Laipelí
Lēsoni 25: 2 Nīfai 3


Lēsoni 25

2 Nīfai 3

Talateú

ʻOku ʻi he 2 Nīfai 3 e ngaahi lea ʻa Līhai ki hono foha siʻisiʻi taha ko Siosefá. Ne toe talanoa ʻa Līhai ki he kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité kau ki he fatongia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 3:1–25

Ko e toe talanoa ʻa Līhai ki he kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Kimuʻa he kalasí, tā e fakatātā ko ʻení ʻi he palakipoé.

1

2

3

4

ʻĪmisi
A stick figure person
ʻĪmisi
A stick figure person
ʻĪmisi
A stick figure person
ʻĪmisi
A stick figure person

2 Nīfai 3:3

2 Nīfai 3:4

2 Nīfai 3:14

2 Nīfai 3:15

Ke teuteuʻi e kau akó ke mahino e ngaahi akonaki ʻi he 2 Nīfai 3, ʻai ke nau ʻilo ʻoku kau ʻi he vahe ko ʻení e fakamatala ki he kau tangata ʻe toko fā ʻoku tatau honau hingoa ʻuluakí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi vave ʻi he veesi folofola ʻi lalo he tangata takitaha ʻoku hā atu ʻi he palakipoé ke fakapapauʻi pe ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fakatātā takitaha. ʻI he taimi ʻoku ʻilo ai ʻe he tokotaha ako ha tali, tuku ke ne tohi ia ʻi he palakipoé. (ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fakatātā ʻuluakí ʻa e foha ʻo Līhai ko Siosefá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fika uá ʻa e palōfita ko Siosefa naʻe fakatau ki ʻIsipité fakafuofua ki he taʻu ʻe 1,700 kimuʻa ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fika tolú ʻa e Palōfita ko Sīosefa Sāmitá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fika faá ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí.)

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, hangē ko Misa Siosefa (62161; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 87). ʻAi ke ʻilo ʻe he kau akó ko e konga lahi ʻo e 2 Nīfai 3ʻoku fakatefito ʻi he kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke nau fetongitongi ʻi he lau leʻolahi mei he 2 Nīfai 3:6–8. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi lea mo e kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ke fakamatalaʻi ʻa Siosefa Sāmitá mo e ngāue te ne fakahokó. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi, ʻi he taimi naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻa e kupuʻi leako e “fua ʻo hoku manavá,” naʻe ʻuhinga ia ki hono hakó.) Lisi ʻi he palakipoé ʻi lalo he fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Siosefa Sāmitá e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku ʻilo ʻe he kau akó. ʻOku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi konga lea hangē ko e “ha tangata kikite mahuʻinga ki he fua ʻo hoku manavá,” “fakaʻapaʻapaʻi lahi ia,” “nau maʻu ai ha ʻilo ki he ngaahi fuakavá,” mo e “te u hakeakiʻi ia ke ne māʻolunga ʻi hoku ʻaó.”

  • ʻI heʻetau ako ʻa e 2 Nīfai 3:6–8, ko e hā kuó ke ako kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? (Tokoniʻi e kau akó ke mahino naʻe ohi hake ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tokoni ki hono fakahoko ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 3:11–15. Kole ange ke nau fekumi ki ha ngaahi kupuʻi lea lahi kau ki he meʻa ʻe malava ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI heʻenau maʻu ha taimi feʻunga ke ako ʻa e ngaahi vēsí, ʻeke ange pe ko e hā e meʻa ne nau ʻiló. Tānaki ʻenau ngaahi talí ki he lisi ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e “ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá,” “ʻe fakamālohia ia ʻi he vaivaí,” “ʻilonga ʻa kinautolu ʻe feinga ke fakaʻauha iá ʻe veuveuki ʻa kinautolu,” mo e “ko hono hingoá … ʻe tatau ia mo e hingoa ʻo ʻene tamaí.”)

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ange mo nau fakalaulauloto ki he fatongia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, lau leʻolahi e 2 Nīfai 3:11, pea fakamamafaʻi makehe ʻa e kupuʻi leako e “mālohi ke ne ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá.”

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá naʻe ʻomai ʻe Siosefa Sāmita? (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko e Mataʻitofe Mahuʻingá, ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, pea mo e ngaahi malanga tonu ʻa e Palōfitá.)

ʻI he lolotonga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení, fakapapauʻi ke fakamahinoʻi naʻe kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ʻe ʻomai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ʻoku fakamatala ʻa e 2 Nīfai 3:12 ki ha tohi ʻe ua: ko e tohi naʻe hiki ʻe he hako ʻo Siosefa ʻo ʻIsipité ʻa e Tohi ʻa Molomoná; ko e tohi naʻe hiki ʻe he hako ʻo Siutá ʻa e Tohi Tapú. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ki he kau akó ke hiki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he 2 Nīfai 3:12 ki ha ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ki he māmaní ʻi heʻena “fakatahaʻi iá.” (Hangē ko ʻení, mahalo ʻe ʻilo ʻe he kau akó e “veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá,” “fakangata ʻa e ngaahi fakakikihí,” mo e “fokotuʻu ʻa e melinó.”)

Ke tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he anga e tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki heʻenau moʻuí, fehuʻi ange:

  • Ko e fē taimi naʻá ke aʻusia ai e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí pe mamata ʻi hono ivi tākiekiná ʻi he moʻui ho kaungāmeʻá pe kau mēmipa ʻo e fāmilí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 3:15.Kole ki he kalasí ke nau tokanga makehe ki he kupuʻi leako e “ʻomi ai ʻa hoku kakaí ki he fakamoʻuí.”

  • ʻOku founga fēfē e tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki hono ʻomai ʻa e fakamoʻuí ki he kakaí?

  • Ko e hā e lelei kuo fakahoko ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi hoʻo moʻuí?

Ke tokoni ki he kau akó ke mahino mo nau houngaʻia ʻi he misiona naʻe tomuʻa fakanofo ki ai ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí:

“Naʻe ʻosi tuʻutuʻuni pē ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻo e langí, kimuʻa pea toki ʻai e tuʻunga e māmaní, ʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e tangata ʻi he kuonga fakaʻosi ʻo māmaní ke ne ʻomi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí, pea ke ne maʻu ʻa hono kakato ʻo e ngaahi kī mo e mālohi kotoa ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi pē ia ʻe he ʻEikí mo ʻene tamaí mo e tamai ʻa ʻene tamaí, mo honau ngaahi hakó ʻo aʻu … kia ʻĀtama. [Kuó Ne tokangaʻi ʻa e fāmili ko iá talu pē mei hono kamataʻangá ki hono fāʻeleʻi ʻo e tangata ko iá.]Naʻe tomuʻa fakanofo ia ʻi [he taʻengatá] ke ne puleʻi ʻa e kuonga [fakakosipeli] fakaʻosi ko ʻení” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 108).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 2 Nīfai 3:16–24 ʻaki haʻo fakamatalaʻi naʻe fakafehoanaki ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité ʻa Siosefa Sāmita kia Mōsese. ʻAi ke kumi ‘e he kau akó e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 2 Nīfai 3:24. ʻI heʻenau vahevahe ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea kuo nau ʻiló, tānaki ʻenau ngaahi talí ki he lisi he palakipoé.

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he ngaahi moʻoni naʻe fakahā ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Tuku muʻa ke u fakalau atu ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteliné mo ha ngaahi tōʻonga ʻokú ne fakafaikehekeheʻi kitautolu mei he ngaahi siasi kotoa, pea naʻe hoko kotoa ia mei he fakahā ki he Palōfita kei siʻi [ko Siosefa Sāmitá]. …

“[Ko e] ʻilo ki he ʻOtuá. …

“Ko e Tohi ʻa Molomoná. …

“… Ko e lakanga fakataulaʻeiki kuo toe fakafoki maí. …

“… Ko e palani ki he moʻui taʻengata ʻa e fāmilí. …

“Loto maʻa ʻa e fānau valevalé. …

“… Ko e tokāteline maʻongoʻonga ʻo e fakamoʻui maʻá e kau pekiá. …

“Natula taʻengata ʻo e tangatá. …

“… Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahā ʻi onopōní. …

“…ʻI he lolotonga ʻo e taʻu nounou ʻe 38 mo e konga ʻo ʻene moʻuí, ne fakafou mai ʻiate ia ha ngaahi ʻilo, ngaahi meʻafoaki pea mo ha tokāteline lahi” (“Ko e Ngaahi Meʻa Maʻongoʻonga Kuo Fakahā ʻe he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 80–83).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke tānaki atu e lisi ʻa Palesiteni Hingikelií ki he lisi ʻi he palakipoé.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Fakamatalaʻi ʻi he hili ha kiʻi taimi siʻi mei he mālōlō ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hiki ʻe ʻEletā Sione Teila ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia ne hoko kimui ko e Palesiteni hono tolu ʻo e Siasí, ʻa e ngaahi leá ni. Kole ki he kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi meʻa ʻi he veesi ko ʻení te nau malava ʻo tānaki ki he lisi ʻi he palakipoé. Tānaki ʻenau ngaahi talí ki he lisí.

ʻOange ki he kau akó ha taimi ke nau toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he meʻa kuo nau ako kau ki he fatongia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau ʻilo mo e ongo ʻoku nau maʻu kau ki he Palōfitá ʻaki hano tohi ha tali ki he taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí:

  • Ko e hā kuó ke ako pe ongoʻi he ʻahó ni ʻokú ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ne fai, akoʻi pe fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa ia ʻokú ke ongoʻi ʻoku “fuʻu mahuʻinga lahi” (2 Nīfai 3:7) kiate koé?

Vahevahe e kau akó ke nau tauhoa. Fakaafeʻi kinautolu ke fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kapau ʻe feʻunga e taimí, te ke ala poupouʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe mo e kotoa e kalasí. Vahevahe ho fakamoʻoní, naʻe ʻohake ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ke fakahoko ʻa Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Fakaafeʻi hoʻo kau akó ke nau fekumi ʻi he faʻa lotu ki ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé, tautautefito ki he kaungāmeʻá mo e fāmilí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

2 Nephi 3:12. Ko e Founga ʻe “fakatahaʻi”ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá hili ha taimi siʻi mei hono paaki ʻe he Siasí e tatau ʻo e Tohi Tapu ʻi he liliu ʻaKingi Sēmisí, fakataha mo hono Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá mo hono futinoutí ʻa ia ʻoku fakafekauʻaki mo e kotoa ʻo e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, ʻo pehē: “Kuo lalanga fakataha ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú … mo e … Tohi ʻa Molomoná … ʻi ha founga te ke lava ʻo fekumi ai ʻi ha taha pea tohoakiʻi ai koe ki he tohi ʻe taha; ʻi hoʻo ako mei he taha ʻo kinautolú ʻoku fakamāmaʻi ai koe ʻe he tahá. Kuo nau hoko moʻoni ʻo taha ʻi hotau nimá” (“Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 53).

2 Nīfai 3:18. Ko hai ʻa e tangata lea ko ʻení?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he kakai tonu ʻoku hā ʻi he 2 Nīfai 3:18. Ko e ngaahi foʻi lea ʻoku haʻí ko e ngaahi tānaki ia ʻa ʻEletā Makongikī. Naʻá ne pehē: “Fakatokangaʻi ange ʻa e folofola ko ʻeni ʻa e ʻEikí: ‘Pea ko au, vakai, te u tuku kiate ia [Molomona] ha mālohi ke ne tohi ki he fua ʻo ho manavá [kau Nīfaí], ʻa e tohi ʻo e fua ʻo ho manavá [kau Leimaná]; pea ko e tangata lea mei he fua ʻo ho manavá [Siosefa Sāmita] te ne talaki iá.’ Ko ia, ne tohi ʻe Molomona ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ka ko e meʻa naʻá ne tohí naʻe toʻo ia mei he ngaahi tohi ʻa e kau palōfita Nīfaí; pea ko e ngaahi tohi ko ʻení ne fakatahatahaʻi ki ha tohi ʻe taha, pea naʻe liliu ia ʻe Siosefa Sāmita pea ʻoatu meiate ia ki he kau Leimaná” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 426).

Paaki