kau ākongá; ʻoku fakaʻosi ʻe Molomona ʻa ʻEne lekōti ʻo e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kau Nīfaí

Hiki ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he palakipoé (mahalo te ke fie maʻu ke fai ʻeni kimuʻa pea fai e kalasí pea ʻufiʻufiʻi ai kae ʻoua kuo aʻu ki he konga ko ʻeni ʻo e lēsoní). Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e leá. (ʻOku maʻu ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 57.)

“Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻe pekia, pea telio, pea toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí” (Siosefa Sāmita).

Fakamatalaʻi ange hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nīfaí ko e ʻelito ʻo ʻEne ongoongoleleí ko ʻEne feilaulau huhuʻí. Tohi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení he palakipoé: Ko e fakavaʻe ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ʻEne fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí ʻi hono fakahoko e Fakaleleí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau sio fakavavevave ki he 3 Nīfai 27 pea feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi kupuʻi lea ne akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí e tokāteline ko ʻení. Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola ne nau maʻú.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he 3 Nīfai 27:16–20 ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he founga ʻe lava ke tau fakaafeʻi ai e mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí ki heʻetau moʻuí. Hiki ʻa e lea ko ʻení he palakipoé: Kapau te tau … , pea te tau. … Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 3 Nīfai 27:20 , ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea te nau lava ʻo ngāue ʻaki ke fakafonu e ʻatā ʻi he palakipoé. ʻEke ange: ʻE tokoni fēfē ʻa ʻetau muimui ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi ange ki he kalasí ʻoku maʻu ʻi he 3 Nīfai 27:21, 27ʻa e pole faingataʻa tahá pea mo e tumutumu ʻo ʻetau ngāue fakaākongá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Lolotonga ʻenau laú, hiki ʻa e lea ko ʻení he palakipoé: ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻe fakahoko ʻe Heʻene kau ākongá ʻa ʻEne ngāué pea hoko. …

ʻEke ange ki he kau akó pe te nau fakafonu fēfē ʻa e lea ko ʻení ʻo fakatatau mo e meʻa ne nau lau ʻi he 3 Nīfai 27:27. (ʻI hono tali atu ʻe he kau akó, fakafonu ʻa e lea ʻi he palakipoé ʻo hangē ko ʻení: ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻe fakahoko ʻe Heʻene kau ākongá ʻa ʻEne ngāué pea hoko ʻo hangē ko Iá. Vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Tau fakakaukau angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne fai ʻe Sīsū ʻe lava ke tau faí.

“1.ʻNaʻe faʻa feʻaluʻaki [ʻa Sīsū] ʻo fai lelei.’ [Ngāue 10:38.] Te tau lava ʻo fai lelei he ʻaho kotoa pē—ki he mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, pea aʻu pē ki ha muli—ʻo kapau te tau fekumi ki he ngaahi faingamālie ko iá.

“2. Naʻe hoko ʻa Sīsū ko e Tauhisipi Lelei ʻa ia naʻá Ne tokangaʻi ʻa ʻEne fanga sipí pea tokanga kiate kinautolu ne molé. Te tau lava ʻo fekumi kiate kinautolu ʻoku tuenoá pe kinautolu ʻoku māmalohí pea fakakaumeʻa kiate kinautolu.

“3. Ne ʻofa mamahi ʻa Sīsū ki ha niʻihi tokolahi, ʻo kau ai ha kilia. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo ʻofa mamahi. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke tau ‘tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí.’ [Mōsaia 18:9.]

“4. Ne fakamoʻoni ʻa Sīsū ki Hono misiona fakalangí pea ki he ngāue maʻongoʻonga ʻa ʻEne Tamaí. Ko e meʻa te tau lava ʻo faí, te tau lava ke ‘tuʻu ko e fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē.’ [Mōsaia 18:9.]” (“Discipleship,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 21).

Vahevahe ʻa e kau akó ke nau tautau toko ua pe kulupu iiki. Fakaafeʻi ʻa e hoa takitaha ke hiki ha founga ʻe ua pe tolu ʻe lava ke nau fakahoko ai e fokotuʻu ʻe fā ʻa Palesiteni Fausí ʻi heʻenau moʻuí.

ʻI heʻene ʻosí, fakaafeʻi e hoa takitaha ke vahevahe ha fakakaukau mei heʻenau lisí. Tohi ʻenau fakakaukau ki he founga te tau lava ai ʻo fakahoko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau tukupā fakalongolongo pē ke fakahoko ha taha pe ua ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi he uike hoko maí. Fakamoʻoni ʻe lava ke tau hoko kotoa ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻo kapau te tau tui kiate Ia.

ʻIuniti Hokó (4 Nīfai 1Molomona 8)

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻí lolotonga ʻenau ako ʻa e ʻiuniti hokó: ʻE lava fēfē ke ʻalu ha kakai mei he tuʻunga nonga mo tuʻumālié ʻo faiangahalá? Naʻe anga fēfē ʻa e ʻalu ʻa e kau Nīfaí mei he kakai tuʻumālie mo fiefia taha ne moʻui he māmaní ki he matuʻaki faiangahalá? Ko e hā ʻa e lea tuku ʻa Molomoná?

Paaki