Laipelí
Lēsoni 105: ʻAlamā 59–63


Lēsoni 105

ʻAlamā 59–63

Talateú

Naʻe fiefia ʻa e ʻEikitau ko Molonaí ʻi he ikuna kuo fai ʻe Hilamaní ʻi hono toe fakafoki mai e niʻihi ʻo e ngaahi kolo ʻo e kau Nīfaí ʻa ia ne mole ki he kau Leimaná. Neongo ia, ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo kapa ʻe he kau Leimaná ʻa e kolo ko Nīfaihaá, naʻá ne ʻita ki he puleʻangá ʻi hono taʻe tokangaʻi ke ʻave ha kau poupoú. Naʻá ne fai ha tohi kia Peiholani, ko e fakamaau lahí, ʻo ne tengihia ʻa e mole ʻa e kau māʻoniʻoní mo ne valokiʻi ʻa Peiholani ʻi he ʻikai ke ne poupouʻi ʻa e hala ki he tauʻatāiná. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Molonai kuo hola ʻa Peiholani ia ki he fonua ko Kitioné koeʻuhí ko e angatuʻu ʻa e kau tangata-tuʻi ʻa e kau Nīfaí. Naʻe ʻikai ke tulitonuhia ʻa Peiholani ʻi he valokiʻi ia ʻe Peiholaní; ka, naʻá ne fiefia ʻi he saiʻia ʻa Molonai he tauʻatā iná. Naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfaí, pea fakataha ia mo hono ikunaʻi ʻe Molonai, Peiholani mo hono kakaí ʻa e kau tangata tuʻí mo e kau Leimaná. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo e taú, naʻe toe aʻusia ʻe he kau Nīfaí ʻa e melinó, pea toe fokotuʻu ʻe Hilamani ʻa e Siasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 59

ʻOku mole ha kolotau ʻo e kau Nīfaí, pea naʻe tengihia ʻe he ʻEikitau ko Molonaí koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakaí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki ʻi he palakipoé ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (mei he The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 285):

“ʻOku lelei ange ke mateuteu mo fakaʻehiʻehi ʻi he fakaleleiʻi mo fakatomalá (Palesiteni Ezra Taft Benson).

Mahalo kuó ke ʻosi lea ʻaki e lea ko ʻení ko e konga ʻo e lēsoní ʻi he ʻAlamā 49–51. Kapau naʻá ke fai ia, fakakaukau ke tuku ha ngaahi ʻatā ki ha ngaahi foʻi leá he taimi ʻokú ke hiki ai ia ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau fakafonu ʻa e meʻa ʻoku ʻataá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau talanoa kau ki ha ngaahi taimi ʻi heʻenau moʻuí pe ko ha moʻui ʻa e taha ʻoku nau ʻiloʻi, he tokoni e teuteú ke taʻofi e taʻe fiemālié mo e loto mamahí.

Fakamanatu ki he kau akó, kuo nau ako e ngaahi vahe he ngaahi lēsoni kuo ʻosí kau ki he ngaahi tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 59:5–11, ʻo fakakaukau ki he anga ʻo e fekauʻaki ʻo e lea he palakipoé mo e tuʻunga naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

  • Ko e hā e meʻa ne ngalingali ko e malavaʻanga ia ʻo e ikunaʻi ʻe he kau Leimaná ʻa e kolo ko Nifaihaá? (Ko e faiangahala ʻa e kakai ʻo Nīfaihaá.)

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku fekauʻaki mo e lea ʻoku hiki he palakipoé?

Kapau he ʻikai ke fakahā atu ʻe he kau akó ʻa e lea ko ʻeni ʻi he ʻAlamā 59:9, fakamahinoʻi ange ia kiate kinautolu: “ʻOku faingofua ange ke maluʻi ʻa e koló mei haʻane tō ki he nima ʻo e kau Leimaná ʻi hano toe faʻao ia meiate kinautolu.” Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá. Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí, kole ange ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi kolo ʻi he fakamatala ko ʻení kiate kinautolu pea mo e tau fakalaumālie ʻoku nau fehangahangai mo iá. Pea toki ʻeke ange ha taha pe ua ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e moʻoni ko ʻení mo kitautolu? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻoku faingofua mo lelei ange ke kei faivelenga ʻi he toe foki ki he tuí hili e heé.)

  • Ko e hā ʻoku faingofua ange ai ʻa e nofo faivelenga ʻi he Siasí ʻi he toki foki ki he Siasí hili ha vahaʻataimi ʻo e māmālohí?

  • Ko e hā ʻoku faingofua ange ai ke pukepuke ha fakamoʻoni ʻi ha toe feinga ke maʻu ha fakamoʻoni hili ha hē mamaʻo?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe he filí pe ko hono kau muimuí. Poupouʻi kinautolu ke nau hiki ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki he meʻa te nau fai ke teuteu ai ki he ngaahi tau fakalaumālié.

ʻAlamā 60–62

ʻOku tukuakiʻi halaʻi ʻe Molonai ʻa Peiholani, ka naʻá ne [Peiholani] tali ʻaki ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa

Lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 59:13. Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó naʻe ʻita ʻa Molonaí koeʻuhí naʻá ne fakakaukau naʻe taʻe falalaʻanga, pe taʻetokanga ʻa e puleʻangá ki he tauʻatāina ʻa e kakaí. Naʻá ne fai ha tohi kia Peiholani, ko e fakamaau lahi ʻi Seilahemalá. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 60:6–11.

  • Ko e hā e meʻa naʻe tukuakiʻi ai ʻe Molonai ʻa Peiholaní?

  • Ko e hā e ngaahi ongo ʻokú ke ongoʻi ʻi he tukuakiʻi kuo fai ʻe Molonaí?

Hiki ʻa e maʻuʻanga tokoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻAlamā 60:17–20, 23–24. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení. Poupouʻi kinautolu ke fakakaukauloto ki he anga ʻenau ongó kapau naʻa nau ʻi he tuʻunga ʻo Peiholaní.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe fuʻu ongo fakamamahi ai ʻa e ngaahi tukuakiʻi kuo fai ʻe Molonai kia Peiholaní?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 60:33–36. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe teuteu ʻa e ʻEikitau ko Molonaí ke fai kapau naʻe ʻikai ke tali lelei ʻe Peiholani ʻene kolé. Hili hono fakaʻatā e kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa kuo nau maʻú, kole ange ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga pe ngaahi taumuʻa ʻa Molonai ki hono fai e ngaahi kole ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 61:1–5 ke nau ʻilo ʻa e ʻuhinga kuo teʻeki ai maʻu ʻe Molonai ha tokoní.

  • Ko e hā ha fakamatala ne vahevahe ʻe Peiholani mo Molonai?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne tali ʻaki ʻe he kakaí ʻa e taimi ne tukuakiʻi halaʻi ai kinautolu ki ha faʻahinga meʻá?

  • Kuo tukuakiʻi hala nai koe ki ha faʻahinga meʻa? Naʻe anga fēfē hoʻo ongo ki he ngaahi tukuakiʻí mo e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e tukuakiʻí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 61:9–10, 15–18, ʻo kumi ha meʻa ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻa e ʻulungaanga ʻo Peiholaní. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, ui ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau maʻú.

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he founga tali ʻa Peiholani ki he ngaahi tukuakiʻi ʻa Molonaí? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau lava ʻo fili ke ʻoua te tau ongoʻi loto mamahi ʻi he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻa e niʻihi kehé. ʻOku kau he ngaahi moʻoni ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono fakahoko e ngaahi fakamaau taʻeʻofa kau ki he niʻihi kehé pea ko e taimi ʻoku tau fakataha ai ʻi he māʻoniʻoni mo e niʻihi kehé, ʻoku tau mālohi ange ʻi heʻetau ngaahi tau mo e koví. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku lava fēfē ke tau fili ke ʻoua ʻe loto mamahi?

Fakakaukau ke kole ki he kau akó pe ʻoku nau loto ke vahevahe ha meʻa ne nau aʻusia ʻi hono fili ke ʻoua ʻe loto mamahi he taimi ne lea taʻeʻofa mo lea ʻaki ha ngaahi meʻa loi kau kiate kinautolú. Te ke lava foki ʻo fakakaukau ke talaange kiate kinautolu kau ki ha meʻa ne ke aʻusia. Fai haʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻi heʻenau leá pe ngaahi tōʻonga kiate koé. Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki he sīpinga ʻa Peiholaní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 62:1. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ongo naʻe maʻu ʻe Molonai he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e tali ʻa Peiholaní.

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe hala ʻa e ʻEikitau ko Molonaí ʻi heʻene tukuakiʻi ʻa Peiholaní, ka naʻá ne akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻa ia te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 60:23. Fakamahinoʻi ange, ʻoku lava ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Molonai kau ki hono fakamaʻa e “loto ipú” ki ha taha pē ʻokú ne fie maʻu ke fakatomala. Fakamatalaʻi ange ko e ipú, ko ha ʻaiʻanga meʻa, hangē ko ha poulú. ʻAi ha kelekele pe pelepela ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi ha ipu (ʻoku lelei ange ʻa e ipu sioʻatá, kapau ʻe maʻu). ʻEke ange ki he kau akó pe te nau fie inu mei he ipú. Fufulu ʻa e tuʻa ipú pea ʻeke ange ki he kau akó pe te nau ongoʻi fiemālie nai ke inu mei ai he taimí ni.

  • Kapau te tau fakakaukau kiate kitautolu ko e ngaahi ipu, ʻoku ʻuhinga nai ki he hā ke fakamaʻa ʻa loto, pe lotoʻi ipú?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní:

“Kuo pau ke tau fakamaʻa ʻa e loto ipú (vakai, ʻAlamā 60:23), ʻuluaki kamata meiate kitautolu, pea mo hotau fāmilí, pea fakaʻosi ki he Siasí” (“Cleansing the Inner Vessel,” Ensign, May 1986, 4).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻa ʻi lotó (ʻa ē ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai ʻa e kakaí) pea pehē pē mo tuʻá (ʻa ē ʻoku lava e kakaí ʻo sio ki aí)?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakamaʻa ʻa e loto ipu ʻo ʻetau moʻuí kimuʻa pea tau toki lava ke ngāue kakato ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí?

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 62:1–38 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ha konga ʻo ʻene kau taú ke tokoni kia Peiholani ke ikunaʻi e kau tangata tuʻi ʻi Seilahemalá. Pea ʻi hono fakatahaʻi ʻena kau taú mo e tokoni ʻa e ngaahi kau tau ʻa e kau Nīfai kehé, naʻe toe maʻu ʻe Molonai mo Peiholani ʻa e toenga ʻo e ngaahi kolo kuo mole ki he kau Leimaná. Naʻa nau tuli ʻa e kau Leimaná mei he fonuá pea fokotuʻu ʻa e melinó ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi ʻe fehangahangai mo e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí hili ha taimi tau?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 62:39–41 ke nau ʻilo ʻa e founga naʻe uesia ai ʻa e kau Nīfaí ʻi he ngaahi feinga taú.

Mahalo ʻe ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali hangē ko ʻení ʻi heʻenau aleaʻi ʻa e fehuʻí ni:

ʻOku lava ke maʻu ʻe heʻetau ngaahi lotu māʻoniʻoní ha ola lelei ʻi hotau ngaahi koló.

‘I he ngaahi taimi ‘o e faingataʻá, ʻoku fakavaivaiʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, lolotonga ko iá ʻoku loto-fefeka ʻa e niʻihi

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ofi ange ai ki he ʻEikí ʻa e kakai ʻe niʻihi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí? Ko e hā ʻoku tafoki ai ʻa e kakai ʻe niʻihi mei he ʻEikí he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (Tokoni ke mahino ki he kau akó, ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻoku fakapapauʻi ʻe heʻetau ngaahi filí pe te tau ofi ange ai ki he ʻEikí.)

  • Hangē ko ia kuó ke lau ʻi he ngaahi vahe kau ki he taú ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hā kuo nau akoʻi kiate koe ʻo kau ki he hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi taimi ʻo e taú pe fakakikihí?

ʻAlamā 63

Naʻe fononga ʻa e kau Nīfai tokolahi ki he fonua he fakatokelaú

Fakanounouʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Molomona ʻi he vahe ko ʻení ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe kamata ke fononga fakatokelau ʻi ʻuta mo tahi ʻa e kau Nīfai tokolahi. Naʻe ʻoange ʻe Sipiloni ʻa e ngaahi lekooti toputapú kia Hilamani. Naʻe mate ʻa e ʻEikitau ko Molonaí, pea naʻe taki ʻe hono foha ko Molonaihaá ha kau tau naʻa nau tuli fakaholomui ha toe ʻohofi mei ha kau Leimana.

Mahalo te ke fie fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻo talanoa kau ki ha taha kuó ne aʻusia ha faingataʻa mo ha meʻa fakamamahi pea kuó ne fili ke ne maʻu ha loto vaivai pea fakatupulaki e falala ki he ʻOtuá. Fakakaukau ke vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia tonu.

Toe Vakaiʻi ʻa ʻAlamā

Tuku ha taimi ke tokoni ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi e tohi ʻa ʻAlamaá. Kole ange ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo nau ako mei he tohi ko ʻení, fakatouʻosi ʻi he seminelí mo ʻenau ako folofola fakatāutahá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala fakanounou ʻo e ngaahi vahe ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá ke tokoni ke nau manatuʻi, ʻo ka fie maʻu. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau vahevahe mai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó kau ki ha meʻa ʻi he tohí kuo nau saiʻia ai.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 61. Ko e tali kiate kinautolu ʻoku nau fakalotomamahiʻi pe fakamamahiʻi kitautolú

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakamatala ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻikai ke fūfuuʻi ʻa e ngaahi ongo taʻeʻofa kiate kinautolu ʻoku nau feinga ke fakalotomamahiʻi pe fakamamahiʻi kitautolú:

“ʻI he ʻotu moʻunga fakaʻofoʻofa ʻo Penisilivēniá, ʻoku nofo ai ha falukunga kakai Kalisitiane ʻi ha founga fakatōkilalo moʻoni ʻo ʻikai ha meʻalele, ʻuhila pe mīsini fakaeonopōní. ʻOku nau ngāue mālohi mo moʻui fakalongolongo mo nonga pē ʻo mavahe mei he māmaní. Ko e konga lahi ʻo ʻenau meʻakaí ʻoku maʻu pē mei heʻenau ngoueʻangá. ʻOku tuitui mo lālanga pē ʻe heʻenau kakai fefiné ʻa honau valá ʻa ia ʻoku molumalu mo sīpinga faingofua moʻoni. ʻOku ʻiloa kinautolu ko e kakai ʻĀmisí.

“Naʻe nofo ha tangata fakaʻuli loli huʻakau taʻu 32 pea mo hono fāmilí ʻi honau kolo Keliʻanga Malalá. Naʻe ʻikai ko ha tangata ʻĀmisi ia ka naʻe fou ʻene lolí ʻi ha ngaahi faama lahi ʻo e kakai ʻĀmisí ʻo ʻiloa ai ia ko e tangata tufa huʻakau anga fakalongolongó. ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻe fakafokifā pē ʻa e mole ʻo e fakakaukau leleí mo e mapuleʻi kitá meiate ia. Naʻá ne tukuakiʻi e ʻOtuá ʻi hono ʻatamai mafasiá koeʻuhí ko e mate ʻa hono ʻuluaki ʻofefiné pea pehē ki ha ngaahi manatu ne ʻikai fakamoʻoniʻi ʻe ha taha. Naʻá ne hū atu ki he ʻapiako ʻĀmisí ʻo tukuange ʻa e fānau tangatá mo e kakai lalahí ka ne haʻi ʻa e fānau fefine ʻe toko 10 aí. Naʻá ne fanaʻi e fānau fefiné ni ʻo mate ai ha toko nima kae lavea lahi ha toko nima. Hili iá naʻá ne toʻo leva ʻene moʻuí.

“Naʻe hanga ʻe he tāmate fakalilifu ko ʻení ʻo fakatupu ha loto mamahi lahi ʻi he kakai ʻĀmisí ka naʻe ʻikai ke nau ʻita. Naʻa nau loto mamahi ka naʻe ʻikai ha tāufehiʻa. Naʻe vave ʻaupito ʻenau loto fakamolemolé. Ne nau ala fakataha atu ke tokoni ki he fāmili loto mamahi ʻo e tangata tufa huʻakaú. ʻI he fakataha atu e fāmili ʻo e tangata tufa huʻakaú ki hono ʻapí he ʻaho ne fai ai e faná, naʻe ʻalu atu hano kaungāʻapi ʻo fāʻofua he tamai ʻa e tangata fakapoó mo ne pehē ange, ‘Te mau fakamolemoleʻi kimoutolu.’ [In Joan Kern, “A Community Cries,” Lancaster New Era, Oct. 4, 2006, p. A8.] Naʻe ʻaʻahi e kau taki he kiʻi koló ni ki he uaifi mo e fānau ʻa e tangata tufa huʻakaú mo fakahaaʻi ange ʻenau ongoʻi fiekaungā mamahí, ʻenau loto fakamolemolé, fietokoní pea mo ʻenau ʻofá. Meimei ko ha kakai ʻĀmisi ʻa e vaheua ʻe taha ʻo e niʻihi ne nau tengihia e meʻafakaʻeiki ʻo e tangata tufa huʻakaú. Ko ia naʻe fakaafeʻi ai ʻe he kakai ʻo e koló ni e fāmili ʻo e tangata tufa huʻakaú ke nau omi ki he meʻafakaʻeiki ʻo e fānau fefine ne siʻi mālōloó. Naʻe toka ha melino fakaofo moʻoni ʻi he kakai ʻĀmisí ʻi hono poupouʻi kinautolu ʻe heʻenau tuí lolotonga e meʻa fakamamahi ko ʻeni ne hokó.

“Naʻe fakamatalaʻi nounou mo mahino ʻe ha taha ʻo e koló ʻa e haʻahaʻa ʻo e meʻa fakamamahí ni ʻaki ʻene pehē, ‘Ne mau lea ʻaki pē ʻa e lea fakafonua tatau, ʻo ʻikai ko e lea faka-Pilitāniá pē, ka ko e lea fakafonua ʻo e tokangá, uouanatahá [pea] mo e ngāue tokoní. Pea mo ha lea ʻo e faʻa fakamolemolé.’ [ʻI he Helen Colwell Adams, “After That Tragic Day, a Deeper Respect among English, Amish?” Sunday News, Oct. 15, 2006, p. A1.] Ko hano fakahaaʻi fakaofo moʻoni ia ʻo ʻenau tui kakato ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá: ‘Fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú.’Mātiu 5:44.]

“Naʻe tukuange mai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻe he fāmili ʻo e tangata tufa huʻakau naʻá ne tamateʻi e fānau fefine ʻe toko nimá:

“‘Ki homau ngaahi kaungāmeʻa, kaungāʻapi mo e kaungākolo ʻĀmisí:

“‘ʻOku fakaʻamu homau fāmilí ke mou meaʻi ʻoku lōmekina ʻemau moʻuí ʻi he loto fakamolemole, ʻaloʻofa mo e manavaʻofa kuo mou fakahaaʻi kiate kimautolú. Kuo tokoni hoʻomou ʻofa homau fāmilí ke mau maʻu ai e fakamoʻui ʻoku mau fie maʻu vivilí. ʻOku ongo moʻoni ki homau lotó ʻa hoʻomou ngaahi lotú, matalaʻiʻakaú, kātí mo e meʻaʻofa kuo mou foakí, pea ʻoku ʻikai ha lea feʻunga ʻe lava ke mau fakamatalaʻiʻaki. Kuo mahulu atu hoʻomou manavaʻofa ʻi homau fāmilí mo hotau koló pea ʻokú ne liliu ʻa e māmani ʻoku tau ʻi aí, pea ʻoku mau fakamālō loto houngaʻia atu ai.

“‘Kātaki ka mou meaʻi muʻa ʻoku uhu homau mafú ʻi he meʻa kotoa pē kuo hokó. ʻOku fonu homau lotó ʻi he ongoʻi fie kaungā-mamahi ki homau kaungāʻapi ʻĀmisi kotoa pē kuo mau ʻofeiná pea ʻe hokohoko atu ʻemau ʻofa aí. ʻOku mau ʻiloʻi ʻoku kei toka mei muʻa ha ngaahi ʻaho faingataʻa lahi ki he ngaahi fāmili ne mole hanau ngaahi ʻofaʻangá pea ʻoku hokohoko atu ʻemau fakatuʻamelie mo e falala ki he ʻOtua ʻo e nonga kotoa peé, ʻi heʻetau faifeinga kotoa ke toe langaki hake ʻetau moʻuí.’ [“Amish Shooting Victims,” www.800padutch.com/amishvictims.shtml.]

“Naʻe lava fēfē ʻe he kakai ʻĀmisí kotoa ke nau fakahaaʻi ha faʻahinga loto fakamolemole peheé? Naʻe lava ia koeʻuhí ko ʻenau tui ki he ʻOtuá mo ʻenau falala ki Heʻene folofolá, ʻa ia kuo hoko ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí. ʻOku nau lau ko kinautolú ko ha kau ākonga ʻa Kalaisi pea nau fie muimui ki Heʻene sīpingá.

“ʻI he fanongo ha kakai tokolahi ki he meʻa fakamamahí ni, ne nau ʻoatu ai ha paʻanga ki he kolo ʻĀmisí ke totongi ʻaki hono faitoʻo ʻo e fānau fefine ʻe toko nima naʻe kei moʻuí pea pehē ki he fakamole ʻo hono tanu ʻo e toko nima ne mālōloó. Ne toe fakahaaʻi foki ʻe he kakai ʻĀmisí honau tuʻunga fakaākongá, ʻaki ʻenau vahevahe ha konga ʻo e paʻanga ki he uitou ʻo e tangata tufa huʻakaú mo ʻene fānau ʻe toko tolú, he naʻe hukitonu foki mo e mamahí ni ʻiate kinautolu.” (“Ko e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Loto Fakamolemolé,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 67–68).

ʻAlamā 62:41. Ko e tali ki he faingataʻá

Hangē ko ʻene hā ʻi he ʻAlamā 62:39–41, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku lava ke maʻu ʻe he kakai fakafoʻituituí ha ngaahi ola ʻoku fehangahangaí mei he ʻahiʻahi tatau ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. …

“Ko hono moʻoní ʻokú ke ʻilo ʻoku ʻi ai e niʻihi kuo fonu ʻenau moʻuí he faingataʻaʻiá pea kuo fakafiemālieʻi, fakamālohia mo fakamaʻa kinautolu, lolotonga iá ʻoku haʻu mo e niʻihi kehé mei he ʻahiʻahi tatau pē ʻoku nau taʻe fiemālie, ʻita mo loto mamahi” (“The Mystery of Life,” Ensign, Nov. 1983, 18).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tau fili ʻa e founga te tau tali ʻaki ʻa e faingataʻá:

“Ko e moʻoni ʻoku pau pē ke ʻi ai ha taumuʻa fakalangi pe ola ʻo e ngaahi faingataʻa lahi ko ʻení. ʻE lava ke nau fakatafoki hotau lotó ki he ʻOtuá. … Neongo hono ʻomi ʻe he ngaahi faingataʻá e faingataʻaʻia fakamatelié, ka ʻe lava pē ke ne hoko ko ha founga ia ke taki mai ʻa e kakai tangata mo fafiné ki he ngaahi tāpuaki taʻengatá.

“ Ko e ngaahi faingataʻa lalahi hangē ko e ngaahi fakatamaki fakanatulá mo e taú ko ha konga fakanatula pē ia ʻo e moʻui fakamatelié. He ʻikai lava ke tau taʻofi fakaʻaufuli kinautolu, ka te tau lava ʻo fakapapauʻi ʻa e founga te tau tali ʻaki kinautolú. Hangē ko ʻení, kuo hoko ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e taú mo e ngāue fakakautaú ko ha meʻa ke ne fakaʻauha fakalaumālie ha niʻihi ka ko ha fakaake fakalaumālie ia ki ha niʻihi kehe. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hona faikehekehé:

“‘Kae vakai, koeʻuhí ko hono fuoloa fau ʻo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná kuo hoko ai ʻo fuʻu loto-fefeka ʻaupito ʻa e tokolahi, koeʻuhí ko hono fuoloa fau ʻo e taú; pea kuo fakamolū ʻa e loto ʻo e tokolahi koeʻuhí ko ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻo nau fakavaivaiʻi ai ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu anga-fakatōkilalo lahi’ ({2633}ʻAlamā 62:41).

“Naʻá ku lau ha fakamatala fakafehoanaki tatau hili ha afā lahi naʻá ne fakaʻauha ha ngaahi ʻapi ʻe laui afe ʻi Fololita ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Ne ʻomi ʻe he ongoongó ha fakamatala ʻa ha ongomeʻa kehekehe ʻa ia ne hoko kiate kinaua e meʻa fakamamahi tatau pea mo e ngaahi tāpuaki tatau: ne fakatou fakaʻauha fakaʻaufuli hona ongo ʻapí, ka naʻe hao moʻui pea ʻikai lavea ha taha ʻo hona fāmilí. Ne pehē ʻe ha taha kuo hanga ʻe he meʻa fakamamahí ni ʻo fakaʻauha ʻa ʻene tuí; naʻá ne fehuʻi pē ʻe anga fēfē nai hano tuku ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻa e meʻá ni? Ne pehē leva ʻe he toko taha ko eé ne fakamālohia ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻa ʻene tuí. Naʻá ne pehē kuo fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa lelei kiate ia. Neongo ne mole e ʻapi ʻo e fāmilí mo ʻenau ngaahi koloá, ka naʻe fakahaofi ʻa ʻenau moʻuí pea ʻe lava pē ke nau toe langa ʻa e ʻapí. Naʻe maha vaeua e ipu sioʻatá ki he toko taha. Ka ki he toko taha ko eé, ne fonu vaeua ʻa e ipu sioʻatá. ʻOku hanga ʻe heʻetau tauʻatāina ke filí ʻo fakaivia kitautolu ke tau fili ʻa e founga te tau tali ʻaki ʻa e ngaahi taimi ko ia ʻoku tau faingataʻaʻia aí” (“Adversity,” Ensign, July 1998, 7–8).

ʻAlamā 63:4–10. Ko Heikoti mo hono hakó

Kuo pehē ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní naʻe nofo ʻa e kakai ʻo Heikotí ʻi he ongo motu ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Nuʻu Silá.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he kāingalotu ʻi Nuʻu Silá ʻo pehē, “ʻA kimoutolu kāinga mei Nuʻu Silá, ʻoku ou loto ke mou ʻilo ʻoku mou haʻu mei he kakai ʻo Heikotí” (naʻe lea ʻaki ʻe Sipenisā W. Kimipolo ʻi he Joseph Fielding McConkie and Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, vol. 3 [1991], 329).

ʻI he lotu fakatapui ʻo e Temipale Hemilitoni Nuʻu Silá, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, “ʻOku mau fakahā ʻemau houngaʻia ʻi he ʻOtu Motu kelekele lelei ko ʻení kuó Ke tataki e hako ʻo ʻemau Tamai ko Līhaí, pea kuo malava ai ke mau tuʻumālie” (“Dedicatory Prayer Delivered naʻe fai ʻe Pres. McKay ʻi he New Zealand Temple,” Church News, May 10, 1958, 2).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ʻuhinga lelei ke aofangatuku ʻaki naʻe ʻi he ʻotu motú ʻa Heikoti mo hono kau muimuí fakafuofua ki he senituli ʻe hongofulu mā hiva, mei he 55 K.M. ki he 1854 kimuʻa ke aʻu e ongoongoleleí kiate kinautolú. Kuo mole kotoa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá ʻa ē naʻe ʻomai ʻe he Fakamoʻuí ki he māmaní, ngalingali naʻa nau ʻi he ʻotu motú he taimi naʻe ʻaloʻi ai ʻa Kalaisi ʻi Selusalemá” (Temple View Area Conference Report, February 1976, 3; naʻe hā ʻi he Joseph Fielding McConkie mo Robert L. Millet, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, vol. 3, 329).

Paaki