Laipelí
Lēsoni 134: 3 Nīfai 28


Lēsoni 134

3 Nīfai 28

Talateú

ʻI he fehuʻi ʻe Sīsū Kalaisi takitaha ki Heʻene kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá pe ko e hā e meʻa ʻoku nau fie maʻu meiate Iá, ne kole ʻe ha toko hiva ke nau foki he vave tahá kiate Ia hili hono fakakakato ʻenau misiona ʻi he māmaní. Naʻe kole ʻe hanau toko tolu ke nau nofo ʻi he māmaní ke ʻomai ha ngaahi laumālie kiate Ia kae ʻoua kuo hoko ʻa ʻEne Toe Hāʻele ʻAngaua Maí. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻEikí fakatouʻosi e ongo holi māʻoniʻoní. Naʻe ʻomai ʻe Molomona ha fakaikiiki ʻe niʻihi ʻo e ngāue ʻa e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú, pea naʻá ne vahevahe foki mo e meʻa ne fakahaaʻi ʻe he ʻEikí kiate Iá kau ki he liliu fakaesino ne aʻusia ʻe he kau Nīfai ʻe Toko Tolú ke nau malava ʻo nofo ʻi he māmaní.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 28:1–11

ʻOku foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi holi ʻa ʻEne kau ākonga Nīfaí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he tali te nau fai ka hā mai ʻa Sīsū Kalaisi kiate kinautolu pea fehuʻi, “Ko e hā te ke fie maʻu meiate Aú?” Kole kiate kinautolu ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he pepa akó pe ko e tohinoa ako folofolá. ʻOange kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke vahevahe e meʻa kuo nau hikí kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:1–3, pea fekumi ki he tali ʻa e kau ākonga Nīfai ʻe toko hivá ʻi hono ʻeke ange ʻe he ʻEikí e fehuʻi ko ʻení. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau akó, fehuʻi:

  • Ko e hā e ongo ʻa e Fakamoʻuí kau ki he holi ʻa e kau ākonga ko ʻeni ʻe toko hivá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:4–9, pea fekumi ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he toko tolu kehe ʻo e kau ākongá mei he Fakamoʻuí. Tuku ke lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló. (Mahalo ʻe tokoni ke takiaki e tokanga ʻa e kau akó ki he fakamatala ko ʻeni ʻi he 3 Nīfai 28:9: “He kuo mou fakaʻamu ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālie kiate au.”)

  • Naʻe ongoʻi fēfē ʻa e Fakamoʻuí kau ki he holi ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko tolu ko ʻení?

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 28:8–9, ko e hā ne palōmesi ʻe he Fakamoʻuí ki he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ke malava ʻo fakahoko ʻenau holi māʻoniʻoní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 28:10, pea fehuʻi ki he kalasí ke nau fekumi ki he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻe he ʻEikí ki he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú.

  • Ko e hā e talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú? Ko e fē taimi kuó ke mamata ai ʻoku fakatau e tokoni ko iá ki he fiefiá?

  • Ko e hā te tau malava ʻo ako kau ki he ʻEikí mei he 3 Nīfai 28:1–10? (Mahalo ʻe kau he tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení ʻa e ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí fakatatau ki heʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní pea ʻoku hoifua ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke haʻu kiate Ia.)

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi holi māʻoniʻoní, lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

Naʻe pehē ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e meʻa ko ia ʻoku tau holi-tuʻu ki ai ʻi ha ngaahi taimi lahí, ko e meʻa pē ia ʻe fāifai pea tau iku ki ai mo maʻu ʻi ʻitānití. …

“Ko ia ai, ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoní ke u vilitaki” (“According to the Desire of [Our] Hearts,” Ensign, Nov. 1996, 21–22).

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo pehē:

“ʻE ʻilo ʻe he kau tangata mo e fafine ʻoku holi ke maʻu ha nofoʻanga ʻi he naunau fakasilesitialé kuo pau ke nau fefaʻuhi mo e fili ʻo e māʻoniʻoní ʻi he ʻaho kotoa pē” (“Remarks,” Deseret News, Dec. 28, 1864, 98).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau feinga ʻi he ʻaho kotoa ke fakahoko ʻetau ngaahi holi māʻoniʻoní?

  • Ko e fē taimi ʻokú ke pehē ʻoku tāpuekina ai koe ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoní?

Tataki e kau akó ki he ngaahi holi ne nau tohi fekauʻaki mo ia ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fakaafeʻi kinautolu ke tohi ha ngaahi sētesi kau ki he meʻa te nau kamata fai he ʻahó ni ke fakapapauʻi ʻe malava ʻo fakakakato ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ko iá.

3 Nīfai 28:12–35

ʻOku fakamatala ʻa Molomona ki he ngāue ʻa e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 28:12–16. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ne hoko ki he kau Nīfaí hili e mavahe meiate kinautolu ʻa e Fakamoʻuí. Fakamatala ne liliu ʻa e kau ākongá—ko ha liliu fakataimi ʻo honau sinó.

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 28:15, ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha naʻe fie maʻu ai ke liliu ʻa e kau ākongá? (Koeʻuhí “ke nau faʻa mamata ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.”)

Fakamatala kamata ʻaki e 3 Nīfai 28:17, ʻoku tau lau ʻa hono fakamatala ʻe Molomona e ngāue ʻa e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:17, pea fekumi ki he meʻa ne ʻikai ʻilo ʻe Molomona kau ki he tuʻunga fakaesino ‘o e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ʻi heʻene tohi e fakamatala ko ʻení. (Mahalo te ke fie maʻu ke tala ki he kau akó te nau ako lahi ange ʻamui ʻi he lēsoní ki he liliu ne aʻusia ʻe he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 28:18–23. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he founga ne tāpuakiʻi ai ʻe he ʻEikí e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ke nau fai ʻenau holi māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ne fai ʻe he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ke fakakakato ʻenau holi ke ʻomai e niʻihi kehé ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā e ngaahi founga ne tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau lava ʻo fakakakato ʻenau holí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:25–32, pea ʻai ke ʻilo e kakai ne ʻaonga ki ai pe ʻe ʻaonga ki ai e ngāue ʻa e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló. (Fakatokangaʻi ange ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 28:27–28 ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau tokanga ʻi he tui mo hono vahevahe ʻo e ngaahi talanoa mei he kakai ʻoku nau pehē ne nau fetaulaki mo e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú: naʻe pehē ʻe Molomona ko e kakai ʻe tokoniʻi ʻe he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú “ʻe ʻikai ʻiloʻi ʻa kinautolu.”)

3 Nīfai 28:36–40

ʻOku ako ʻa Molomona ki he natula ʻo kinautolu kuo liliú

Kole ki he kau akó pe kuo ʻi ai nai haʻanau fehuʻi kau ki he ongoongoleleí pe kuo nau lau ha meʻa ʻi he folofolá ne ʻikai mahino kiate kinautolu. Fakamanatu kiate kinautolu ko e taimi ne fuofua tohi ai ʻa Molomona kau ki hono liliu ʻo e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú, naʻá ne pehē ne teʻeki mahino kakato kiate ia ʻa e liliu ne fai ki honau sino fakaekakanó lolotonga ʻenau ngāue ʻi he māmaní (vakai, 3 Nīfai 28:17).

  • Ko hai ʻokú ke kumi tokoni ki ai ʻi haʻo fehuʻi kau ki he ongoongoleleí pe ko ha potufolofola? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:36–37 ke ʻilo e meʻa ne fai ʻe Molomona ke maʻu e tali ki heʻene fehuʻí.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo ako meia Molomona kau ki hono maʻu ʻo ha mahino lahi angé? (Neongo ʻe tali ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe, fakapapauʻi ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau masiva ʻilo aí, ʻoku totonu ke tau fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe te tau maʻu ha fakahinohino.)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻokú ne fakatātaaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi te tau fie maʻu ai ke kole ha mahino lahi ange mei he Tamai Hēvaní?

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ia ʻoku fakamahinoʻi ai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻoku totonu ke tau lotu ai ke maʻu ha tokoní:

ʻĪmisi
Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

“ʻOku takitaha fie maʻu moʻoni ʻEne tokoní ʻi heʻetau fekumi ke ako e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo moʻui ʻaki kinautolu, ʻi heʻetau fekumi ki Heʻene tokoní ʻi he ngaahi fili mahuʻinga ʻo ʻetau moʻuí, ngaahi fili kau ai ʻa e akó, malí, ngāueʻangá, nofoʻangá, ʻohake hotau fāmilí, fengāueʻaki mo e ʻEikí, pea fekumi ki Heʻene fakamolemolé, tatakí mo e maluʻí ʻi he ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau faí. ʻOku lōloa, moʻoni pea ongo moʻoni ʻa e lisi ʻo ʻetau ngaahi fie maʻú. …

“Hili ha lotu ʻi he kotoa ʻo e moʻuí, ʻoku ou ʻilo e ʻofa mo e ivi mo e mālohi ʻoku maʻu mei he lotu moʻoni mo fakamātoató. ʻOku ou ʻilo ʻa e mateuteu ʻetau Tamaí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he moʻui ní, ke akoʻi, tataki mo fakahinohinoʻi. Ko ia ai, ne folofola hotau Fakamoʻuí ʻi he ʻofa lahi ʻo pehē, ‘Ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki ki he tokotahá, ʻoku ou lea ʻaki ia ki he kakai kotoa pē; lotu maʻu ai pē.’ (T&F 93:49.)” (“Pray Always,” Ensign, Oct. 1981, 3, 6).

  • Te ke fakatupulaki fēfē hoʻo tui ki he mālohi ʻo e lotú? Ko fē e taimi kuó ke maʻu ai mo ho fāmilí ha tali ki hoʻo ngaahi lotú?

Fakalotolahiʻi e kau akó ke nau lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau fekumi ke mahino e ongoongoleleí mo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fehuʻia ho ngaahi faingataʻaʻiá ki he Tamai Hēvaní.

Fakamatala ʻoku ui e liliu ne aʻusia ʻe he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ko e liliú. Naʻe liliu ha niʻihi ʻo e kau tamaioʻeiki faivelenga ʻa e ʻEikí ke hokohoko atu ʻenau ngāue ʻi he māmaní. ʻI he hokohoko atu ʻa Molomona ke fehuʻi kau ki he liliu ko ʻení naʻá ne ako kau ki he natula ʻo e niʻihi ʻoku liliú.

Tohi ʻa e Kakai Sino Liliú ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 28:37–38. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ne ako ʻe Molomona kau ki he liliu ne hoko ki he sino ʻo e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú.

  • Ko e hā ne ako ʻe Molomona kau ki he kakai sino liliú? (Kole ki ha tokotaha ako ke hoko ko ha tangata tohi pea tohi ʻa e ngaahi tali e kau ako kehé ʻi he palakipoé. ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ko e kakai sino liliú ʻoku ʻikai ke nau “aʻusia e maté” ʻikai ha felāngaaki, ʻikai aʻusia ha mamahi tukukehe e mamahi ʻoku nau ongoʻi koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e māmaní.)

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ʻa e liliu ne fai ki honau sinó? (Mahalo te ke fie maʻu ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó e 3 Nīfai 28:6–7. Naʻe mahuʻinga ʻa e liliú ke nau lava ʻo fakakakato ʻenau holi māʻoniʻoni ke ʻi he māmaní pea hokohoko atu hono ʻomai ha ngaahi laumālie kia Kalaisi kae ʻoua kuo hoko ʻa e Hāʻele ʻAngaua Maí.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 28:39–40, pea fekumi ki ha fakamatala lahi ange kau ki he kakai sino liliú. ʻI he lipooti ʻa e kau akó, ʻai mo ha tangata tohi ʻe taha ke tohi e meʻa ne nau ʻiló he palakipoé. (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ʻikai ke malava ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa e kakai sino liliú, he kuo fakamaʻa kinautolu pea māʻoniʻoni, pea “[ʻikai] lava ʻe he ngaahi mālohi ʻo e māmaní ʻo taʻofi ʻa kinautolu.”) Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi neongo ʻoku ʻikai mamahi ʻa e kakai sino liliú ʻi he mamahi ʻo e maté, ʻoku ʻikai ke nau toe tuʻu. He ʻikai ke nau maʻu ʻa e “liliu lahi ange” ko iá kae ʻoua kuo hoko ʻa e ʻAho Fakamāú, ʻa ia ʻe liliu vave ai kinautolu mei he matelié ki he taʻe-faʻa-maté—“liliu ʻi he kemo” (vakai, 3 Nīfai 28:8, 40).

Fakaʻosi ʻaki hono fakamoʻoniʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline ne aleaʻi ʻi he kalasí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui ʻi he ngaahi ueʻi kuo nau maʻu mei he Laumālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 28. Sino Liliú mo e liliú

Naʻe liliu e sinó pea liliu e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú.

Ko e sino liliú, ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 28:13–17, ko e “ko ha tuʻunga ʻo e tokotaha kuo liliu fakataimi ʻa hono fōtungá mo e natulá—ʻo hiki hake ki he tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange—kae lava ke nau kātekina ʻa e ʻao mo e naunau ʻo e kau talafekau fakalangí” (Guide to the Scriptures, “Transfiguration,” scriptures.lds.org; vakai foki T&F 67:11; Mōsese 1:11). ʻOku talanoa ʻa e folofolá ki he kakai kuo liliu kau ai ʻa Mōsese (vakai, Mōsese 1:9–11); Sīsū Kalaisi, Pita, Sēmisi, mo Sione (vakai, Mātiu 17:1–8); mo Siosefa Sāmita (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20).

Ko e kakai sino liliú “ko ha niʻihi kuo liliu ke ʻoua naʻa nau aʻusia ʻa e mamahí pe maté kae ʻoua kuo nau toetuʻu ʻo moʻui taʻe-faʻa-mate” (Guide to the Scriptures, “Translated Beings,” scriptures.lds.org; vakai foki 3 Nīfai 28:7–9, 20–22, 37–40). Ko hono taumuʻá ke ʻomi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi (vakai, 3 Nīfai 28:9). ʻOku ʻi he folofolá ha fakamatala ki he kakai kuo liliu kau ai ʻa ʻĪnoke (vakai, Sēnesi 5:24; Hepelū 11:5), Mōsese (vakai, ʻAlamā 45:19), ʻIlaisiā (vakai, 2 Ngaai Tuʻi 2:11), mo Sione ʻOfeiná (vakai, Sione 21:22–23; T&F 7).

Paaki