Laipelí
Lēsoni 91: ʻAlamā 33


Lēsoni 91

ʻAlamā 33

Talateú

Naʻe holi ha kulupu ʻo e kau Sōlamí ke nau ʻilo ʻa e founga ke muimui ai ki he akonaki ʻa ʻAlamā ke tō e folofola ʻa e ʻEikí ʻi honau lotó mo ngāue ʻaki ʻa e tuí. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā e kakaí, ʻi hono fakaʻaongaʻi e folofolá, kau ki he huú, lotú, mo e ʻaloʻofa ʻoku lava ke tau maʻu mei he ʻOtuá koeʻuhí ko e Fakamoʻuí. Naʻá ne poupouʻi e kakaí ke nau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi mo tui ki he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻomi ʻe he Lēsoni 94 ha faingamālie ke faiako ai ha toko tolu ʻo e kau akó. Mahalo te ke fie fili ha kau ako ʻe toko tolu he taimí ni pea ʻoange kiate kinautolu ha tatau ʻo e ngaahi konga kuo fili mei he lēsoni 94 koeʻuhí ke nau lava ʻo teuteu. Poupouʻi kinautolu ke nau ako ʻa e nāunau fakalēsoní ʻi he faʻa lotu pea ke fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ke nau ʻilo ʻa e founga ke liliu ai ʻa e lēsoní ke feʻunga mo e ngaahi fie maʻu honau kaungā kalasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 33

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kau Sōlamí ke kamata ke nau tui kia Sīsū Kalaisi

Tohiʻi ʻa e ngāue ʻaki he palakipoé.

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke fakahoko ha meʻa? (ʻI he tali ki he fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo kole ki ha tokotaha ako ke ne fakahaaʻi ʻa e founga ke ngāue ʻaki hono nimá, mahalo ʻaki ʻene fakamālohisino teke ki ʻolunga (push-ups), pe ko hono ongo vaʻé ʻaki haʻane lele tuʻu maʻu.)

ʻAi ke lau fakalongolongo ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 33:1, ʻo ʻai ke ʻilo ʻa e ngāue ʻaki naʻe fie maʻu ʻe he kau Sōlamí ke mahino kiate kinautolú. Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ʻiló, hiki ʻa e fehuʻi ko ʻení he palakipoé: ʻOku anga fēfē ʻetau ngāue ʻaki ʻa e tuí? Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi tali ʻe tolu ki he fehuʻí ni ʻi heʻenau ako mo aleaʻi e ʻAlamā 33.

Fakamatalaʻi ange naʻe kamata ke tali ʻe ʻAlamā ʻa e fehuʻi ʻa e kau Sōlamí kau ki he anga hono ngāue ʻaki ʻo e tuí, naʻá ne fakatonutonu ha fakakaukau loi naʻa nau maʻu kau ki he moihuú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 33:2. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻilo ʻa e fakakaukau loi ʻa e kau Sōlamí kau ki he hū ki he ʻOtuá.

  • Ko e hā ne fakakaukau ai e kau Sōlami ko ʻení ʻe ʻikai lava ke nau hū ki he ʻOtuá? (Koeʻuhí he naʻe ʻikai ke fakangofua kinautolu ʻi honau ngaahi falelotú.)

Kole ki he kau akó ke nau fakamatala fakanounou ʻa e meʻa naʻa nau ako ʻi he ʻAlamā 31 kau ki he faʻahinga hū ʻa e kau Sōlamí. (Vakai, ʻAlamā 31:22–23. Naʻe fakahoko ʻe he kau Sōlamí ʻa e lotu tatau tuʻo taha he uike ʻi he falelotú, pea naʻe ʻikai ke nau teitei lea kau ki he ʻOtuá lolotonga e toenga ʻo e ʻuiké.)

  • Ko e hā ʻoku hoko ai e maʻu lotú ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau huú? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tau lava ai ʻo hū ki he ʻOtuá ʻo tānaki atu ki heʻetau ʻalu ki heʻetau ngaahi houalotu fakauike ʻa e Siasí?

Naʻe lea ʻaki ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ko Seinosí ke fakatonutonuʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau loi ʻa e kau Sōlamí kau ki he hū ki he ʻOtuá. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:3, ʻo kumi ʻa e foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ke fetongi ʻaki ʻa e huú. (Ko e foʻi leá ko e lotu.)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:4–10, ʻo ʻai ke ʻilo ʻa e tūkunga takitaha ʻa ia naʻe pehē ʻe Seinosi naʻá ne lotu aí.

  • Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe lotu ai ʻa Seinosí?

  • Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kau ki he huú he taimi naʻá ne lea ʻaki ai e ngaahi lea ʻa Seinosí? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku lava ke tau hū hokohoko ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotu.)

Vakai ki he fehuʻi ʻi he palakipoé: ʻOku tau ngāue ʻaki fēfē nai ʻa e tuí? ʻI lalo he fehuʻi ko iá, tohiʻi ʻa e Lotu maʻu pē.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e lotú ko hano ngāue ʻaki ia ʻo e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke lotu ai ʻi ha tuʻunga hangē ko kinautolu naʻe lau ki ai ʻa Seinosí? Naʻe anga fēfē hono tali mai hoʻo lotú? (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻoku fuʻu pelepelengesi pe ʻikai fakahāhāholo.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:4–5, 8–9. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku hā ai ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá (hangē ko e “ʻokú ke ʻaloʻofa” mo e “kuó ke ʻaloʻofa”).

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he fehokotaki ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 33:11–16. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi ʻa e kupuʻi lea ʻoku ʻasi tuʻo fā ʻi he ngaahi vēsí ni. (Ko e kupuʻi leá “koeʻuhi ko ho ʻAló.” Mahalo te ke fie maʻu ke poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa Seinosí heʻene pehē, “Kuó ke taʻofi ʻa hoʻo ngaahi tauteá meiate au koeʻuhí ko ho ʻAló”? (Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, kau ai hono fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Mahalo te ke fie fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ofi ki he ʻAlamā 33:11–16.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa ʻoku lava ke tau maʻu ʻo fou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, fakakaukau ki hono vahevahe ange ʻa e talanoa ko ʻeni naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Naʻe lea mai e faiakó, ʻMālō ʻetau maʻu e pongipongí ni fānau, ʻoku tau ʻi heni ke fai ʻetau akó.’ Ka ne nau kaikaila kinautolu mo fakakata ʻi he leʻolahi taha ne nau lavá. ʻSai, ʻoku ou fie maʻu ha ʻapiako ʻoku leleí, ka ʻoku ou tala atu pē he ʻikai ke u lava ʻe au kapau he ʻikai ke mou tokoni mai. Tau pehē pē ke ʻai muʻa haʻatau fanga kiʻi lao. Mou tala mai ka u hiki ia ʻi he palakipoé.’

“Ka ne kaila mai e tama ia ʻe taha, “Tapu e kaihaʻá!’ Kaila hake ʻa e taha ia, ʻTapu e tōmuí.’ Ne fāifai pea fokotuʻu ha lao ʻe hongofulu he palakipoé.

“‘Ne tala ange leva ʻe he faiakó, ʻSai, ko e laó ʻoku ʻikai ʻaonga kae ʻoua ke ʻi ai ha tautea ki ai. Ko e hā leva ʻatautolu ʻe fai kiate kinautolu te nau maumauʻi ʻa e laó?’

“‘Ne ongo mai ʻa e talí ʻo pehē, ʻToʻo hono koté kae taaʻi fakalavalava tuʻo hongofulu hono tuʻá.’

“‘ʻOku ngali fuʻu lahi ia fānau. ʻOku mou fakapapauʻi moʻoni te mou tali ia?’ Naʻe pehē hake leva ha toko taha, ʻPoupou’ pea pehē ange leva ʻa e faiakó, ʻFakaʻofoʻofa, te tau fai leva ki ai! Kalasi, mou tokanga mai!’

“ʻI he hili pē nai ha ʻaho ʻe taha pe ua, kuo fakatokangaʻi ʻe ʻTomu’ kuo mole ʻene kai hoʻataá. Naʻe ʻilo mo e tokotaha naʻá ne kaihaʻasí—ko ha kiʻi tamasiʻi ngali fiekaia moʻoni, mahalo ki he taʻu hongofulu nai. Naʻe pehē ange ʻe he faiakó, ‘Kuo tau maʻu ʻeni e kaihaʻá pea kuo pau pē ke tauteaʻi ʻo fakatatau ki hoʻomou laó—ʻo foʻi tā fakalavalava ʻe hongofulu ʻi he tuʻá. ʻE Simi, haʻu ki heni!’

“Naʻe tetetete mo lue fakatoupīkoi māmālie atu leva e kiʻi tokotahá ni mo hono fuʻu kote kuo ʻosi fakamaʻu aʻu ki he kiá peá ne kole ange, “ʻE faiako, hanga pē ʻe koe ʻo vevelaʻi au ki he lahi taha te ke lavá, kae ʻoua pē muʻa naʻa toʻo hoku koté’ [Fakatokangaʻi ange: Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e vevelaʻi ʻi he talanoa ko ʻení ko e taaʻi ha taha.]

“‘Naʻe pehē ange ʻe he faiakó, ʻToʻo ho koté. Naʻá ke kau pē ʻi hono faʻu e lao ko ʻení!’

“‘ʻE faiako, ʻoua muʻa!’ Naʻe kamata leva ke ne vete hono koté, pea ʻoku mou pehē ko e hā ne mamata ki ai ʻa e faiakó? Naʻe ʻikai ha sote ʻo e kiʻi tamasiʻí ni pea naʻe tutue ʻaupito hono sinó.

“‘Naʻe pehē loto pē ʻe he faiakó, ʻE anga fēfē haʻaku tauteaʻi e kiʻi tamasiʻí ni? Ka kuo pau pē ke u fai ha meʻa ʻo kapau ʻoku ou loto ke lele lelei e ʻapiakó ni.’ Ne longotai e meʻa kotoa pē.

“‘ʻE Simi, ko e hā ʻoku ʻikai tui ai hao soté?’

“Naʻá ne tali ʻo pehē, ʻKuo mālōlō siʻeku tangataʻeikí pea ʻoku fuʻu masiva ʻaupito ʻeku fineʻeikí. ʻOku taha pē siʻoku soté pea ʻoku lolotonga fō atu ia ʻe heʻeku fineʻeikí, ko ia ne u tui ai e kote lahi hoku taʻoketé ke u māfana.’

“Ne kiʻi momou e faiakó mo ne kei puke pē ʻa e vaʻakau taá ʻi hono nimá. Fokifā ne puna hake ʻa ʻTomu’ ʻo pehē ange, ʻʻE faiako kapau te ke loto ki ai, peá ke vevelaʻi au ke fetongi ʻaki ʻa Simi’

“‘Fakaʻofoʻofa ʻaupito, ʻoku ʻi ai foki ha lao pau ʻe lava pē ke fetongi ʻe ha taha ha tokotaha. ʻOku mou loto kotoa nai ki ai?’

“Ne tuai e kemo kuo vete ʻe Tomu hono koté, pea ʻi he hili pē ha foʻi tā ʻe nima, kuo motu e vaʻakau taá ia! Ne punou e faiakó ʻo puke hono ʻulú mo ne pehē, ʻTe u lava fēfē ʻo fakaʻosi e ngāue faingataʻa ko ʻení?’ ʻI he taimi tatau naʻá ne fanongo atu ki he tangi halotulotu mai e kalasí, pea ko e hā naʻá ne mamata ki aí? Ne aʻu atu ʻa Simi ʻo fāʻofua he kia ʻo Tomú. Naʻá ne pehē, ‘Tomu, fakamolemole ʻi heʻeku kaihaʻasi hoʻo meʻakaí ka naʻá ku fuʻu fiekaia ʻaupito. ʻE Tomu, te u ʻofa ʻiate koe ʻo aʻu ki haʻaku mate koeʻuhí ko hoʻo fua hoku tauteá! ʻIo, te u ʻofa ʻiate koe ʻo taʻe ngata!’” [ʻIkai ke ʻilo e tokotaha naʻá ne faʻú.]

Hili hono fai e talanoá ni, naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “Ke toʻo ha kupuʻi lea mei he talanoa mahinó ni, ne hanga ʻe hoku huhuʻi ko Sīsuú ʻo fua ʻhota tauteá’ koeʻuhí pē ko kitaua.” (“The Wondrous and True Story of Christmas,” Ensign, Dec. 2000, 4).

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻa e fakamatala ko ʻení mo e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā kau ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí? (Fakamatalaʻi ange ʻoku fakafofongaʻi ʻe he loto fiemālie ko ia ʻa Tomu ke ne “toʻo kiate ia ʻa e tautea ʻa Simí” ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Fakaleleí. Kuo toʻo ʻe he Fakamoʻuí ʻa e tautea ʻo ʻetau ngaahi angahalá kiate Ia koeʻuhí ke ʻoua te tau feinga ke kātakiʻi e tautea ko iá kapau te tau fakatomala.)

Fakamatalaʻi ange, hili hono lea ʻaki ʻe ʻAlamā e ngaahi lea ʻa Seinosí, naʻá ne lea ʻaki foki ʻa e ngaahi lea ʻa Seinokí, ko ha palōfita ia ʻe taha. Lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 33:15–16 ki he kau akó. Fakamamafaʻi ange ʻoku houhau ʻa e Tamai Hēvaní he taimi ʻoku fakafisi ai e kakaí ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kuo fai ʻe Hono ʻAló maʻanautolú.

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:12–14, ʻo kumi ʻa e maʻuʻanga tokoni naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā he taimi naʻá ne vahevahe ai e ngaahi akonaki ko ʻení.

  • Ko e hā ne maheni ai ʻa ʻAlamā mo e ngaahi lea ʻa Seinosi mo Seinokí? (Koeʻuhí he naʻe ʻi he folofolá ʻa e ngaahi leá. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamā ʻi he veesi 12 mo e 14 naʻe maʻu foki ʻe he kau Sōlamí ʻa e totonu ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi folofola ko ʻení. Fakamamafaʻi ange ʻoku fakamoʻoni ʻa e ngaahi folofolá kia Sīsū Kalaisi.)

ʻI lalo ʻi he fehuʻi he palakipoé, tohiʻi ai Ako mo tui ki he folofolá.

ʻĪmisi
Ko Mōsese mo e Ngata Palasá

Fakamahinoʻi ange naʻe toe ʻomi ʻe ʻAlamā mo ha fakamatala fakafolofola ʻe taha ke tokoniʻi e kau Sōlamí ke nau fakatupulaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Mōsese mo e Ngata Palasá (62202; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 16). Fakanounouʻi e fakamatala ko ʻení ʻaki hono fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe tataki ai ʻe Mōsese ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he maomaonganoá, naʻe kamata ke angatuʻu ha kakai tokolahi kiate ia mo e ʻEikí. Koeʻuhí ko ʻenau talangataʻa ko ʻení, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi ngata uʻu kona ke nau uʻu ʻa e kakaí. Naʻe ʻalu e kakaí ʻo kumi tokoni kia Mōsese. Naʻe lotu ʻa Mōsese pea naʻe fakahinohinoʻi ia ke ne ngaohi ha ngata ʻi ha vaʻakau ke sio ki ai e kakaí. Naʻá ne talangofua, ʻo ngaohi ha ngata mei he palasá. (Vakai, Nōmipa 21:4–9.) ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 33:19–20. Fakaafeʻi e kalasí ke nau feinga ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe hoko kiate kinautolu naʻa nau sio ki he ngata palasá mo e meʻa naʻe hoko kiate kinautolu naʻa nau fili ke ʻoua naʻa nau sio ki aí.

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 33:20, ko e hā e ʻuhinga naʻe fili ai e tokolahi ke ʻoua naʻa nau sio ki aí?

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto pe naʻa nau mei fili nai ke nau sio ki ai kapau naʻa nau ʻi he tuʻunga ko iá.

ʻĪmisi
Ko e Tutukí

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Tutukí (62505; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 57). Fakamatalaʻi ange ko e ngata palasa ʻi he vaʻakaú ko ha “sīpinga” (ʻAlamā 33:19). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko ha fakataipe ʻo ha meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he funga kolosí (vakai, Sione 3:14).

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:21–23, ʻo kumi ʻa e founga naʻe fakatatau ai ʻe ʻAlamā ʻa e fakamatala ko ʻení ki he kau Sōlamí. Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau ʻiló, toe vakai ki he fehuʻi he palakipoé: Te tau ngāue ʻaki fēfē ʻa e tuí?

  • ʻOku lava fēfē ʻe he fakamatala ʻo e kau ʻIsilelí mo e ngata palasá ʻo akoʻi kitautolu ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke fakamoʻui fakalaumālie ai kitautolú?

  • ʻOku tali fēfē ʻe he ʻAlamā 33:22–23 ʻa e fehuʻi ko ʻení? (ʻOku totonu ke ʻai ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku tau ngāue ʻaki e tuí ʻaki hono fili ke tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.)

Tohiʻi ʻi lalo ʻi he fehuʻi he palakipoé ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

  • Ko e hā e ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga ʻokú ke sio ai ʻi he kakai ʻoku nau tui ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí?

Ke fakamamafaʻi ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha fili ʻoku tau fakahoko, takiakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea ʻi he ʻAlamā 33:23: “Pea naʻa mo ʻeni kotoa pē, te mou lava ke fai ia ʻo kapau te mou loto ki ai.” Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e kupuʻi lea ko ʻení.

Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé, pea fakakaukau ke poupouʻi e kau akó ke nau hiki ia ʻi heʻenau folofolá. (ʻOku maʻu e fakamatalá ʻi he “Inquire of the Lord” [ko ha lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, Feb. 2, 2001], 1, si.lds.org.)

[“ʻOku fili ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻi he toʻu tangata takitaha ke tui pe taʻetui. ʻOku ʻikai ko ha meʻa tukufakaholo ʻa e tuí; ko ha fili pē ia ʻa ʻau”] (Palesiteni Henry B. Eyring).

Kole ki he kau akó ke nau tali ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fie hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí, teuteu ha kiʻi laʻipepa tufa ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻí, pe lau māmālie ʻa e ngaahi fehuʻí ke hiki ʻe he kau akó.)

  • Kuo takiekina fēfē ʻe hoʻo fili ke tui ki he Fakamoʻuí hoʻo moʻui fakaʻahó?

  • Kuo fakamālohia fēfē ʻe hoʻo ako folofola fakatāutahá ʻa hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Kuo fakamālohia fēfē ʻe hoʻo lotu mo hoʻo hū fakatāutaha fakaʻahó ʻa hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • ʻOkú ke ongoʻi ko e hā nai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke ke fai ke ke ngāue ʻaki ha tui ʻoku lahi angé?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi talí. Fai ha fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e fili ke tui ki he Fakamoʻuí.

Paaki