Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 9


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

2 Nīfai 32Sēkope 4 (ʻIuniti 9)

Nāunau Kuo Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

Ko e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e 2 Nīfai 32Sēkope 4 (ʻIuniti 9) ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke akoʻi ko e konga hoʻo lēsoní. ʻOku fakatefito e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi siʻi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (2 Nīfai 32)

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 32, naʻa nau ʻilo ai ko e taimi ʻoku tau keinanga ai ʻi he folofola ʻa Kalaisí, ʻe fakahā mai ʻe he folofola ʻa Kalaisí kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí. Naʻa nau ʻilo foki ʻi heʻetau lotu maʻu peé, te tau lava ke fai ʻa ia kotoa pē ʻe finangalo ʻe he ʻEikí ke tau fai maʻá e lelei hotau laumālié. Naʻe fakaafeʻi ʻe he lēsoní ʻa e kau akó ke nau fakakau ʻa e meʻa naʻa nau ako kau ki he lotu maʻu peé ʻi ha vahaʻataimi ko e houa ʻe 24.

ʻAho 2 (2 Nīfai 33)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení kau ki he fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Nīfaí ʻoku tau fili pe ʻe fakaava pe ʻikai fakaava hotau lotó ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻa nau toe fakamanatu foki ʻa e 1Nīfai mo e 2 Nīfaí, ʻo filifili ha potufolofola kuó ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke fai lelei pe tui kia Kalaisi.

ʻAho 3 (Sēkope 1–2)

Naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau lēsoni ʻi he Sēkope 1–2, ʻoku ngāue faivelenga e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi pea ʻoku ʻi ai honau fatongia fakalangi kuo foaki ange ke akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá mo fakatokanga telia ʻa e angahalá. ʻI he ako ʻe he kau akó ʻa e malanga ʻa Sēkope ki hono kakaí, naʻa nau ʻilo ai ʻoku totonu ke tau kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo māʻolunga ange ia ʻi ha toe meʻa kehe ʻoku tau manako ai. Naʻa nau hiki heʻenau tohinoa ki he ako folofolá ha founga ʻe taha te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie kuo ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo faitāpuekina ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Naʻe tukutaha foki ʻenau tokangá ki he moʻoni ʻoku fiefia ai e ʻEikí ʻi he anga-maʻa ʻa e kakaí kotoa, ʻa tangata mo fafine fakatouʻosi. Naʻe kole kiate kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku hanga ai ʻe hono moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá ʻo faitāpuekina e ngaahi fāmilí mo fakahōifua ki he ʻEikí.

ʻAho 4 (Sēkope 3–4)

ʻI he hoko atu hono ako ʻe he kau akó ʻa e malanga ʻa Sēkopé, naʻa nau ʻilo ai ʻe fakanonga ʻe he ʻOtuá ʻa e loto-maʻá ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe fakatefito e lēsoní he tokāteline ko ʻení: ʻI he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ai ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e ʻamanaki leleí mo tau fakalelei mo e ʻOtuá. Naʻe hiki ʻe he kau akó ʻenau ngaahi ʻuhinga fakatāutaha ki heʻenau fie fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo e Fakaleleí.

Talateú

ʻE tokoni e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke mahino kiate kinautolu naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ki he misiona ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE ʻi ai ha faingamālie ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Sēkopé ke nau ikunaʻi e hīkisiá mo fakaʻaongaʻi honau ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá ke langa hake Hono puleʻangá. Te nau maʻu ha faingamālie ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline ʻoku nau ako ʻi he Sēkope 2 ke aleaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofua ki he fono ʻa e ʻEikí ki he angamaʻá. Te nau aleaʻi ha ngaahi founga ke kumi ai ha faingamālie ke lea kau kia Sīsū Kalaisi mo e Fakaleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 32–33

ʻOku faleʻi kitautolu ʻe Nīfai ke tau kumi ki ha fakahinohino fakalangi ʻi he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí

Kamata e lēsoni ko ʻení ʻaki hono fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e sipoti pe ʻekitivitī ʻe taha ʻokú ke saiʻia taha aí?

  • Ko e hā e ngaahi poto tefito kuo pau ke ke toutou akoako ka ke tuʻukimuʻa ʻi he sipoti pe ʻekitivitī ko iá?

  • Ko e hā ʻe hokó kapau ʻe ʻikai ke akoako ʻe ha taha ʻa e ngaahi poto tefito ko iá?

Fakahā ki he kalasí ʻoku ʻi ai e ngaahi ngāue tefito ʻoku nau fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻomi kiate kitautolu ha fakahinohino mei heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Hiki e saati ko ʻení ʻi he palakipoé pe teuteuʻi ia ʻi ha pepa ke tufa.

Lotú

Ko Hono Maʻu Ha Fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní

Ako Folofolá

2 Nīfai 32:8–9

2 Nīfai 32:5; 33:1–2

2 Nīfai 32:3; 33:4

Kole ki he tokotaha ako takitaha ke ne fili ha ngāue ʻe taha ʻi he sātí pea lau ʻa e potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá. Vahevahe ʻa e kalasí ke tauhoa pe ki ha ngaahi kulupu iiki. Kole ki he kau akó ke nau taufetongi hono vahevahe ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he lotú, maʻu ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, mo hono ako ʻo e folofolá ke nau maʻu ha fakahinohino mei he ʻOtuá.

Mahalo te ke fie kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi fakahinohino ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi he fekau ke lotu maʻu peé. Te ke lava foki ʻo fehuʻi ange kiate kinautolu pe naʻe fakalakalaka fēfē ʻenau lotú ʻi he ngāue ne vahe ange ke nau fakafekauʻaki ʻi he houa ʻe 24 ʻa e meʻa ne nau ako kau ki he lotu maʻu peé. (Ko e ngaahi ngāue ʻeni naʻe vahe ange mei he ʻaho 1.)

Sēkope 1–2.

ʻOku valokiʻi ʻe Sēkope hono kakaí ʻi heʻenau ʻofa he koloá, hīkisiá mo e anga taʻemaʻa [fakasekisualé]

Hiki e sētesi ko ʻení ʻi he palakipoé: Koeʻuhí ʻoku lahi ange ʻa e… ʻoku maʻu ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻi ha niʻihi kehe, ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke nau tui ʻoku nau lelei ange ʻi he niʻihi kehé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi lea kehekehe te nau lava ʻo fakakakato e sētesi ko ʻení. ʻE ala kau he ngaahi talí ʻa e paʻangá, koloá, taukei fakamūsiká, taukei fakaʻatelitá, talēnití, akó, ʻatamai potó, faingamālie ke tupulakí, ʻilo ki he ongoongoleleí, mo e ngaahi koloa fakamatelié. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau fakalongolongo pe kuo ʻi ai ha taimi ne moʻoni ai ʻa e lea ko ʻení, mo ha ngaahi lea kehe pē kuo nau fokotuʻu mai, fekauʻaki mo kinautolu.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakatokanga ʻa Sēkope ki he ngaahi vaivai mo e faiangahala hono kakaí koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki hono kakaí mo ʻene talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Sēkope 2:12–13 pea fokotuʻu mai ha ngaahi founga te nau ala fakakakato ai ʻa e lea he palakipoé ke ne fakamatalaʻi e niʻihi ʻo e kau Nīfai lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sēkopé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Sēkope 2:17–21 pea kumi e ngaahi lea akonaki ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ikunaʻi e hīkisiá. (Mahalo kuo nau ʻosi fakaʻilongaʻi e ngaahi lea akonaki ko ʻení ʻi heʻenau ako fakatāutahá.) Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe e ngaahi lea akonaki ʻe niʻihi kuo nau ʻiló pea fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he akonaki ko ʻení ke nau ikunaʻi e hīkisiá.

Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻOku totonu ke tau kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo muʻomuʻa ange ia ʻi he ngaahi meʻa kehe ʻoku tau manako aí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e founga ʻe taha te nau lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie kuo foaki ange ʻe he ʻEikí kiate kinautolú ke nau langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé.

Ke teuteuʻi e kau akó ke nau toe fakamanatuʻi e ngaahi akonaki ʻa Sēkope kau ki he maʻa fakasekisualé, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukauloto kuo fehuʻi ange ʻe ha taha kiate kinautolu pē ko e hā ʻoku nau tui ai ki hono moʻui ʻaki e fono ʻo e anga-maʻá. Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e Sēkope 2:28–35 ke tokoni ʻi hono tali e fehuʻi ko ʻení. Mahalo ʻe tokoni ke fakamanatu kiate kinautolu kuo nau ʻosi ako ʻa e moʻoni ko ʻení ko e konga ia ʻo ʻenau ako fakatāutahá: ʻOku fiefia ʻa e ʻEikí ʻi he anga-maʻá. Naʻa nau ako foki ki he ngaahi nunuʻa ʻo e anga taʻe maʻa fakasekisualé ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga te nau fakamatalaʻi ʻakí, ʻo makatuʻunga ʻi he Sēkope 2:28–35 e founga te nau tali ʻaki ʻa e fehuʻi ko ʻení.

Fehuʻi ange: Fakatatau ki he Sēkope 2:27, ko e hā ʻa e “folofola ʻa e ʻEikí” fekauʻaki mo e maʻu ha uaifi tokolahi ange he toko tahá? (Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu kuo fekau ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke mali ʻa e tangata ʻe taha mo e uaifi pē ʻe taha.)

Fakamahinoʻi ange naʻe ʻi ai e ngaahi taimi pau ʻi he hisitōlia ʻo māmaní, kuo fekau ai ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau fai ʻa e mali tokolahí. Hangē ko ʻení, naʻe fai ʻa e mali tokolahí ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá ʻe ʻĒpalahame mo Sela (vakai, Sēnesi 16:1–3; T&F 132:34–35, 37) mo hona foha ko ʻAisaké mo hona mokopuna tangata ko Sēkopé (vakai, T&F 132:37), pea naʻe fai foki ia ʻi ha taimi lolotonga e ngaahi fuofua ʻaho ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí, ʻo kamata ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, T&F 132:32–33, 53). Neongo ia, ʻi he 1890, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ki Heʻene palōfita ko Uilifooti Utalafí ke fakangata ʻa hono fai ʻo e mali tokolahí (vakai, T&F, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1).

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fiefia ʻa e ʻEikí mo e niʻihi kehé he ngaahi fili ʻoku nau fai ke anga-maʻa mo maʻá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakamatala ki he founga ʻe faitāpuekina ai kinautolu mo honau fāmilí ʻi hono tauhi e fono ʻo e anga-maʻá—ʻi he lolotongá ni mo e kahaʻú. Fakamatalaʻi ange ʻa e founga kuo faitāpuekina ai koe mo ho fāmilí ʻi hono tauhi e fono ʻo e angamaʻá.

Sēkope 3–4

ʻOku poupouʻi ʻe Sēkope hono kakaí ke nau fakatomala mo maʻu ha ʻamanaki lelei te nau lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá

Fakapipiki ha fakatātā siʻisiʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi lotomālie he palakipoé, ʻi ha pousitā, pe ʻi ha laʻipepa. Tohi takatakai ʻi he fakatātaá ha ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi meʻa te nau lava ʻo afeʻi e kakaí mei he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Kole ki he kau akó ke nau kumi ki he Sēkope 4:14. Fakamatalaʻi ange ʻoku kau ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he vēsí, “tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá.” Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “meʻa naʻe mahuʻingá” ʻi he veesi ko ʻení. (Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e “meʻa naʻe mahuʻingá ko Kalaisi” [“Jesus of Nazareth, Savior and King,” Ensign, Dec. 2007, 45].) Hili hono vahevahe e fakamatala ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Sēkope 4:14–15.

Fehuʻi ange: ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá? (Ko e fakatefito ʻetau moʻuí ʻi ha meʻa kehe kae ʻikai ko e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Sēkope 4:4–12 pea ʻai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe tui ai ʻa Sēkope kia Sīsū Kalaisí mo e ʻuhinga naʻá ne ongoʻi naʻe mahuʻinga ke ʻilo ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e Fakaleleí. Fakapapauʻi ʻoku mahino ʻa e moʻoni ko ʻení ko e ola ia ʻo e fealeaʻakí ni, ʻI he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo tau fakalelei ai mo e ʻOtuá.

Vahevahe hoʻo ngaahi ongoʻi houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Fai ha fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa e “meʻa mahuʻinga” ko ia ʻoku totonu ke fakatefito ai ʻetau moʻuí. Ke fakaʻosi e lēsoní, kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau fai ke tukutaha ai ʻenau tokangá ʻi he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ka hokó.

ʻIuniti Hokó (Sēkope 5 kia ʻAmenai)

Fehuʻi ki he kau akó: Ko e hā ha tokotaha ʻokú ne hoko ko ha fili ʻo Kalaisi? ʻE anga fēfē haʻo tali ki ha taha ko ha fili ʻo Kalaisi? ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻi he ʻiuniti hokó, fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa ne lea ʻaki mo fai ʻe Sēkope he taimi naʻe fahangahangai ai mo Seialemí, ko ha fili ʻo Kalaisi. Kumi foki ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe ʻĪnosi koeʻuhí naʻá ne fekumi ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hono lotó, ʻo lotu he ʻahó kotoa mo e poó. Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe mavahe ai ʻa e kau Nīfaí mei he fonua honau tupuʻangá ʻo kau mo e kau Mūlekí.

Paaki