Laipelí
Lēsoni 126: 3 Nīfai 17


Lēsoni 126

3 Nīfai 17

Talateú

ʻI he ofi ke ʻosi e ʻaho ʻo e fuofua fetaulaki ʻa e Fakamoʻuí mo e kau Nīfaí, naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku ʻikai mahino lelei ʻEne folofolá ki he tokolahi. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ki he founga ʻo hono toe maʻu ha mahino lahi angé, pea naʻá Ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e lotú mo e fakalaulaulotó. Ne tangi ʻa e kakaí ʻi Heʻene folofola te Ne mavahé. ʻI he manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne toe kiʻi nofo ai ʻo fakamoʻui ʻa e mahakí, lotu maʻá e kakaí pea tāpuakiʻi ʻenau fānaú. Ne fuʻu fiefia lahi ʻa e kau Nīfaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 17:1–3

Ne fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Nīfaí ke nau fakalaulauloto ki Heʻene folofolá pea lotu ke maʻu ha mahino

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau kiate kinautolu ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení: ʻokú ke tangutu mo hao kaungāmeʻa ʻi he ʻotu ʻuluaki ʻi he konifelenisi lahí ʻa ia ʻoku lea ai ʻa e palōfitá. ʻI hoʻomo ʻi aí, ne mo fakatou feʻiloaki ai mo ia. Hili ʻa e konifelenisí, ʻokú mo foki atu ki ʻapi mo ho kaungāmeʻá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa te ke talanoa ki ai mo ho kaungāmeʻá hili ʻa e fakatahá?

Fakamanatu ki he kau akó ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí e meʻa ʻoku ala hokó ʻi he konga lahi ʻo e ʻahó. ʻI Heʻene teuteu ke mavahé, naʻá Ne ʻafioʻi ne ʻikai mahino kakato ki he kakaí e meʻa naʻá Ne akoʻí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 17:1–3, pea fekumi ki he meʻa ne fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí ʻoku totonu ke nau fai ke maʻu ai ha mahino lahi angé. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku nau maʻú.) Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau maʻú, fehuʻi:

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakalaulaulotó?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻá Ne akoʻi kau ki he ʻuhinga ʻo e fakalaulaulotó.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ka ʻoku ʻikai faitatau e laukongá, akó, mo e fakalaulaulotó. Te tau lau pē e ngahi foʻi leá ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau. Te tau ako ʻo maʻu ha ngaahi sīpinga pe fakafehokotaki he folofolá. Ka ʻi heʻetau fakalaulaulotó ʻoku tau fakaafeʻi mai ai e fakahā ʻa e Laumālié. Ko e fakalaulaulotó kiate au, ko e fakakaukau mo e lotu ia hili ʻeku lau mo ako fakalelei e folofolá” (“Ngāue ʻaki ʻi he Laumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 60).

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē e ngāue fakataha ʻa e fakalaulaulotó mo e lotú ke mahino kiate kitautolu e meʻa ʻoku tau ako ʻi he lotú pe seminelí?

Fakamahinoʻi e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 17:3 ʻoku totonu ki he kau Nīfaí ke “teuteu honau ʻatamaí ki he ʻapongipongí,” ki Haʻane foki mai ke toe akoʻi ʻa kinautolu.

  • Ko e hā ʻe lava fai ʻe ha tokotaha ke teuteu hono ʻatamaí kimuʻa pea ʻalu ki he lotú pe seminelí?

  • Ko e hā e faikehekehe ʻoku hoko ʻi heʻetau teuteuʻi hotau ʻatamaí ki he ngaahi faingamālie ako peheé?

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he 3 Nīfai 17:1–3, tohi ʻa e fakamatala taʻe kakato ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke nau fakakakato ia ʻo fakatatau ki he meʻa ne nau akó.

ʻI he fakalaulauloto mo lotu ki he Tamaí, te tau lava …

Neongo ʻe ngāue ʻaki ʻe he kau akó e lea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he fakalaulauloto mo lotu ki he Tamaí, te tau lava ʻo maʻu ha mahino lahi ange.

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Teuteuʻi hoku ʻatamaí kimuʻa peá u ʻalu ki he lotú pe seminelí

Fakalaulauloto ki he meʻa ne u fanongo ki ai ʻi he lotú pe seminelí

Lotu kau ki he meʻa ne u fanongo ki ai ʻi he lotú pe seminelí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi meʻa ke fai ʻoku hiki ʻi he palakipoé. Tuku ange ha taimi ke nau fakakaukau kau ki he (1) founga ne nau fai ʻaki iá mo e (2) founga ʻoku tokoni ai kiate kinautolu ke ako lahi ange mei he aʻusia ʻi he lotú pe seminelí. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. Fakalotolahiʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau ala fakalakalaka ai ʻi he taha ʻo e ʻēlia ʻe tolú pea faʻu ha palani ki he founga te nau fai ʻaki iá. Mahalo te ke fokotuʻu ange ke hiki ʻenau ngaahi palaní ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá. Talaange ki he kau akó ʻe tokoni e konga hoko ʻo e lēsoní ke ʻoange ha faingamālie ke nau akoako fakalaulauloto ai.

3 Nīfai 17:4–25

Naʻe fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí e mahaki ʻi he kau Nīfaí, lotu ki he Tamaí maʻá e kakaí pea tāpuakiʻi ʻenau fānaú

ʻĪmisi
Ko e Faiako ʻa Sīsū ʻi he Hēmisifia Hihifó

Fakaʻaliʻali e tā ʻo Sīsū ʻokú Ne Faiako ʻi he Hemisifia Hihifó (62380; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], no. 82). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 3 Nīfai 17:4. Fakamahinoʻi e kupuʻi lea “ko ʻeni ʻoku ou ʻalu ki he Tamaí.” Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau kuo nau fakamoleki ha ʻaho mo e Fakamoʻuí pea kuó ne folofola kuo taimi ʻeni ke Ne mavahe. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke vahevahe ʻenau ongó ʻi he tūkunga ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 17:5, pea kole ki he kalasí ke ʻai ke nau ʻilo e founga ʻo e tali ʻa e kau Nīfaí ʻi taimi ne fakahaaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne taumuʻa ke mavahé.

Fakamatalaʻi ka naʻe taʻe ʻoua e holi māʻoniʻoni ʻa e kau Nīfaí, naʻe ʻikai hoko ʻa e meʻa ne lekooti ʻi he 3 Nīfai 17 mo e 18. ʻOku faʻu ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke mahino kakato ange e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ki Hono kakaí pea ke tokoni kiate kinautolu ke nau takitaha maʻu e moʻoní ʻi he folofolá kau ki he ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí. Tohi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he kau akó ke nau hiki ia ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá:

3 Nīfai 17:6–10

3 Nīfai 17:11–18

3 Nīfai 17:19–25

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni ‘Eselā Tafu Penisoni:

ʻĪmisi
Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni

“Ko e tangata maʻongoʻonga taha pea mohu tāpuekina mo fiefia tahá ʻa e tangata ko ia ʻoku ofi taha ʻene moʻuí ki he sīpinga ʻa Kalaisí. ʻOku ʻikai ha kaunga ki ai ʻa e koloa fakamāmaní, mālohí, pe ngeiá. Ko e sivi moʻoni pē ʻo e maʻongoʻongá, mohu tāpuekiná, mo e fiefiá ʻa e malava ko ia ke fakaofiofi ha moʻui ke hangē ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e hala totonú, ʻa e moʻoni kakató mo e moʻui mahutafeá” (“Jesus Christ—Gifts and Expectations,” Ensign, Dec. 1988, 2).

ʻOange ki he kau akó ha miniti ʻe 5 ki he 10 ke nau ako fakalongolongo e potufolofola takitaha kuó ke hiki ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi kinautolu ke ʻai ke ʻilo e ngaahi moʻoni kau ki he ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí. ʻI heʻenau akó, ʻoku totonu ke nau ʻilo ha moʻoni ʻe taha pe lahi ange ki he potufolofola takitaha. Kole ke nau tohi e ngaahi moʻoni ʻoku nau maʻú.

Hili e ako ʻa e kau akó, fakaafeʻi hanau niʻihi ke nau hiki ʻi he palakipoé, ʻi lalo he potufolofola ʻoku fekauʻakí ha moʻoni ʻe taha kuo nau ako kau ki he Fakamoʻuí. Hili hono fakakakato e ʻekitivitī ko ʻení ʻe he kau akó, ʻeke e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke ʻilo e ngaahi moʻoni ko ʻeni kau ki he Fakamoʻuí?

  • Ko e hā e fakamoʻoni naʻá ke ʻilo ʻoku ongongofua ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau ngaahi fie maʻú mo e holí?

  • Ko e hā e konga ʻo e fakamatala ko ʻení ʻokú ke saiʻia taha aí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne fuʻu fiefia ai ʻa e kakaí? (Vakai, 3 Nīfai 17:18.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe kakato ai e fiefia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻaho ko iá? (Vakai, 3 Nīfai 17:20.)

Kole ki he kau akó ke nau fakanounouʻi e meʻa ne nau ako mei he 3 Nīfai 17:6–25. Mahalo ʻe fai ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe. Ko e moʻoni ʻe taha mahalo te nau ʻiló ko e ne maʻu ʻe he Fakamoʻuí ha manavaʻofa lahi kiate kitautolu. Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ki he kau akó ke nau tohi ʻa e moʻoni ko ʻení, pe moʻoni kehe ne nau ʻilo ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá ofi ki he 3 Nīfai 17:6.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau houʻinga ʻi he founga ʻoku tokoni ai e mahino ʻo e ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí kiate kitautolu ke fakatupulaki ʻetau tuí, lau e fakamatala ko ʻení:

“Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tui kia Kalaisí ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha fakamoʻoni ʻokú Ne moʻuí, ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ʻilo totonu ki Hono ʻulungāngá, pea mo ha ʻilo ko hoʻo feingá ke moʻui ʻo fakatatau mo Hono finangaló” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 54).

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe he mahino e natula angaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ke tui kiate Iá?

Fakamahinoʻi e kupuʻi lea “puke ʻi ha faʻahinga mahaki” ʻi he 3 Nīfai 17:9.

  • Ko e hā e faʻahinga mahaki ʻe ala kau ʻi he puke ʻi ha “faʻahinga mahakí”? (Ko e faʻahinga mahaki fakaesino, fakaeloto, fakaeʻatamai mo e fakaelaumālie kotoa.)

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau “puke” ai pea ko e hā te nau kole ki he Fakamoʻuí ke fakamoʻui kinautolu mei aí kapau te Ne tāpuekina fakatāutaha kinautolu. Fakamanatu kiate kinautolu neongo ʻoku ʻikai ke ʻi heni ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni tonu kiate kitautolu, ka ʻoku ʻatā Hono mālohí ke tāpuakiʻi mo fakamoʻui ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

  • Ko hai te ke ʻalu ki ai ke maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  • Ko fē nai e taimi fakamuimui taha kuó ke ongoʻi ai e takiekina fakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

Fakamanatu ki he kau akó e tefitoʻi moʻoni kau ki he fakalaulaulotó ʻa ia ne nau aleaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fokotuʻu ange ko e founga ʻe taha te nau lava ai ʻo fakalaulaulotó ko e fakakaukauloto kiate kinautolu ʻi he tūkunga ko ʻeni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he folofola ne nau laú. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukauloto kiate kinautolu ʻi he kau Nīfaí ʻi he taimi ne hoko ai e meʻa ne lekooti ʻi he 3 Nīfai 17. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau tohi ʻi he pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki he meʻa ne nau mei fanongoa, vakai, ongoʻi pe ako kapau ne nau ʻi he kau Nīfaí pea feohi mo e Fakamoʻuí ʻi he meʻa ko iá. Mahalo te ke fokotuʻu ke nau tohi kau ki ha mahaki te nau kole ke fakamoʻui ʻe he Fakamoʻuí. ʻI he ʻosi ʻenau tohí, fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lau e meʻa ne nau tohí ki he kalasí. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai totonu ke nau ongoʻi haʻisia ke vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe fakafoʻituitui.

Hili hono vahevahe ʻe ha kau ako tokosiʻi e meʻa ne nau tohí, mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ke vahevahe e founga ʻo ʻenau ʻilo ʻoku ʻofa mo manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolú. Fakalotolahiʻi e kau akó ke nau fakalaulautolo ki he lēsoní pea falala ki he manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻenau falala kiate Ia ke tokoniʻi ʻenau ngaahi fie maʻú, vaivaí, loto mamahí mo e faingataʻá.

Paaki