Laipelí
Lēsoni 158: Molonai 9


Lēsoni 158

Molonai 9

Talateú

ʻI heʻene tohi fakaʻosi ne hiki ki hono foha ko Molonaí, ne tēngihia ʻe Molomona e tuʻunga faiangahala ʻo e kau Nīfaí. Naʻá ne poupouʻi ʻa Molonai ke ngāue faivelenga ke tokoniʻi ʻa e kau Nīfaí ke fakatomala. Ne toe fakamatala foki ʻa Molomona ki he ngaahi faingataʻaʻia ʻo e kakaí ko e tupu mei heʻenau faiangahalá. Neongo e tuʻunga angahala ʻo hono kakaí, ka naʻá ne poupouʻi ʻa Molonai ke faivelenga ʻia Sīsū Kalaisi pea maʻu e ʻamanaki lelei ʻi he talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 9:1–20

ʻOku tangilaulau ʻa Molomona koeʻuhí ko e angahala ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto pe kuo ʻi ai ha taimi ne nau feinga ai ke tokoniʻi ha taha, ka ne e fakasītuʻaʻi.

  • Ko e hā ʻe ala fai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻE anga fēfē nai ha tali ʻe ha kakai ʻe niʻihi ki hano toutou fakafisingaʻi ʻe kinautolu ʻoku nau feinga ke tokoniʻí ʻa ʻenau ngaahi feinga ke tokoní?

Fakamatalaʻi ange ki he kalasí ko e Molonai 9 ko ha tohi ne fai ʻe he palōfita ko Molomoná ki hono foha ko Molonaí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi e founga ne fakalotolahiʻi ai ʻe Molomona ʻa hono fohá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 9:1. Kole ki he kalasí ke nau muimui, ʻo kumi ʻa e lea ne fakaʻaongaʻi ʻe Molomona ke fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e kau Nīfaí. Hili e tali ʻa e kau akó, mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamatala ʻoku ʻuhinga e foʻi lea fakamamahí ki ha meʻa ʻoku matuʻaki uhu, fakahohaʻa, pe ʻikai fakafiefia.

Tohi ʻa e ngahi potufolofola fakafekauʻaki ko ʻení ʻi he palakipoé: Molonai 9:2–5; Molonai 9:7–10; Molonai 9:16–19. Vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu ʻe tolu. Vahe ki he kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi veesi folofola ʻoku hiki he palakipoé, ʻo kumi ha ngaahi meʻa fakamamahi ne fakamatalaʻi ʻe Molomona. Fakaafeʻi ha toko taha ako mei he kulupu taki taha ke lipooti ʻa e meʻa ne nau ʻiló. (Kapau ʻoku ʻikai ke fakamatala e kau ako ne vahe ki ai e Molonai 9:2–5 ki he ʻitá, te ke lava ʻo fakamatala ki he kaunga ʻo e ʻitá ki he ngaahi meʻa fakamamahi ne fakamatala ki ai ʻa Molomoná.)

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Molomona 9:11–15, 20. Kole ki he kau akó ke nau kumi e ngaahi ʻuhinga ne mamahi ai ʻa Molomona ko e tūkunga ne ʻi ai hono kakaí. ʻEke ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ki hono ʻanalaiso ʻe he kau akó e ngaahi veesi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “taʻe-fakasivilaise”? Molonai 9:11 (Ke anga taʻe-fakasivilaise—ʻikai hano fakaleleiʻi pe fakangatangata; ʻikai fakaʻapaʻapaʻi e niʻihi kehé; ke taʻetokaʻi e ngaahi lao ʻokú ne puleʻi ʻa e sosaietí.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻikai ke … [ʻi ai] haʻanau ngaahi tefitoʻi moʻoni”? Molonai 9:20(Ke moʻui taʻe ʻi ai ha tuʻunga moʻui pea ʻikai fakaʻapaʻapaʻi mo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻikai te nau toe maʻu ha ʻofa”? (Molonai 9:20). (Ke loto fefeka ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá mo e Maama ʻo Kalaisí pea ʻikai ke fakafaikehekeheʻi ʻa e totonú mei he halá.)

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai ʻi māmani he ʻahó ni ʻo ha kakai ʻoku taʻe-fakasivilaise, ʻikai ke ʻiate kinautolu haʻanau ngaahi tefitoʻi moʻoni, pea ʻikai te nau toe maʻu ha ʻofa?

Te ke lava ʻo fakamahino ange ne pehē ʻe Molomona ne tō ʻa hono kakaí ki he tuʻunga faiangahala ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē (vakai, Molonai 9:12).

Fakamatalaʻi ange ne hangē pē ʻa Molomona ko e palōfita ko ʻEtá, ʻo e puleʻanga ʻo e kau Sēletí, ʻo mamata ki he ʻita mo e angahala naʻá ne ikunaʻi ʻa hono kakaí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 9:4. Kole ange ki he kalasí ke nau muimui pea fakafanongo ki he meʻa ne manavasiʻi ki ai ʻa Molonai ʻo kau ki he kau Nīfaí. (Naʻá ne manavasiʻi na “kuo tuku ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ʻene fengāueʻaki mo kinautolú.”)

  • Ne pehē ʻe Molomona naʻá ne “ngāue mo [hono kakaí] maʻu ai pē.” Ko e hā e ʻuhinga ʻe lava ai ʻa Molomona, pe ko ha taki ʻo e Siasí he ʻahó ni, ʻo hokohoko atu e ngāue ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai ʻoku ʻita mo fakafefeka honau lotó ki he folofola ʻa e ʻOtuá?

Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kuo pau ke tau ngāue faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tali lelei ia ʻe he niʻihi ʻoku tau tokoniʻí. Fakamatalaʻi ange ʻoku moʻoni ʻeni neongo ʻoku halaia e kakai ʻoku tau tokoniʻí ʻi ha angahala mamafa. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 9:6. Kole ki he kau akó ke nau muimui, ʻo kumi ha ngaahi ʻuhinga ke tau ngāue faivelenga ai maʻá e ʻOtuá, neongo ʻoku ʻikai tali lelei ia ʻe kinautolu ʻoku tau tokoniʻí. Hili e lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, fakamatala ange e ngaahi tūkunga ko ʻení kiate kinautolu (pe ko haʻo faʻu pē ʻe koe ha niʻihi) ke tokoni ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ha tokotaha pe niʻihi ke nau fakamatalaʻi e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e foʻi moʻoni ʻi he palakipoé ʻi he tūkunga takitaha ʻokú ke fakamatalaʻí.

  1. ʻI hoʻo hoko ko e palesiteni hoʻo kalasi Finemuí, ʻokú ke fatongia ʻaki ha kau finemui ʻe toko nima kehe ʻi ho uōtí. Kuo taʻu taha ʻeni ha ʻikai haʻu ha toko taha ʻo e kau finemui ko ʻení ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí, pe ki ha ngaahi ʻekitivitī. Kuo ʻosi ʻeni e māhina ʻe tolu hoʻo fakaafeʻi fakatāutaha ia, ka ʻoku ʻikai pē haʻu ia ki ha houalotu pe ʻekitivitī.

  2. ʻI hoʻo hoko ko e faiako fakaʻapí, ʻokú ke ngāue faivelenga ke tokoni ki he fāmili takitaha kuo vahe atú. Ka, ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, kuo ʻikai toe tali mai ha telefoni pe uiui ʻi honau matapaá ʻe ha taha hoʻo ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻokú ke ʻaʻahi atu aí.

  3. ʻOkú ke maʻu ha ongo ke fakaafeʻi ha taha ho ngaahi kaungāmeʻa mamaé ke talanoa mo e ongo faifekaú. ʻOku ʻikai ke ne tali e fakafé, ka ʻokú ke kei maʻu pe ʻa e ongo ke toe fakaafeʻi ia.

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne poupouʻi ai kitautolu ke tau vilitaki ʻi heʻetau feinga ke ngāue ʻi he lotolotonga e fānau ʻa e ʻOtuá. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki ha faʻahinga meʻa te ne fakaʻaiʻai kinautolu ke nau tokoniʻi faivelenga ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ko ha fuakava ia ʻoku tau fakahoko mo e ʻOtuá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú kotoa pea fai e tokoni naʻá Ne mei fakahokó ʻo kapau naʻá Ne ʻi heni tonu. ʻOku hanga ʻe he moʻui ʻaki e tuʻunga moʻui ko iá ki he lelei taha te tau ala lavá ʻo langa hake ʻa e mālohi te tau fie maʻu ke tau kātaki ki he ngataʻangá.

“Kuo fakahā kiate au ʻe ha kau faiako maʻongoʻonga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga ke langa hake ʻaki ʻa e mālohi ko iá: ʻa ia ko hono fokotuʻu ha ʻulungaanga ʻo e vilitaki atu neongo e ongosia mo e manavasiʻi ko ia te ne lava ʻo ʻai koe ke ke loto foʻí. ʻOku fakahaaʻi kiate au ʻe he kau faiako maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku tolongá mei he ngāue ʻo [mahulu] atu ʻi he tuʻunga ne mei mālōlō ai ha niʻihí. …

“… ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻa ia kotoa te mou malavá, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá homou mālohí mo homou potó” (“Ko e Teuteu ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí: ‘ʻOku ou Fie Maʻu Hoʻo Tokoní,’” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 58–59).

  • Ko e hā e meʻa ne akoʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ke ngāue faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, neongo pe ʻe fēfē hano tali hoʻo ngaahi ngāué?

Lau ʻa e talanoa ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Melevini B. ʻĀnolo ʻo e Kau Fitungofulú ʻo kau ki ha taki lakanga taulaʻeiki ne ngāue faivelenga ki ha talavou neongo ne toutou fakasītuʻaʻi ia. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakafanongo ki he meʻa ne iku fakatokangaʻi ʻe he talavou ko ʻení ʻi hono taki lakanga taulaʻeikí.

“ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakolo ʻi Fotalesa ʻi Palāsilá, ne fokotuʻutuʻu ai ʻe Misa Mākisi mo ha kau taki lakanga taulaʻeiki kehe ha palani ke fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku māmālohi ʻi hono koló. Ko e taha ʻo kinautolu ne māmālohí ko ha talavou ko hono hingoá ko Fenanitō Alasio. Ne u toki talanoa kimuí ni mo Fenanitō, peá ne talamai e meʻa ne hoko ki aí:

“‘Ne u kau atu ki ha ngaahi feʻauhi fānifo ʻi he ngaahi pongipongi Sāpaté pea tuku ai ʻeku ʻalu ki he lotú. Ne ʻi ai ha pongipongi Sāpate ne tukituki ai ʻa Misa Mākisi ʻi hoku matapaá peá ne kole ange ki heʻeku faʻeé ne teʻeki kau ki he Siasí, pe ʻe lava ke ma talanoa. ʻI he talaange ʻe he fineʻeikí ʻoku ou kei mohé, naʻá ne kole ha ngofua ke fafangu au. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Fenanitō, ʻokú ke tōmui ki he lotú!” Ne ʻikai fanongo ia ki heʻeku ngaahi kumi ʻuhingá, ka naʻá ne ave au ki he lotú.’

“‘Ne hoko e meʻa tatau he Sāpate hono hokó, pea ʻi he Sāpate hono tolú ne u pehē ke u ʻalu vave ke ʻoua naʻá ma fetaulaki. ʻI heʻeku fakaava e matapā ʻo e ʻaá, ne u sio atu ʻokú ne tangutu ʻi heʻene kaá, ʻo lau folofola. ʻI heʻene sio mai kiate aú, naʻá ne pehē mai, “Sai! ʻOkú ke ʻā pongipongia. Te ta ʻalu he ʻahó ni ʻo kumi ha talavou ʻe taha!” Ne u talaange ʻoku ou kei tauʻatāina ke fili, ka naʻá ne pehē mai, “Te ta toki talanoa ki ai ʻanai.”’

“‘Hili ha Sāpate ʻe valu, ne ʻikai pē ke u lava ʻo tuli ia, naʻá ku fakakaukau leva ke u ʻalu ʻo mohe ʻi he ʻapi ʻo haku kaungāmeʻa. Ne u ʻi he matātahí he pongipongi hono hokó, ʻi heʻeku sio atu ki ha tangata ne tui suti mo hēkesi ʻokú ne lue fakahangatonu mai. ʻI heʻeku ʻiloʻi ko Misa Mākisí, ne u lele leva ki loto tahi. Fakafokifā pē kuó u ongoʻi ha nima ʻoku ala mai ki hoku umá. Ko Misa Mākisi ia pea kuo aʻu hake tahí ki hono fatafatá! Naʻá ne puke hoku nimá peá ne pehē mai, “ʻOkú ke tōmui! Ta ō.” ʻI heʻeku fakakikihi ʻoku ʻikai haku vala ke tuí, naʻá ne tali mai, “Ko ho valá ē he kaá.”’

“‘ʻI heʻama hake mei tahi ʻi he he ʻaho ko iá, ne ongo ʻaupito kiate au e ʻofa mo e tokanga moʻoni ʻa Misa Mākisi kiate aú. …Ne ʻikai ngata pē ʻi hono ʻave au ʻe Misa Mākisi ki he lotú—ka ne fakapapauʻi ʻe he kōlomú te u kei mālohi ai pē. Naʻa nau palani ha ngaahi ʻekitivitī ne lava ke u ongoʻi ʻoku fie maʻu au, ne u maʻu ha uiuiʻi, pea hoko e kau mēmipa ʻo e kōlomú ko hoku kaungāmeʻa’” (“Strengthen Thy Brethren,” Ensign or Liahona, May 2004, 46–47).

Fakamatala ange, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau maʻu kotoa ha ngāue mahuʻinga ke fakahoko ʻi he moʻuí ni. ʻE lava ke fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he ngaahi sīpinga ʻa Molomona, Molonai, mo Misa Mākisi ʻi he ngaahi ngāue ko iá, ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi loto foʻi pe fakafisingaʻi ai kitautolu ʻe kinautolu ʻoku tau tokoni ki aí.

Molonai 9:21–26

ʻOku fakalotolahi ʻe Molomona ʻa Molonai ke faivelenga

Fakaafeʻi e kau akó ke nau talaatu ha ngaahi meʻa ne toki hoko ʻi honau koló pe fonuá pe ʻi māmani ʻe lava ke ne fakatupu ke loto foʻi ʻa e kakaí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 9:21–22, 25–26. Kole ange ke nau kumi ʻa e faleʻi ne fai ʻe Molomona kia Molonai ʻo kau ki he meʻa ʻoku totonu ke ne fai ʻi he ngaahi tūkunga ʻokú ne ongoʻi loto foʻi aí. Ke tokoni ke ʻanalaisoō ʻe he kau akó e ngaahi veesi ko ʻení, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻa e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne talamai e ongo ne maʻu ʻe Molomona ki hono foha ko Molonaí?

  • Ko e hā ne fokotuʻu ʻe Molomona ʻoku totonu ke “nofo maʻu ai pē ʻi [he] fakakaukaú [ʻa Molonaí] ʻo taʻengata”? (Molonai 9:25). ʻE fēfē hano tokoniʻi kitautolu ʻe he manatuʻi ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ʻi he taimi ʻoku tau loto foʻi ai mo ʻākilotoa ʻe he angahalá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he founga ke fai ʻi he ngaahi faingataʻa mo e angahala te ne ala ʻākilotoa kitautolú? (Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi kapau te tau tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisi, te Ne hiki hake kitautolu ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku ʻākilotoa ai kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá mo e angahalá. Te ke lava ʻo tohi e tefitoʻi foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé pea fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau hiki ia ʻi heʻenau folofolá.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo hoko ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku ofi taha kiate koé ʻokú ne fakatātaaʻi ʻoku moʻoni e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki he ngaahi founga ʻe lava ke nau toe faivelenga mo tokanga ange ai kia Sīsū Kalaisi, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku nau loto foʻi pe ʻākilotoa ai kinautolu ʻe he angahalá. Fakamoʻoni ki he mālohi kuó ke maʻu mei hoʻo tauhi faivelenga kia Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molonai 9:18–20. “ʻIkai maʻu ha ʻaloʻofa”

Ne fakamatala ʻa Molomona ki hono foha ko Molonaí ko hona kakaí “ʻoku ʻikai … haʻanau ngaahi tefitoʻi moʻoni, pea ʻoku ʻikai te nau maʻu ha ʻofa” (Molonai 9:20). Ne fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuale ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē ʻe lava ʻe he taʻe-talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ʻikai tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo taki kitautolu ki he tūkunga ko ʻení:

“ʻOku puleʻi ʻe heʻetau malava ke ongoʻí ʻetau tōʻongá ʻi ha ngaahi founga lahi, pea ʻi he ʻikai ke tau fai ha ngāue ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai kitautolu ó ke fai leleí, ʻoku mōlia ai ʻa e malava ke tau ongoʻi ha meʻá. Ko e ongoʻingofua ko ia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fie maʻu ʻa e niʻihi ne nau feohí naʻe malava ai ke Ne tali ʻi hono fakahoko ha ngāué.

“ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tuʻunga fakalaumālié ʻoku ʻi ai ʻa e kakai hangē ko e ongo taʻokete faihala ʻo Nīfaí; naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa e fakautuutu ʻo ʻena ongongataʻa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié: ‘Kuo [folofola] ʻa e [ʻOtuá] kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá’ [1 Nīfai 17:45].

“ʻI he fuʻu lahi ʻetau fakahoko e fehālākí, ʻoku vaivai leva hotau ʻatamai fie-fanongo ki he Laumālié pea he ʻikai lava ke tokoniʻi kitautolu ʻaki ha founga fakamatelie. ʻOku lava ke hoko ʻeni ki he ngaahi sivilaisé kotoa. ʻI he [tangilāulau] ʻa Molomona ki hono foha ko Molonaí, naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e hōloa ʻa e kakai Nīfaí. ʻOku kau he ngaahi fakaʻilongá ʻa e mamafa ʻo ʻenau faiangahalá he naʻá ne fakamatalaʻi hono kakaí ʻo pehē ‘ʻoku ʻikai te nau toe maʻu ha ʻofa’ [Molonai 9:20]. Naʻe mamahi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi hono fakaʻauha ʻi he holi kovi fakakakano ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻEfesoó koeʻuhí he kuo nau fakatupulaki ʻa e faʻahinga ongongataʻa fakakina pehē, he naʻe ʻikai ʻke nau toe maʻu ha ʻofa’ [ ʻEfesō 4:19]. He ‘ikai lava ke ongo‘i moʻoni ʻe ha sosaieti fonu fakasekisualé ‘a e fie maʻu ʻa hono kakai faingata’a‘iá koe’uhí, ʻoku ʻikai ke nau fakatupulaki e ʻofa ʻoku hāsino ki tuʻá ka ʻokú ne liliu e tangatá ke siokita. ʻE ʻuhinga foki e ongoʻi ngataʻa e ngaahi ueʻi ʻo e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e ʻOtuá ʻoku tau maʻu ha telinga kae ʻikai fanongo, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e ʻOtuá, ka ko e tautapa foki ʻa e tangatá” (A Time to Choose [1972], 59–60).

Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo ha toe ākenga ʻoku fakatau ki he mole ʻa e Laumālié:

“ʻOku fakautuutu ʻa e longoaʻa ʻa e māmaní. ʻOku ʻaiʻainoaʻia mo fakalālāfuaʻa ange pea fakapalakū ʻa e valá mo e teuteú pea mo e ʻulungāngá. Ko e ngaahi fasi taʻe-tāú, mo hono lea palakū ‘oku tā mei he ngaahi fuʻu meʻa leʻolahi kae ulo fetapaki hono māmá, ko e tōʻonga ia ʻo e faitoʻo konatapú. ʻOku tali mo tākiekina lahi ʻe he kehekehe ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa hotau toʻu tupú. …

“Ko e fakahehema ko ʻeni ki he longoaʻa lahi angé, fakafiefia lahi angé, fakakikihi lahi angé, siʻisiʻi ange hono mapuleʻi kitá, mo hono fakaʻapaʻapaʻi kitá, mo e anga-māú, ʻoku ʻikai ke hoko fakatuʻupakē pe taʻe halaia pe ʻikai hano fakatuʻutāmaki.

“Ko e ʻuluaki tuʻutuʻuni ʻe fakahoko ʻe ha komanitā ʻi hono kamata ʻo ha ʻohofi fakakautau ko e tāpuni ʻa e ngaahi founga fetuʻutaki ʻanautolu ʻoku fakataumuʻa ke ne ikunaʻí.

“ʻOku fenāpasi ʻa e taʻe ʻapasiá mo e ngaahi taumuʻa ʻa e filí ʻi hono fakafeʻātungiaʻi ʻa e ngaahi founga pelepelengesi ʻo e maʻu fakahaá ʻi he ʻatamaí mo e laumālié fakatouʻosi” (“Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 22).

Paaki