Laipelí
Lēsoni 152: Molonai 1–3


Lēsoni 152

Molonai 1–3

Talateú

Hili ʻene fakaʻosi hono fakanounouʻi e ʻū lauʻi peleti ʻa ʻEtá, ne fakakaukau ʻa Molonai he ʻikai te ne toe tohi ha meʻa. Ka neongo ia, ne ueʻi ia ke “tohi mo ha ngaahi meʻa siʻi ʻe niʻihi, heiʻilo naʻa ʻaonga ʻapē ia ki [hono] kāingá, ko e kau Leimaná, ʻi ha ʻaho ʻamui, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí” (Molonai 1:4). ʻOku fakapapauʻi mai ʻe heʻene ngaahi leá ʻa ʻene tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisí, pea ʻoku nau fokotuʻutuʻu mai foki e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 1

ʻOku hē holo ʻa Molonai ke maluʻi ʻa ʻene moʻuí pea hokohoko atu ʻa ʻene tohí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e talanoa ko ʻeni ne fai ʻe ha finemui naʻá ne taukaveʻi ʻene tuí ʻi ʻapiako:

“Ne tuʻu ʻeku faiakó ʻi muʻa he kalasí, ʻo talanoa ki ha konga ʻo ha faiva ne ʻamanaki ke mau sio ai. … Ne fakamatala pē ʻa e faiakó ia … ko e faivá ʻoku maʻá e kakai lalahí. Ne u ʻohovale. … ne ʻikai te u fakakaukau ʻe teitei hoko ʻeni.

“Ne u tangutu ʻi hoku seá ʻo fakakaukau pe ko e hā te u faí. Ne ʻi ai ha meʻa ne u toutou fakakaukau ki ai: Kuo kole mai ke ʻoua naʻa tau sio ʻi ha ngaahi faiva kovi. Ne u feinga ke kumi ʻuhinga ʻo pehē ʻoku ou lolotonga ʻi he akó, pea ko e konga ʻo e faiva ʻoku ʻamanaki ke mau sio aí ʻoku sai pē ia. Ka naʻe mālohi ʻa e fakakaukau ke ʻoua naʻa kú sio ʻi ha ngaahi faiva kovi ʻi heʻeku kumi ʻuhingá.

“Ne u hiki fiemālie hake hoku nimá, peá u kole ai ki he kalasí kotoa ke u nofo pē ʻi tuʻa lolotonga hono huluʻi e foʻi faivá. ʻI heʻeku tuʻu mei hoku seá ʻo toʻo ʻeku pepá ne u ongoʻi ʻa e sio taha mai e kalasí kiate aú. Naʻá ku sio ki honau fofongá; ne ʻikai pē mahino kiate kinautolu.

“Lolotonga ʻeku tangutu he holó, ne u ongoʻi fiefia lahi. Naʻá ku ʻiloʻi ne u fai e meʻa ʻoku totonú, neongo pe ko e hā e lau ʻa hoku toʻú mo e faiakó. Ne u ongoʻi mālohi ange foki. Naʻá ku ʻiloʻi ne ʻikai fie maʻu ia ke u sio ʻi ha konga ʻo ha faiva taʻefeʻunga koeʻuhí pē ko hono ʻomi ʻe heʻemau faiakó kiate kimautolu.

“… ʻOku ou tui ko e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e taimi faingataʻá pea tau fakafepakiʻi kinautolú, ʻoku fakamālohia ai kitautolu ʻo fakafehoanaki ki haʻatau tangutu pē ʻo tuku ke hoko mai.

“Ko ha mālohi fakaeloto ia ʻoku maʻu ʻi hotau Fakamoʻuí. Kapau te tau kiate Ia ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻe fakamālohia kitautolu. ʻE tokoni ʻa ʻetau tui kiate Iá ke tau fehangahangai mo e faingataʻá” (Catherine Hall, “Standing Up, Standing Out,” New Era, Feb. 2012, 11).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 1:1–3, ʻo kumi ʻa e founga ne taukaveʻi tokotaha ai ʻa Molonai ʻa ʻene tuí. Kole ange ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú. Fakakaukau ke fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ke “[ʻoua ʻe] fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi?”

  • Ko e fē ha taimi kuó ke hanga ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻo fakahaaʻi ha loto fakapapau ke muimui kia Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi faingataʻá?

Fakamatala ange neongo e hoko e ongo sīpinga ʻo Molonai mo e finemui ʻi he talanoá ko ha ongo faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava kotoa ʻo fai ha fili fakaʻaho te ne fakahaaʻi e tui, talangofua mo e holi tatau pē ke “[ʻoua ʻe] fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi.”

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke ke muimui ai ʻi he sīpinga ʻa Molonaí? (ʻE lava ke fokotuʻu mai ʻe he kau akó ʻe lava ke ʻoua te nau maaʻi e ongoongoleleí mo hono ngaahi tuʻunga moʻuí, talangofua ki he ngaahi fekaú, fokotuʻu ha sīpinga anga māʻoniʻoni, pea tuʻu maʻu ʻi he fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí neongo ʻoku ʻikai fili ki ai ha niʻihi kehe.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 1:4. Kole ki he kalasí ke nau muimui, ʻo kumi ha ngaahi ʻuhinga ne fili ai ʻe Molonai ke hokohoko atu ʻene tohí. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, fakamahino ange ne tohi ʻa Molonai maʻá e lelei ʻo e hako ʻo kinautolu ne nau feinga ke tamateʻi iá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he holi ʻa Molonai ke tokoni ki he kau Leimaná? (ʻE lava ke tau fakahaaʻi ʻetau tukupā ko ia ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau fili ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki hotau filí.)

Fakamatalaʻi ange ne taki ʻe he tukupā ʻa Molonai kia Sīsū Kalaisí ke ne tohi ʻo kau ki ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Siasí naʻá ne ongoʻi “naʻa ʻaonga” (Molonai 1:4). Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe ʻaonga ʻa e Molonai 2–3 kiate kinautolu ʻi heʻenau ako e ngaahi vahe ko ʻení.

Molonai 2

ʻOku hiki ʻe Molonai e ngaahi fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisi ʻo kau ki hono foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaafeʻi ha talavou ke haʻu ki muʻa he kalasí. Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ko ha faifekau taimi kakato ʻa e talavoú ni. Kuó ne akoʻi mo hono hoá ʻa e ongoongoleleí ki ha taha, pea kuo loto ʻa e tokotahá ni ke papitaiso. ʻOku fakaafeʻi e talavou ʻi hoʻo kalasí ke ne fakahoko e ouau ʻo e hilifakinimá, ʻa ia ʻoku kau ai hono foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻEke ange ki he talavoú ni:

  • Ko e hā e meʻa te ke lava ʻo fai ke teuteu ke fakahoko e ouau ko ʻení? (Hili e tali ʻa e talavoú, fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau vahevahe foki mo ʻenau ngaahi fakakaukaú.)

Fakamatala ange koe taimi ne ʻaʻahi ai e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kau Nīfaí, “naʻá ne ala ʻaki hono toʻukupú ki he kau ākonga kuó ne filí” pea “tuku kiate kinautolu ʻa e mālohi ke foaki e Laumālie Māʻoniʻoní” (3 Nīfai 18:36–37). Naʻe fakakau ʻe Molonai ʻi heʻene lekōtí ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ki he kau ʻAposetolo Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ʻo fekauʻaki mo e founga hono foaki ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 2:1–3, pea kole ange ki he kalasí ke nau kumi ʻa e fakamatala ko ʻení.

  1. Teuteu ʻoku totonu ke fai ʻe he tokotaha te ne fakahoko e ouaú

  2. Founga ke fakahoko ʻaki e ouaú

Hili hono lau ʻe he kau akó e ngaahi vēsí, fehuʻi ange ki ha niʻihi pe kiate kinautolu kotoa ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he futinouti, b ki he Molonai 2:2, ko e hā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku fie maʻu ke foaki ʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.)

  • Ko e ha ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ke teuteu ke foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (ʻOku totonu ke ne “ui ki he Tamaí ʻi [he huafa ʻo Sīsū Kalaisí], ʻi he fuʻu lotu lahi.”)

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē ʻa e lotú ke teuteu ha taha ke fakahoko ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  • ʻE fakahoko fēfē ʻa e ouau ʻo e hilifakinimá? (ʻAki hono hilifakinima ʻo e nimá pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Fakamatala ange ʻoku ʻi ai e konga ʻo e ouaú ni, kuo pau ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ha ngaahi lea pau. ʻOku ʻoange ki he kau faifekau taimi kakató ha kiʻi tohi tuʻutuʻuni siʻisiʻi ʻoku ʻi ai e ngaahi fakahinohino ki he founga hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuakí.)

Mahalo te ke fie fakamāʻopoʻopo e meʻa kuo ako ʻe he kau akó ʻo aʻu mai ki he taimi ní ʻaki haʻo tohi e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku foaki ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māoniʻoní ʻaki ʻa e hilifakinima ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia kuo papitaisó.)

Molonai 3

Lekooti ʻe Molonai e ngaahi fakahinohino ʻa Sīsū Kalaisi ʻo kau ki hono fakanofo ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau akonakí

Mahalo te ke fakakaukau ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua kimuʻa hono akoʻi e lēsoni ko ʻení, ke kole ki ha talavou ke ne teuteu ke lau ki he kalasí e fakahokohoko ʻa hono laine maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. (Pe te ke lava ʻo teuteu ke lau e fakahokohoko ho laine maʻu mafaí pe ko e fakahokohoko e laine maʻu mafai ʻo ha mēmipa ho fāmilí pe taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi ho uōtí pe koló.) Fakamatala ange ko e fakahokohoko ʻo e laine maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻokú ne fakahokohoko e laine maʻu mafai ʻo ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo aʻu kia Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke kole ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ha lekooti ʻo honau laine maʻu mafaí ʻi haʻanau fetuʻutaki ki he hetikuota ʻo e Siasí pe ʻōfisi pule ʻi honau ʻēliá. ʻOku ʻikai ʻoatu ʻe he Siasí ia ha lekooti ʻo e laine maʻu mafaí maʻá e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ka ʻo kapau ne fakanofo ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻe ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, ʻe lava ke ne ʻilo ki he laine maʻu mafai ʻo e tangata naʻá ne fakanofo iá.)

Kole ki he tokotaha akó ke lau e fakahokohoko ʻo hono laine maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he kalasí (pe lau e fakahokohoko ʻo e laine maʻu mafai ne haʻu mo ia ki he kalasí). Fakaafeʻi ia ke ne vahevahe ʻa e ʻuhinga kiate ia ʻo ʻene ʻilo te ne lava ʻo fakahokohoko fakahangatonu ʻa hono mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo aʻu kia Sīsū Kalaisi (pe vahevahe hoʻo ongo ʻo kau ki hono lava ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakahokohoko ʻa e mafai ʻoku nau maʻú ki he Fakamoʻuí).

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku maʻu e mafai ke fakahoko e ngaahi fatongia kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí meia Sīsū Kalaisi mo e Tamai Hēvaní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku fie maʻu ha meʻa ʻoku mahulu hake he aleapau pē ʻa e tangatá ʻi heʻetau ngāue ʻaki e mafai fakalangí. He ʻikai lava ke fakalele ia ʻaki ha ako ki he meʻa fakalotú pe ko hono fili kita ʻe ha haʻofanga lotu. ʻIkai, ʻi he ngāue kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻOtuá, kuo pau ke ʻi ai ha mālohi ʻoku mahulu ange ʻi he mālohi kuo ʻosi maʻu ʻe he kakai ʻoku tangutu ʻi he ngaahi sea ʻo e falelotú, veʻe halá pe ʻi he ngaahi faiʻanga lotú—ko ha foʻi moʻoni ne ʻilo ʻe he tokolahi ʻo e kau fekumi fakalotu ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi pea fakahā ʻenau tui ki aí, ʻo aʻu mai ai ki he taimi ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. …

“… ʻE lava ʻe kitautolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí ʻo fakahokohoko e laine ʻo e maʻu mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he tīkoni foʻou taha ʻi he uōtí, pīsope ʻokú ne tokangaʻi iá, pea mo e palōfita ʻokú ne tokangaʻi kotoa kitautolú. ʻOku aʻu e laine ko iá ʻi ha hokohoko ʻoku ʻikai motu ki he kau ʻāngelo talafekau ne omi tonu mei he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻomi ʻe meʻafoaki taʻe-hano-tatau ko ʻeni mei he langí” (“Our Most Distinguishing Feature,” Ensign pe Liahona, May 2005, 44).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻe lava ʻe he maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi he Siasí ʻo fakahokohoko ʻa hono mafaí ʻo aʻu kia Sīsū Kalaisi?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 3:1–4 . Kole ange ki he kalasí ke nau muimui pea kumi ha niʻihi fakafoʻituitui ne fakanofo ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • ʻOku fakanofo fēfē ʻa e niʻihi fakafoʻitituí ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí? (ʻOku fakanofo ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ki he ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻaki hono hilifakinima ʻe kinautolu ʻoku maʻu e mafaí.)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke fakanofo ha tokotaha fakafoʻituitui ki ha tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ha taha ʻokú ne lolotonga maʻu e tuʻunga ko iá, pe ko ha tuʻunga māʻolunga ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?

Kole ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he kalasí ke nau fakamatalaʻi nounou ʻa honau fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻEke ange ki he kalasí:

  • Ko e fē nai ha taimi ne fai tāpuekina ai koe koeʻuhí ne fakahoko ʻe ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa hono ngaahi fatongiá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻa e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu ʻo kau ki he founga kuo fai tāpuekina ai ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e lakanga fakataulaʻeikí. Te ke lava foki ʻo vahevahe ʻa e founga kuo tāpuekina ai ʻe he lakanga fakataulaʻeikí hoʻo moʻuí.

Toe Fakamanatu e Fakataukei Folofolá

ʻOange ki he kau akó ha lisi ʻo e ngaahi folofola fakataukei ʻe 25 ki he Tohi ʻa Molomoná mo ha vaeua ʻo ha laʻipepa. Kole ange ki he kau akó ke nau tohi ʻa e 1, 2 mo e 3 ʻi heʻenau laʻipepá. Lau leva e ngaahi sīpinga ʻi laló (pe teuteuʻi ha ngaahi fakakaukau pe ʻaʻau ʻe fekauʻaki lelei ange pe saiʻia ai e fanau ako ʻoku ke akoʻí). ʻAi ke tohi ʻe he kau akó ʻi he tafaʻaki ʻo e fika takitaha ʻi heʻenau laʻipepá ʻa e veesi fakataukei folofola ʻoku nau pehē ʻoku fenāpasi lelei mo e sīpinga ko ia ʻokú ke laú. Kole ange leva ke nau vahevahe ʻenau ngaahi talí. Koeʻuhí oku ua pe lahi ange ʻa e tali ki he fehuʻi e niʻihi, fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ne nau fili ai ʻa e ngaahi veesi ko iá.

  1. ʻOkú ke feinga ke maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ha ʻahiʻahi faingataʻa pau. (Ngaahi tali ʻe ala fakaʻaongaʻí: Hilamani 5:12 mo e 3 Nīfai 18:15, 20–21.)

  2. Lolotonga hoʻo ako e folofolá mo fakakaukau ki ha faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí, ʻokú ke maʻu ha fakahinohino fekauʻaki mo e meʻa ke faí. (Ngaahi tali ʻe ala fakaʻaongaʻí: 2 Nīfai 32:3.)

  3. Kuo ke ongoʻi ʻa e feinga e niʻihi ho kaungāmeʻá ke ke kau ki ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau talaatu ko e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ko e konga pē ia ʻo e kei talavoú mo e moʻui fiefiá. (Ngaahi tali ʻe ala fakaʻaongaʻí: Mōsaia 4:30; ʻAlamā 37:35; 41:10.)

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molonai 2. Kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi he hako ʻo Līhaí

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

“Ko e kau Nīfaí ko e hako ia ʻo Siosefa. Ne ʻilo ʻeni ʻe Līhai ʻi heʻene lau ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá. … Ne ʻikai ke kau fakataha ha kakai Līvai pea mo Līhai ʻi he fononga ki he Hemisifia Hihifó. Ne ngāue ai e kau Nīfaí ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he ngaahi ʻaho ʻo Līhaí ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ne hā mai ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau lotolotongá. …

“Ko e taimi ne hāʻele mai ai e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne fokotuʻu kakato ʻa e Siasí ʻiate kinautolu. … Ko ia ai, ʻoku tau tonu ʻi heʻetau tui ne ʻikai ngata pē ʻi hono foaki kakato e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ka naʻe pehē mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he Siasí he ʻaho ní; pea naʻe ʻiate kinautolu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ko ʻení mei he taimi ko iá kae ʻoua kuo ngata kotoa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kakato, tuʻunga ʻi he faiangahalá. ʻE lava ke fakapapauʻi mai kiate kitautolu, naʻe fakanofo ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Molonaí ʻe he kakai Nīfaí ha kau akonaki mo ha kau taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné; ka kimuʻa ʻi he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí, naʻa nau ngāue ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:124, 126).

Molonai 2:1. Naʻe hoko nai e kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ko ha Kau ʻAposetolo?

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻo pehē:

“ʻOku talamai foki ʻe he tohí ni [Tohi ʻa Molomoná] kiate kitautolu naʻe hā ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi he konitinēniti ko ʻení hili ʻa ʻEne toetuʻú; … pea naʻe ʻi ai haʻanau kau ʻAposetolo, kau Palōfita, kau Faifekau, kau Akonaki, mo e kau ʻEvangeliō; ʻi he [faʻunga] tatau, mo e lakanga fakataulaʻeiki tatau, ngaahi ouau tatau, ngaahi meʻafoaki, ngaahi mālohi, mo e ngaahi tāpuaki, ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻi he konitinēniti ʻo e hahaké” (History of the Church, 4:538).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

“Neongo ʻoku ui e Toko Hongofulu Mā Ua Nīfaí ʻi he fakamatala kotoa pē ko e kau ākonga, ʻoku kei tuʻu maʻu e foʻi moʻoni ko ia ne fakakoloaʻi kinautolu ʻaki e mafai fakalangi ke hoko ko e kau fakamoʻoni makehe kia Kalaisi ʻi he lotolotonga honau kakaí. Ko ia ai, na‘a nau meimei hangē ha kau ’Aposetolo ki he matakali Nīfaí” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 3:158).

Paaki