Laipelí
Lēsoni 90: ʻAlamā 32


Lēsoni 90

ʻAlamā 32

Talateú

Hili hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻAlamā mo hono kaungā ngāué ʻa e faʻahinga lotu ʻi he tuʻunga ʻo e hē mei he moʻoní ʻa e kau Sōlamí, naʻa nau kamata malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Sōlamí. Naʻe kamata ke nau aʻusia ha ngaahi ola lelei ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai naʻe masivá pea kuo tuli kinautolu ki tuʻa mei honau ngaahi falelotú. ʻI hono fakafehoanaki ʻe ʻAlamā ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakaú, naʻá ne akoʻi e kakaí ki he founga ke maʻu ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mo fakatupulaki ʻenau tuí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 32:1–16

ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau Sōlami loto fakatōkilaló ʻoku nau mateuteu ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ko ha kaungāmeʻa koe kuó ke kole ange kiate kinautolu pe ʻe lava fēfē ke ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fehuʻi ange pe ko e hā te nau lea ʻakí ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakamoʻoni.

Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, hiki ʻi he palakipoé Ko e founga ke maʻu mo fakamālohia ha fakamoʻoní. Talaange ki he kau akó, ʻi he kotoa ʻo e lēsoní, te ke hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakakaukau te nau ʻilo kau ki he founga ke maʻu mo fakamālohia ha fakamoʻoni.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe siofi ʻe ʻAlamā mo hono kāingá ʻa e lotu loi ʻa e kau Sōlamí, ko ha kulupu ʻo e kau Nīfai ne hē mei he moʻoní. Naʻe lotua ʻe ʻAlamā ha fakafiemālie mo ha mālohi ke ne malava ke akoʻi ʻa e kakaí koeʻuhí ko ʻene mamahi ʻi heʻenau faiangahalá. (Vakai, ʻAlamā 31.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 32:1–3. Kole ki he kalasí ke nau kumi pe ko e fē kulupu ʻo e kau Sōlamí naʻa nau fakahaaʻi ʻenau saiʻia ʻi he pōpoaki ʻa e kau faifekaú. Kole ange ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 32:3, ko e hā ha ngaahi founga naʻe masiva ai ʻa e kakai ko ʻení? (“Naʻa nau masiva ʻi he ngaahi meʻa ʻo e māmaní; pea naʻa nau angavaivai foki.”)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke “angavaivaí”?

Ke tokoniʻi e kau akó ke tali e fehuʻí ni, fakaafeʻi ha niʻihi tokolahi ʻo kinautolu ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 32:4–12. (ʻE lava ke fokotuʻu mai ʻe he kau akó ko e hoko ʻo angavaivaí ʻoku kau ai ʻa e loto fakatōkilaló, fakatomalá, mo e mateuteu ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá.)

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he fehuʻi ko ʻeni ʻi he ʻAlamā 32:5 naʻe angavaivai ʻa e kau Sōlamí?

  • Naʻe takiakiʻi fēfē ʻe he masivá ʻa e kulupu ko ʻeni ʻo e kau Sōlamí ki he ngaahi tāpuakí?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni kau ki hono maʻu mo fakamālohia ha fakamoʻoní? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehé, hiki kinautolu ʻi lalo he ʻuluʻi kaveinga he palakipoé. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he loto fakatōkilaló ke tau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. )

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e loto fakatōkilaló ʻi he founga hono maʻu mo fakamālohia ha fakamoʻoní?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 32:13–16. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e founga kehekehe ʻe ua ʻe ala hoko ai e kakaí ʻo loto fakatōkilalo. (Mahalo ʻe fili e kakaí ke nau loto fakatōkilalo pe ko e fakamālohiʻi kinautolu ke nau loto fakatōkilalo.)

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako kau ki he loto fakatōkilaló mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻoku faitāpuekina lahi ange kitautolu he taimi ʻoku tau fili ai ke loto fakatōkilaló ʻi he taimi ʻoku fakamālohiʻi ai kitautolu ke tau loto fakatōkilaló.) ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku lelei ange ai e fili ke loto fakatōkilaló?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke fakavaivaiʻi koe “koeʻuhí ko e folofolá”? (ʻAlamā 32:14). ʻOku anga fēfē hono fakaʻaongaʻi ʻeni ki hotau ʻulungaanga ʻi he lotú, seminelí, pe ako folofola fakafāmilí?

ʻAlamā 32:17–43

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kau Sōlamí ki he founga ke fakatupulaki ai ʻenau tuí

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻoku maʻu ʻe he kakai tokolahi ha fakakaukau loi kau ki hono maʻu ʻo ha fakamoʻoní. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 32:17–18 lolotonga iá ʻoku ʻai ke ʻiloʻi ʻe he kalasí ʻa e fakakaukau loi ko ʻení.

  • Ko e hā e fakakaukau loi naʻe maʻu ʻe he kakai tokolahi kau ki hono maʻu ʻo ha fakamoʻoní?

  • Ko e hā ʻoku fehalaaki ai hono fie maʻu ha fakaʻilonga kimuʻa he tuí? (Mahalo te ke fie fakamanatu ki he kau akó ʻa e sīpinga ʻa Seialemi ʻi he Sēkope 7:13–16 pea mo e sīpinga ʻa Kolihola ʻi he ʻAlamā 30:43–52. Te ke ʻai foki ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:9 ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko e fua ia ʻo e tuí, ʻo ʻikai ko ha meʻa ʻoku totonu ke tau maʻu kimuʻa pea tau maʻu ʻa e tuí.)

Fakamatalaʻi ange, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e ʻuhinga ʻo e tuí ki he kakaí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 32:21, ʻo kumi e fakaʻuhinga ʻa ʻAlamā ki he tuí. Fakamahinoʻi ange ko e veesi fakataukei folofola ʻeni. Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ʻenau ʻilo iá.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 32:22, ʻo kumi e faleʻi ki he founga ke maʻu mo fakamālohia ai ha fakamoʻoní. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Tānaki atu ʻa e Manatuʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e Tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá ki he lisi he palakipoé.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi he fakatupulaki ʻo ʻetau tuí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he feinga ko ia ʻa ʻAlamā ke mahino ki he kau Sōlamí ʻa e founga ke tui ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fokotuʻu ange ke nau fai ha fakatotolo.

  • Ko e hā ʻoku fakahoko ai ʻe he kakaí ha ngaahi fakatotolo fakasaienisí? (Ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ha fakafuofua pe fakakaukau.)

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ha ngaahi fakatotolo kuo nau fakahoko ʻi he ngaahi kalasi saienisí pe ha ngaahi feituʻu kehe pē. Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻoku fie maʻu ke ngāueʻi ʻa e ngaahi fakatotolo ko ʻení ʻe he tokotaha fakatotoló, kae ʻikai ko e fakamahamahalo pē. Ko e founga ʻo e maʻu pe fakamālohia ʻo ha fakamoʻoní ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e faʻa ngāué.

ʻAi ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e ʻAlamā 32:27. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e fakatotolo naʻe fakaafeʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kau Sōlamí ke nau fakahokó. Tānaki ʻa e ʻAhiʻahiʻi ʻeku ngaahi leá ki he lisi he palakipoé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa ʻAlamaá ʻi heʻene faleʻi e kau Sōlamí ke nau “ʻahiʻahiʻi [ʻene] ngaahi leá”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa ʻAlamaá heʻene pehē ke “mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí”? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ko e ʻatamaí ʻoku ʻuhinga ia ki heʻetau malava ke fakakaukau mo ngāue pea aʻusia ha ngaahi taumuʻa. Naʻe fakaafeʻi ʻe ʻAlamā e kakaí ke nau ngāueʻi ʻene ngaahi akonakí. Mahalo te ke fie maʻu ke tānaki atu ʻa e Mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí ki he lisi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke “ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí”?

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e founga te nau lava ke kamata fakahoko ai ʻa e siviʻi ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 32:28.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakatatau ki ai ʻe ʻAlamā ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá? (Ko ha tengaʻi ʻakau.)

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻOku totonu ke fakakau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngaahi folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, mo e fakahā fakatāutaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe pehē ʻe ʻAlamā kuo pau ke tau fai ki he “tengaʻi ʻakau” ko ʻení”?

Hiki e tali ʻa e kau akó he palakipoé. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki kinautolu ʻi lalo ʻi he ʻAhiʻahiʻi ʻa e leá, ʻa ia naʻá ke hiki kimuʻa angé. Mahalo ʻe kau he lisí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Fakaʻatā ha potu maʻá e folofolá (pe tengaʻi ʻakaú) ke tō ʻi ho lotó.

  2. ʻOua te mou liʻaki ʻa e folofolá ʻi hoʻomou taʻetuí.

  3. Fakatokangaʻi ʻa e tupulaki ʻa e folofolá ʻi loto ʻiate koé.

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kuo nau lau kau ki he fakatotoló ni, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mo ha tengaʻi ʻakau ʻoku lava ke tō ʻi hotau lotó? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí ʻoku lava ia ke tupu, ʻoku lava ke ne fakamālohia kitautolu, pea ʻoku fie maʻu ke tanumaki ia.)

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa hono fakatatau ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakaú, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:22–23. Kimuʻa ke nau laú, kole ange ke nau kumi e fakamatala ʻa ʻAlamā ki he “folofolá ni.” Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ia kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ke “fakaʻatā ha potu” maʻá e folofolá ke tō ʻi hotau lotó? (Vakai, ʻAlamā 32:28. Mahalo ʻe kau he ngaahi talí, ʻoku fie maʻu ke fakaava hotau lotó pea fakaʻatā ha potu ʻi heʻetau moʻuí maʻá e ako folofolá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga, ke ongoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “pupula” ʻi homou lotó? Kapau ʻoku pupula e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi homou lotó, pea ko e hā leva e meʻa ʻoku hoko ki hoʻomou fakamoʻoní mo e tuí?

  • Ko e fē ha taimi kuo langaki hake ai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ʻa homou laumālié pea fakamaama homou ʻatamaí?

Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau ʻa e ʻAlamā 32:29–34. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e meʻa ʻoku tau ako kau ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Pea kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea kuo nau ʻiló pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga kuo nau fili ai kinautolú.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻe teʻeki ai pē ke haohaoa ʻetau tuí hili hono fakahoko e siviʻi ko ʻení? Ko e hā ha toe meʻa lahi ange ʻoku fie maʻu ke tau fai ke maʻu ha fakamoʻoni tuʻuloa ʻo e ongoongoleleí?

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e founga hono tokoniʻi ha fuʻu ʻakau ke tupú mo e founga hono fakamālohia ʻo ha fakamoʻoni?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 32:35–40. Kole ki he kalasí ke nau kumi e akonaki ʻa ʻAlamā kau ki he founga hono fakakakato ʻo e fakatotoló.

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 32:37–40, ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai koeʻuhí ke hokohoko atu e tupulaki ʻa ʻetau tui ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (Tānaki atu ʻa e Tanumaki ʻa e folofolá ki he lisi he palakipoé.)

  • Ko e hā te tau fai ke tanumaki ai ʻa e folofolá? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí, te tau lava ʻo ako ʻa e folofolá he ʻaho kotoa pē, lotua ha fakahinohino ʻi heʻetau akó, kumi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻi heʻetau moʻuí, pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau akó.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hoko he taimi ʻoku tau liʻaki ai ha fuʻu ʻakau pe ʻikai ke tanumaki iá? Ko e hā e meʻa ʻoku hoko he taimi ʻoku tau liʻaki ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia kuo ʻosi tō ʻi hotau lotó?

Kole ki he kau akó ke nau hiki ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa kuo nau ako mei he ʻAlamā 32 kau ki he founga ke maʻu ai mo fakamālohia ha fakamoʻoní. Te ke lava foki ʻo fokotuʻu ange ke nau hiki e ngaahi fakamatala fakanounou ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ofi ki he ʻAlamā 32:37–43.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai e meʻa kuo nau hikí. ʻI heʻenau vahevahé, fakapapauʻi ʻoku nau fakahaaʻi kapau ʻoku tau tanumaki fakamātoato ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, ʻe tupulaki ʻetau tuí mo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Kole ki he kalasí ke nau lau ʻa e ʻAlamā 32:41–43, ʻo kumi ʻa e fakamatala ʻa ʻAlamā ki he fuʻu ʻakau mo hono fuá.

  • Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku fakakau ʻi he fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha fuʻu ʻakau mo hono fuá ʻoku “melie hake ʻi he meʻa melie kotoa pē”? (Mahalo te ke fie fakamanatu ki he kau akó ʻa e fakamatala ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí ʻi he 1 Nīfai 8:11–12 mo e 1 Nīfai 11:9–24.)

  • ʻI he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai mo Nīfai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú mo e fuá? (ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko hono fakahaaʻi ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he Fakaleleí. Vakai ki he lēsoni 12 ʻi he tohí ni.)

  • ʻI he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai mo Nīfaí, naʻe anga fēfē e aʻu ʻa e kakaí ki he fuʻu ʻakaú? (ʻAki ʻenau muimui ʻi he vaʻa ukameá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá.) ʻOku tatau fēfē ʻeni mo hono fakatatau ʻe ʻAlamā ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tengaʻi ʻakaú?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau vahevahe mai ʻa e founga kuo nau muimuiʻi ai ʻa e ngāue ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻAlamā 32. Fehuʻi ange pe kuo takiekina fēfē ʻenau moʻuí ʻe he ngāue ko ʻení. Fakakaukau ki hano vahevahe ange hoʻo ngaahi aʻusia ʻaʻaú he taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

Fakataukei Folofolá—ʻAlamā 32:21

Kole ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ʻAlamā 32:21 ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku ngāue ʻaki pe ʻikai ngāue ʻaki e tuí ʻe he kakai ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení.

  1. ʻOku fie maʻu ʻe ha finemui ha fakamoʻoni fakatuʻasino ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ke ne tui ki ai.

  2. ʻOku fanongo ha talavou ʻoku totonu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻa e talavou kotoa pē ʻoku moʻui tāú. Neongo ʻoku masiva hono fāmilí, ʻokú ne fakapapauʻi ke ʻalu ʻo ngāue pea ʻokú ne fai e ngaahi teuteu ke ngāué.

  3. ʻOku fie maʻu ʻe ha finemui ke ne maʻa mei heʻene ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke ne vete ʻene ngaahi angahala ʻe niʻihi ki he pīsopé koeʻuhí ke ne fakatomala kakato. ʻOkú ne ʻai haʻane taimi pau ke sio ai ki he pīsopé.

Fakatokangaʻi ange: Mahalo te ke fakaʻaongaʻi e fakakaukau ko ʻení lolotonga e lēsoní ʻi hoʻo fakafeʻiloaki ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofolá, pe ko hoʻo fakaʻaongaʻi ia ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 32:21–22, 26–27. Tuí ko e fili ia ʻa ʻau

Naʻe akoʻi ʻe Pīsope Lisiate C. ʻEsilī ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé ko e tuí ko e fili ia ʻa ʻau:

“Koeʻuhí ko e fepakipaki mo e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻoku ou fokotuʻu atu ha fili ʻe taha—ko ha fili ki he nongá mo e malú, ko ha fili ʻoku feʻunga maʻatautolu. Ko e fili ko iá ʻa e tuí. ʻIloʻi ʻoku ʻikai taʻetotongi e tuí teʻeki kau ai e fakakaukaú, holí pe ngāué. ʻOku ʻikai hangē ia ko e hahau mei langí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, ʻHaʻu kiate au’ (Mātiu 11:28) pea ‘Tukituki, pea ʻe [foaki] ia kiate kimoutolu’ (Mātiu 7:7). Ko e ngaahi lea ngāue ʻeni—haʻu, tukituki. Ko e ngaahi filí ia. [Ko ia ʻoku ou pehē], fili e tuí. Fili e tuí kae ʻikai ko e veiveiuá, fili e tuí kae ʻikai ko e ilifiá, fili e tuí kae ʻikai ko e meʻa ʻoku taʻeʻiloá mo ʻikai mātaá, pea fili e tuí kae ʻikai ko e fakatuʻatamakí.

“ʻOku hoko e fakamatala ʻiloa ʻa ʻAlamā kau ki he tuí ʻi he vahe 32 ʻa ʻAlamā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha fili ne fai hokohoko ke fakapapauʻi ʻe tupulaki mo e tauhi ʻetau tuí. Ne fakahinohino mai ʻa ʻAlamā ke tau fili. Ko ʻene leá ko ha ngaahi lea ngāue ne kamata ʻaki ha fili. Naʻá ne ngāue ʻaki e ngaahi foʻi lea ʻā hake, fakaake, ʻahiʻahiʻi, ngāue ʻaki, holi, ngāue, mo e tō. Pea pehē ʻe ʻAlamā kapau te tau fili e ngaahi meʻá ni pea ʻikai liʻaki ia ʻi heʻetau taʻetuí, ʻe ʻkamata ia ke pupula ʻi [hotau] lotó’ ( ʻAlamā 32:28).

“ʻIo, ko e tuí ko ha fili, kuo pau ke fekumi ki ai ʻo fakatupulaki. [Ko ia ai], ʻoku tau fatongia ʻaki ʻetau tuí. ʻOku pehē pē mo ʻetau taʻetuí. Ko e fili pē ia ʻa [ʻau]” (“Tuí—ko e Fili Ia ʻa ʻAu,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2010, 31–32).

ʻAlamā 32:40–43. Ko e fekumi ki ha fakamoʻoni moʻuí

Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi founga te tau lava ʻo tanumaki ai ʻetau ngaahi fakamoʻoní:

“ʻOku fie maʻu ke tanumaki e fakamoʻoní ʻi he lotu ʻo e tuí, fiekaia ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tohi folofolá, pea mo e talangofua ki he moʻoni kuo tau maʻú. ʻOku fakatuʻutāmaki hono liʻaki ʻo e lotú. ʻOku tuʻu fakatuʻutāmaki ʻetau fakamoʻoní ʻi he kehe pē ke lau mo ako e folofolá. ʻOku fie maʻu e ngaahi ivi ko iá ki heʻetau fakamoʻoní. …

“Kuo pau ke potupotu tatau mo hokohoko atu ʻetau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, lotu fakamātoató mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí kae lava ke tupulaki ʻetau fakamoʻoní. Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuo hoko ai ha ngaahi tūkunga taʻeʻamanekina ʻo uesia ai ʻetau founga ako folofolá. ʻE ʻi ai pē ha ngaahi taimi kuo tau fili ai ʻi ha faʻahinga ʻuhinga ke ʻoua ʻe lotu. Mahalo naʻa ʻi ai ha ngaahi fekau te tau fili ke ʻoua naʻa tau tauhi.

“Ka he ʻikai ke ke maʻu ʻa hoʻo holi ki ha fakamoʻoni moʻuí ʻo kapau te ke fakangaloʻi e fakatokanga mo e talaʻofa ʻia ʻAlamā [32:40–43]” (“Ko Ha Fakamoʻoni Moʻui,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 127–28).

Paaki