Laipelí
ʻAlamā


Talateu ki HE Tohi ʻa ʻAlamaá

Ko e hā ʻoku ako ai ʻa e tohí ni?

ʻI hono ako e tohi ʻa ʻAlamaá, ʻe ʻilo ai ʻe he kau akó kau kia Sīsū Kalaisi mo e mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí mo e Toetuʻú ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Te nau ʻilo ai foki kau ki he mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ke ne ikunaʻi e kau taulaʻeiki kākaá, tokāteline loí, angahalá, tāufehiʻá, mo e hē mei he moʻoní pea ke tataki ʻa e fakafoʻituituí ke ne aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó. ʻOku lava ke fakamaama mo ueʻi fakalaumālie e kau akó ʻi heʻenau lau kau ki he ngaahi ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamaá, ʻAmuleki, mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻo hangē pē ko e ului mo e faivelenga ʻa e kau ʻAnitai-Nīfai-Līhaí (ko e kakai ʻo ʻĀmoní). ʻI heʻenau ako e ngaahi vahe ʻoku fakaikiiki ai ʻa e ngaahi tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, te nau lava ʻo ako ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tataki kinautolu ʻi he ngaahi taimi moveuveu ʻoku nau moʻui aí mo tokoniʻi kinautolu ke nau ikuna ʻi heʻenau ngaahi tau fakatāutaha mo e filí.

Ko hai naʻá ne tohi e tohí ni?

Naʻe fakatahatahaʻi mo fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ngaahi lekooti mei he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí ke faʻu ʻaki e tohi ʻa ʻAlamaá. ʻOku ui e tohí kia ʻAlamā, ʻa ia, ko e foha ʻo ʻAlamā, pea ʻoku faʻa ui ia ko ʻAlamā ko e Siʻí. ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá ke pule e kau fakamāú ʻi he kau Nīfaí, naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ko e ʻuluaki fakamaau lahi peá ne fetongi ʻene tamaí ko e taulaʻeiki lahi ʻo e Siasí (vakai, Mōsaia 29:42). Faifai naʻá ne fakafisi mei hono tuʻunga ko e fakamaau lahí ʻo ne foaki “kotoa [ia] ki he lakanga fakataulaʻeiki māʻolungá” mo “fakahā ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” ʻi he kotoa ʻo e fonua ʻo e kau Nīfaí (ʻAlamā 4:20; 5:1). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molomona ʻa e ngaahi lekooti ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamaá (vakai, ʻAlamā 1–44) mo e ngaahi tohi ʻo e ngaahi foha ʻo ʻAlamaá, Hilamani (vakai, ʻAlamā 45–62) mo Sipiloni (vakai, ʻAlamā 63) ke faʻu ʻaki e tohi ʻa ʻAlamaá.

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai e tohí ni pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe ʻikai ke lea ʻaki ʻe Molomona ʻa e tohi ʻa ʻAlamaá ki ha kau fiefanongo pau pe fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻá ne tohi aí. Neongo ia, ko e ngaahi akonaki lahi ʻo e tohí kau ki he misiona huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻoku tānaki atu ia ki ha taumuʻa tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko hono fakamoʻoni “ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengatá” (peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná; vakai foki, ʻAlamā 5; 7; 13; 32–34; 36; 39–42).

Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe hiki aí?

Ngalingali naʻe hiki e ngaahi lekooti totonu naʻe fakaʻaongaʻi ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻá e tohi ʻa ʻAlamaá ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 91 K.M. mo e 52 K.M. Naʻe fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ngaahi lekooti ko iá ʻi he vahaʻataimi ʻo e taʻu T.S. 345 mo e T.S. 385. Naʻe ʻikai ke lekooti ʻe Molomona ʻa e feituʻu naʻá ne ʻi aí he taimi naʻá ne fakatahatahaʻi ai e tohí ni.

Ko e hā e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku makehe ai e tohí ni?

Neongo ko e tohi ʻa ʻAlamaá ko e lōloa taha ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻokú ne kātoi e vahaʻataimi ʻo e taʻu pē ʻe 39—fakafuofua ki he taʻu 91 K.M. ki he 52 K.M. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohí ʻa e ʻuluaki sīpinga ngāue fakafaifekau ola lelei ʻi he kau Leimaná. ʻOkú ne fakaʻilongaʻi foki ʻa e faivelenga ʻa e kau Leimana ne uluí ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakavá (vakai, ʻAlamā 23:6–7; 24). ʻIkai ngata aí, ʻoku kau ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá ʻa e ngaahi akonaki kau ki he tokāteline ʻo e tomuʻa fakanofó mo e ngāue fakafaifekau ʻa Melekisētekí (vakai, ʻAlamā 13); ko e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 31); founga ke fakatupulaki ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, ʻAlamā 32–34); ko e mamafa hono maumauʻi ʻo e fono ʻo e angamaʻá (vakai, ʻAlamā 39); ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai hotau laumālié hili ʻa e maté (vakai, ʻAlamā 40); ko e ngaahi tokāteline ʻo e toetuʻú mo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí (vakai, ʻAlamā 40–41); mo e ngaahi fatongia ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofa ʻi he palani ʻo e huhuʻi ʻa e Tamai Hēvaní (vakai, ʻAlamā 42). ʻOku ʻi he tohí ni foki ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kau ki hono maluʻi kitá mo e ʻuhinga lelei ki he taú (vakai, ʻAlamā 43:45–47).

Fokotuʻutuʻú

ʻAlamā 1–3 ʻOku fakafeʻiloaki ʻe Nēhoa ʻa e taulaʻeiki kākaá ʻi he kau Nīfaí. ʻOku taki ʻe ʻAlamā ʻa e kau Nīfai angamāʻoniʻoní ʻi hono maluʻi kinautolu meia ʻAmelikai mo hono kau muimuí, ʻa ia kuo nau kau fakataha mo ha kau tau Leimana. Hili e ʻikai ola lelei ʻa e feinga ʻa ʻAmelikai ke hoko ko ha tuʻi mo fakaʻauha ʻa e Siasí, ʻoku ʻikunaʻi ʻe he kau Nīfaí ha kongakau ʻe taha ʻa e kau Leimaná.

ʻAlamā 4–16 ʻOku fakafisi ʻa ʻAlamā mei he fakamaau lahí. ʻOkú ne fononga ʻi he fonua kotoa ʻo e kau Nīfaí ke fakafepakiʻi e hīkisiá mo e anga fakalieliá ʻaki hono malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ʻa ʻAmuleki mo ʻAlamā, pea ʻokú na akoʻi ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, Toetuʻú, mo e fie maʻu ke tui ki he ʻEikí pea fakatomala. ʻOku ului ʻa Sisolome pea papitaiso.

ʻAlamā 17–28 ʻOku malanga ʻaki ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá mo e niʻihi kehé ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Leimana ʻi he fonua ko Nīfaí. ʻOku ului ha lau afe ki he ʻEikí. Naʻe liʻaki ʻe he kau papiuluí ʻenau ngaahi meʻataú pea nau ʻalu ʻo nofo ʻi he kau Nīfaí. Ne mate ha kakai tokolahi ʻi ha tau lahi ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná.

ʻAlamā 29–42 ʻOku holi ʻa ʻAlamā ke ʻomi ha ngaahi laumālie ke fakatomala. ʻOkú ne fakapuputuʻuʻi ʻa Kolihola, ko ha fili ʻo Kalaisi. ʻOku fakafehoanaki ʻe ʻAlamā ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakau kuo pau ke tanumaki ʻaki ʻa e tuí lolotonga ʻene akoʻi ʻa e kau Sōlamí, ko ha kulupu ʻo e kau Nīfai angatuʻú. ʻOku fakamoʻoni ʻa ʻAmuleki ki he Fakaleleí mo akoʻi ʻa e kau Sōlamí ke ngāueʻi ʻa e tuí ke aʻu ki he fakatomalá. ʻOku fai ʻe ʻAlamā ha akonaki mo ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki hono ngaahi fohá, Hilamani, Sipiloni, mo Kolianitoni. ʻOku tuku ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi lekooti toputapú kia Hilamani. ʻOkú ne akoʻi kau ki he maama tatali ʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili ʻa e matelié, toetuʻú, mo e ngaahi fatongia ʻo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá.

ʻAlamā 43–45 ʻOku haʻu e kau Leimaná ke tau mo e kau Nīfaí ʻi hono fakatupu ʻitaʻi kinautolu ʻe he kau Nīfai angatuʻú. ʻOku taki ʻe Molonai e kau Nīfaí ke nau ikunaʻi ʻa e kau tau ʻa Seilahemená. ʻOku fakaʻekeʻeke mo tāpuakiʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hilamani, kikiteʻi e fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí, pea mavahe mei he fonuá.

ʻAlamā 46–63 ʻOku taki ʻe Molonai, Līhai, Teanikumi, Hilamani, mo Peiholani ʻa e kau Nīfaí ke nau ikunaʻi ʻa e kau tau ʻa e kau Leimaná ʻa ia ʻoku puleʻi ʻe ʻAmalekaia mo ʻAmoloné. ʻOku lōmia pē ʻe Molonai mo Peiholani ʻa e angatuʻu ʻa e kau Nīfai anga fakalieliá ʻoku ʻiloa ko e kau tangata tuʻí. ʻOku maʻu ʻe Sipiloni ʻa e ngaahi lekooti ʻa Nīfaí peá ne ʻoange ia kimui ki he foha ʻo Hilamani ko Hilamaní. Naʻe ikunaʻi ʻe he kau tau ʻa Molonaihaá ʻa e kau Leimaná ʻi ha tau ʻe taha.

Paaki