Laipelí
Lēsoni 41: 2 Nīfai 32


Lēsoni 41

2 Nīfai 32

Talateú

Naʻe ʻilo ʻe Nīfai hili e akonaki kau ki he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:18), ʻoku fakakaukau hono kakaí ki he meʻa ʻoku totonu ke nau fai hili ʻenau kamata ʻi he hala ko iá. Naʻá ne tali ʻenau ngaahi fehuʻí ʻaki hono poupouʻi kinautolu ke “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” mo “lotu maʻu ai pē” (2 Nīfai 32:3, 9). Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate kinautolu kapau te nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻilo e meʻa ke faí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 32:1–7

ʻOku akonaki ʻa Nīfai ke fekumi ki ha fakahinohino fakalangi ʻo fakafou ʻi he folofola ʻa Sīsū Kalaisí mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha taimi ne nau fakamatalaʻi e founga ke ʻalu mei ha feituʻu ki ha feituʻu ʻe taha. Kole ange ke fakamatala pe ko e hā ne faingofua pe faingataʻa ai ke fai e fakahinohino ko iá.

Fakamanatu ki he kau akó ne nau ako ʻi he lēsoni kimuʻá ki he ngaahi fakahinohino ne ʻoange ʻe Nīfai ki hono kakaí. Hili hono vahevahe ʻo e ngaahi fakahinohino ko ʻení, naʻá ne pehē, “Ko e halá ʻeni” (2 Nīfai 31:21). Ke tokoni ki he kau akó ke toe vakaiʻi e meʻa ne nau akó, ʻeke ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Nīfaí, ko e fē e feituʻu te nau tataki kitautolu ki aí? (Ki he moʻui taʻengatá; vakai, 2 Nīfai 31:20.)

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:17–18, ʻoku founga fēfē ʻetau kamata ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá?

Fakamatalaʻi ange ko e 2 Nīfai 32 ko e hoko atu ia ʻo e ngaahi akonaki ʻa Nīfai ʻi he 2 Nīfai 31. Kole ki he kau akó ke fekumi ʻi he 2 Nīfai 32:1 ki ha fehuʻi ʻa e kakai ʻa Nīfaí ʻo kau ki he meʻa naʻá ne akoʻi ange kiate kinautolu. Fakaafeʻi ha niʻihi e kau akó ke fakamatalaʻi e fehuʻi ko ʻení ʻi he lea ʻanautolu pē. (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó naʻe fakakaukau e kakaí pe ko e hā e meʻa te nau fai hili ʻenau kamata ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 32:2–3. Kole ki he kalasí ke fekumi ki he tali ʻa Nīfai ki he fehuʻi ʻa e kakaí. Fakamahinoʻi ange ko e 2 Nīfai 32:3 ko ha potufolofola fakataukei folofola. Mahalo te ke poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe ke vave hono maʻú.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he 2 Nīfai 32:3 ʻokú ne fakamatalaʻi e founga ʻoku totonu ke tau maʻu ai e ngaahi folofola ʻa Kalaisí? Ko e hā hono faikehekehe ʻo e keinangá mo e kiʻi kai maʻamaʻá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí?

  • Ko e hā ne pehē ʻe Nīfai ʻe hoko ko e ola ʻo ʻetau keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi feituʻu te tau maʻu ai e folofola ʻa Sīsū Kalaisí? (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí e ngaahi folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní mo e ueʻi fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ko e taimi ʻoku tau keinanga ai ʻi he folofola ʻa Kalaisí, ʻe talamai ʻe he folofola ʻa Kalaisí e meʻa kotoa ʻoku totonu ke tau faí.

Ke tokoni ki he kau akó ke fakakaukau ki he tuʻunga lelei ʻenau keinanga ʻi he folofola ʻa Sīsū Kalaisí, lau ʻa e lisi ko ʻení, pea kiʻi mālōlō hili e meʻa takitaha. Kole ki he kau akó ke hiki e lisí ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pea tohi fakamatala fakakalasí pe ʻi ha laʻi pepa.

  1. Ako folofola fakatāutahá

  2. Houalotu sākalamēnití

  3. Konifelenisi lahí

  4. Ako folofola fakafāmilí

  5. Seminelí

  6. Efiafi fakafāmili ʻi ʻapí

  7. Fakataha fakakōlomu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe kalasi e Kau Finemuí

  8. Lotu fakatāutahá

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he tuʻunga lelei ʻo ʻenau fekumi ki he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi feituʻu takitaha ko ʻení. ʻI he meʻa takitaha ʻai ke nau tohi e keinanga, kai maʻamaʻa, pe taʻe kai. Hangē ko ʻení, mahalo ʻe keinanga ha tokotaha ako he ako fakatāutaha ʻo e folofolá kae kai maʻamaʻa ʻi he konifelenisi lahí. Mahalo ʻe tohi ʻe he tokotaha ʻoku taʻe tokanga ʻi he houalotu sākalamēnití e foʻi lea taʻe kaiʻo hoko atu ki he meʻa ko iá.

Kole ki he kau akó ke fili ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku nau lolotonga “kai maʻamaʻa” pe “taʻe kai” aí, pea fakaafeʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ʻe lava ʻo tokoni ke nau “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” ʻo lahi ange ʻi he feituʻu ko iá. (Mahalo te ke poupouʻi kinautolu ke fakakaukau ki heʻenau Fatongia ki he ʻOtuá pe Fakalakalaka Fakatāutahá ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ko ʻení).

Ke toe fakamālohia e mahino e kau akó ki honau fatongia ke fekumi ki he tataki fakatāutaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻai ke nau lau fakalongolongo e 2 Nīfai 32:4–7. Kole ange leva ke aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo hano hoa. (Mahalo te ke fie maʻu ke ʻoatu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha laʻi pepa tufa pe tohi ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí.)

  • ʻI he veesi 4, ʻokú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ke “kole” pe “tukitukí”? Ko e hā ne pehē ʻe Nīfai ko e ngaahi nunuʻa kiate kinautolu he ʻikai kole pe tukitukí?

  • Ko e hā e tāpuaki naʻe palōmesi ʻe Nīfai te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ne mamahi ai ʻa Nīfai maʻa hono kakaí?

Fakahaaʻi hoʻo loto falala ko e taimi ʻe keinanga ai ʻa e kau akó ʻi he folofola ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke muimui ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá.

2 Nīfai 32:8–9

ʻOku akonaki mai ʻa Nīfai ke tau lotu maʻu pē

Fakamatala ange ne hoko atu e tokanga ʻa Nīfaí ki he meʻa ʻe taha te tau lava ʻo fai ke maʻu ʻa e ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e 2 Nīfai 32:8, pea fekumi ki he meʻa ne pehē ʻe Nīfai ʻoku totonu ke tau faí. Hili ʻenau maʻu ʻa e talí, ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoniʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e lotú:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau lotú?

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻoku ʻikai fie maʻu ai ʻe Sētane ke tau lotú? Ko e hā e ngaahi founga ʻe ala feinga ai ʻa Sētane ke fakalotoʻi e kakaí ke ʻoua te nau lotú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 32:9. Fakamahinoʻi ko e 2 Nīfai 32:8–9 ko ha potufolofola fakataukei folofola. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻi ha founga makehe ke faingofua hono maʻú.

  • Ko e hā nai e tuʻo lahi ʻoku totonu ke tau lotu aí? ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ke “lotu maʻu ai pē”?

Vahevahe e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: (Kapau ʻe lava, ʻai ha tatau ʻo e lea ko ʻení ke lava ʻe he kau akó ʻo lau fakataha pea tukutaha ʻenau tokangá ki he ngaahi lea ʻa ʻEletā Petinaá. Kapau te ke ʻai ha ngaahi tatau, fakatokangaʻi ange ʻoku hoko atu ʻa e leá ʻamuiange ʻi he lēsoní hili ha kiʻi fealēleaʻaki nounou. Fakakau mo e konga ko ia ʻo e fakamatalá.) Fakaafeʻi e kau akó ke fakafanongo ki he akonaki ʻa ʻEletā Petinā ki he founga ke “lotu maʻu ai pē.”

“ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻi hotau ʻulungāngá, tōʻongá, pe ko ʻetau tupulaki fakalaumālié te tau fie maʻu ke tau fealeaʻaki ai mo e Tamai hēvaní ʻi he lotu pongipongí. …

“Lolotonga e ʻahó, ʻoku tau lotu ke hokohoko atu ʻa hono tokoniʻi mo fakahinohinoʻi kitautolú. …

“ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi ha ʻaho pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ne tau angamaheni ʻaki e lea hohaʻá, ka ʻoku ʻikai ke tau fai pehē; pe te tau ongoʻi ke ʻita, ka ʻoku ʻikai ke tau fai pehē. ʻOku tau ʻiloʻi e tokoni mo e mālohi fakalangí pea tau ʻilo ai ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e ngaahi tali ki heʻetau lotú. Pea aʻu pē ki he mōmeniti ko ia ʻo ʻetau ʻiloʻí, ʻoku tau ʻohake leva ha lotu fakalongolongo ʻi he loto houngaʻia” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 41–42).

Ke tokoni ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he akonaki ko ʻení, ʻeke ange:

  • ʻE lava nai ke ke fakakaukau ki ha taimi he ʻahó ni pe ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻá ke mei lava ai ʻo muimui ki he fokotuʻu ko ʻeni ʻa ʻEletā Petinaá? (Mahalo te ke fie kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻí ni ʻo ʻikai tali leʻolahi.)

Hokohoko atu hono lau e faleʻi ʻa ʻEletā Petinaá:

“ʻI he fakaʻosinga e ʻahó, ʻoku tau toe tūʻulutui pea fai ha fakamatala ki heʻetau Tamai. ʻOku tau fakalau e ngaahi meʻa ne hoko he ʻahó pea tau fakahā ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki mo e tokoni naʻe fai maí. ʻOku tau fakatomala pea tau ʻiloʻi e ngaahi founga te tau lava ʻo fai lelei ange pea hoko ʻo lelei ange ai ʻi he ʻapongipongí, ʻi he tokoni ʻa e Laumālie ʻa e ʻEikí. Ko ia ai, ʻoku hoko ʻa e lotu efiafí ko e fakavaʻe mo e hoko atu ia ʻo e lotu pongipongí. Pea ʻoku toe hoko ʻetau lotu efiafí ko ha teuteu ia ki ha lotu pongipongi ʻoku mahuʻingamālié.

“ʻOku ʻikai taʻefekauʻaki e lotu pongipongí mo e lotu efiafí—kaeʻumaʻā e ngaahi lotu ʻi he ongo vahaʻa taimi ko iá—ka ko ha fakafehokotakiʻanga ia ʻo e ʻaho taki taha ki he ngaahi ʻaho, uike, māhina, mo e taʻu kotoa pē. Ko e founga ʻeni ʻoku tau fakahoko ai ʻa e naʻinaʻi fakafolofola ke ‘lotu maʻu ai pē’ (Luke 21:36; 3 Nīfai 18:15, 18; T&F 31:12). ʻoku fakafou mai he ngaahi lotu mahuʻingamālie peheé ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo fakatatali ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne fānau faivelengá” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” 42).

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e konga fakaʻosi ʻo e 2 Nīfai 32:9, fakamatala ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea fakatapuíki he “ke tukutaha, ke fakamāʻoniʻoniʻi pe hoko ʻo māʻoniʻoni” (Guide to the Scriptures, “Consecrate, Law of Consecration,” scriptures.lds.org).

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻi he taimi ʻoku tau “fai ha meʻa maʻá e ʻEikí”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ki he ʻEikí ke fakatapui e meʻa ʻoku tau faí ki he lelei ʻa hotau laumālié?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi ʻa ʻEletā Petinaá ke tau moʻui fakatapui ange?

Fakamoʻoni ʻi heʻetau lotu maʻu peé, te tau lava ʻo fai e finangalo kotoa ʻo e ʻEikí ki he lelei ʻo hotau laumālié.

Ke fakamatalaʻi nounou e meʻa kuo aleaʻi ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sipenisā J. Konitī ʻo e Kau Fitungofulú:

“Mahalo te mou fehangahangai mo ha ngaahi fili fekauʻaki mo haʻamou ngāue fakafaifekau, ko hoʻomou ngāue ʻi he kahaʻú, pea ʻe faifai pea ʻe kau foki ki ai ʻa e malí. Ka ʻi hoʻomou lau ʻa e ngaahi folofolá mo lotu ke mou maʻu ha fakahinohinó, mahalo ʻe ʻikai te mou sio ki he talí ʻo hangē ko e ngaahi folofola kuo tohi ʻi ha pēsí, ka ʻi hoʻomou laú te mou maʻu ai ha fakahinohino, mo ha ngaahi ueʻi, pea hangē ko ia kuo talaʻofa maí ‘ʻe fakahā atu [ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.’ 2 Nīfai 32:5]” (“Hoko ko ha Taha ʻAonga Lahi ki hotau Toʻu Tangatá,” Liahona, Siulai 2002, 50).

Fakataukei Folofola—2 Nīfai 32:3

ʻEke ki he kau akó pe ko e hā nai hono fuoloa pea nau maʻuloto ʻa e 2 Nīfai 32:3 ʻo kapau te nau lau maʻuloto ia he taimi kotoa te nau kai aí. Fakatukupaaʻi kinautolu ke vakaiʻi ʻa e potufolofola ko ʻení—ʻo keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí—ʻi he taimi kotoa pē te nau kai ai ʻi ha houa kai ʻi he ngaahi ʻaho siʻi ka hokó. Hili ʻenau maʻuloto ʻa e vēsí, fakaafeʻi kinautolu ke lipooti pe ko e hā hono tuʻo lahi ʻo e houa kai naʻe fie maʻú.

Fakataukei Folofola—2 Nīfai 32:8–9

ʻEke ki he kau akó pe kuo nau feinga nai ke lotu ʻi honau lotó ʻi ha ʻaho pe uike kakato. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá. Fakaafeʻi e kalasí ke fakakaukau ki he ngaahi founga te nau lava ai ʻo “lotu maʻu pē” ʻi he houa ʻe 24 ka hokó. Fakatukupaaʻi kinautolu ke fai ia pea lipooti ʻenau aʻusiá ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasi hokó.

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻoku ʻikai ha taimi ke fakaʻaongaʻi ʻa e fokotuʻu ko ʻeni ki hono akoʻi ʻo e lēsoní, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ia ko hano toe vakaiʻi ʻo e lēsoní ʻi he ngaahi lēsoni he kahaʻú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻa

2 Nīfai 32:2. Ko e hā hono ʻuhinga ke lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló?

Mahalo ʻe fakakaukau ha niʻihi ko e hā hono ʻuhinga ke “lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló.” Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e lea ʻi he lea ʻa e kau ʻāngeló “ʻa ia ko hono ʻuhingá, te ke lava ʻo lea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (“Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke ʻIlo ʻe he Kāingalotú Kotoa,” Liahona, ʻAokosi 2006, 21).

2 Nīfai 32:3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e keinangá ki he ʻahiʻahí pē. ʻOku ʻuhinga ʻa e keinangá ke ifoʻia. ʻOku tau ifoʻia ʻi he folofolá ʻi haʻatau ako ia ʻi he laumālie ʻo e ʻilo ha meʻa mo talangofua fiefia moʻoni. ʻI heʻetau keinanga he folofola ʻa Kalaisí, ʻoku tohi tongi ia ʻhe kakano ʻo e lotó.’ [2 Kolinitō 3:3.] ʻOku hoko leva ia ko e konga pē ʻo hotau ʻulungāngá” (“Moʻui ʻo Fakatatau mo e Fakahinohino ʻa e Folofolá,” Liahona, Sānuali 2000, 20–21).

Naʻe faleʻi foki ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kapau te tau keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá mo fakatō ia kiatautolu ʻaki haʻatau fifili ki ai pea mo ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻonga kotoa pē” (“Ko hono Fakamoʻui ʻo e Laumālié mo e Sinó,” Liahona,Sānuali 1999, 18).

Paaki