Laipelí
Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 2


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

1 Nīfai 1–6; 9 (ʻIuniti 2)

Nāunau ʻOku Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

Ko e fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako e 1 Nīfai 1–6; 9 (ʻIuniti 2) ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke akoʻi ko e konga hoʻo lēsoní. ʻOku tokanga taha ʻa e lēsoni ʻokú ke akoʻí ki ha niʻihi siʻi pē ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó.

ʻAho 1 (1 Nīfai 1)

ʻI he ako ʻa e kau akó kau kia Līhai heʻene kikite ki he kakaí mo fakatokanga kiate kinautolu ke fakatomalá, naʻa nau ʻilo ai ʻoku fakatokanga ʻa e kau palōfitá ki he faiangahalá pea akoʻi ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. ʻIkai ngata aí, naʻa nau ʻilo ai ʻoku aʻu atu ʻa e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku tui kiate Iá.

ʻAho 2 (1 Nīfai 2)

Naʻe tali ʻe Līhai ʻa e fekau ʻe he ʻEikí ke mavahe mei Selusalemá. Naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku tau faivelenga mo talangofua aí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Nīfai ha laumālie talangofua mo ne ako ʻo ʻiloʻi ʻiate ia pē ko e taimi ʻoku tau ui ai ki he ʻOtuá, te Ne lava ʻo fakamolū hotau lotó ke tau tui ki Heʻene folofolá. Naʻe ako ʻe he kau akó ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku talangofua mo faivelengá.

ʻAho 3 (1 Nīfai 3–4)

ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Līhai kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ke nau foki ki Selusalema ke ʻomai ʻa e ngaahi peleti palasá, naʻe tali ʻe Nīfai ʻaki ʻene fakamoʻoni kapau te tau fai ʻa e meʻa ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEikí, te Ne teuteu ha founga ke tau lava ʻo fakahoko ai ia. Naʻe ʻilo ʻe Nīfai mo hono ngaahi tokouá naʻe faingataʻa ke fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí. Naʻe tokoni ki he kau akó e fakapapauʻi ʻe Nīfai ke foki ki Selusalemá ke nau ʻilo ko e taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai e tui ki he ʻOtuá mo fekumi ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ai ki hono olá, te Ne tataki kitautolu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻAho 4 (1 Nīfai 5–6; 9)

ʻI he ako ʻa e kau akó ʻo kau ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe Līhai ʻi heʻene fekumi ki he ngaahi peleti palasá, naʻa nau ʻilo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fekumi ʻi he folofolá, ʻoku lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tau maʻu ha fakahā. ʻI he ʻilo ʻe he kau akó e taumuʻa ʻa Nīfai ki hono tohi ʻo ʻene lekōtí, naʻa nau ʻilo foki ko e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoa e kakaí kotoa ke haʻu kia Sīsū Kalaisi.

Talateú

ʻE ʻoange ʻe he lēsoni ʻo e uike ní ki he kau akó ha faingamālie ke toe vakaiʻi mo aleaʻi ʻa e meʻa ne nau ako mei he sīpinga ʻa e fāmili ʻo Līhaí mo ʻenau ngāue ʻi he tuí. ʻI hoʻo akoʻi e lēsoní, fakamamafaʻi ʻa e talangofua faivelenga ʻa Nīfai ki he fekau ʻa e ʻEikí mo ʻene fekumi faivelenga ke ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e “ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe [heʻene] tamaí” (1 Nīfai 2:16). ʻI he muimui ʻa e kau akó ki he sīpinga talangofua ʻa Nīfaí, te nau langaki ai ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.

ʻI hoʻo akoʻí, muimui ki he naʻinaʻi naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“[Kuo pau ke tau toe fakaleleiʻi mo fakaʻaiʻai ʻa e faiako lelei tahá ʻi he Siasí—ʻi he ʻapí. ʻi he tuʻunga malangá, ʻi heʻetau ngaahi fakataha fakatakí pea tautautefito ki he loki akó. Kuo pau ke ʻoua naʻa teitei hoko ʻa e faiako fakalaumālié ko ha meʻa ke mole ʻi he Siasí, pea kuo pau ke tau fakapapauʻi he ʻikai ke hoko ʻo mole ʻa ʻetau feinga ke kumi ki aí. …

“… ʻOfa ke tau toe fakmahuʻingaʻi lahi ange ʻa e faiakó ʻi hotau ʻapí mo e Siasí pea fakalakalaka ʻa ʻetau feinga hono kotoa ke fakamaama mo fakahinohinó” (“Ko ha Faiako Mei he ʻOtuá,” Tūhulu, Siulai 1998, 28-29, 30).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 1

ʻOku fakaaʻu atu ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá ki he kakai faivelengá

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fakaaʻu ʻa e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tui kiate Iá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vakaiʻi ʻa e 1 Nīfai 1 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e veesi ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻeni ʻoku akoʻí (veesi 20).

Fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau fakamanatu mo fakanounouʻi ʻa e meʻa ne nau ʻilo ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Nīfai 1–6; 9 lolotonga e uiké:

  • Mei he meʻa ne ke ʻilo ʻi he ngaahi vahe ne mou ako he uike ní, naʻe anga fēfē hono fakaaʻu ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá kia Līhai mo hono fāmilí?

  • Ko e hā e sīpinga ʻo e talangofuá mo e tuí ne fakahaaʻi ʻe Līhai mo hono fāmilí?

  • Ko e fē taimi ne ke mamata ai ʻi hono fakaaʻu ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?

Te ke ala fie maʻu ke talanoa kau ki ha taimi ne fakaaʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻaloʻofá kiate koe mo ho fāmilí ʻi hoʻomou ngāue ʻi he tuí, pe vahevahe ha aʻusia ne ke ʻilo ʻi he makasini ʻa e Siasí. Poupouʻi e kau akó ke nau kumi e ngaahi sīpinga ʻo e fakaaʻu ʻe he ʻEikí ʻEne ʻaloʻofá ki he kakai faivelengá ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻú kotoa.

1 Nīfai 2

ʻOku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamolū hotau lotó ke tau tui ki Heʻene folofolá

Fakamanatu ki he kau akó ko e hili hono fekau ʻo Līhai ke mavahe mo hono fāmilí mei Selusalemá, naʻe feinga fakatāutaha hono foha ko Nīfaí ke ne ʻilo mo maʻu ha mahino ki he moʻoni ʻo e ngaahi fakahā ki heʻene Tamaí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 2 :16, 19.

Fehuʻi ki he kau akó: Neongo naʻe ʻikai ke lāunga ʻa Nīfai, ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku ʻi he 1 Nīfai 2:16 naʻe ngali faingataʻa kiate ia ʻa e mavahe mei Selusalemá? (Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻo pehē naʻá ne lotua ke maʻu ha mahino pea naʻe fakamolū ʻe he ʻEikí hono lotó. ʻOku fakaʻali mai ʻe he meʻá ni naʻe ʻikai ke faingofua kiate ia ʻa e mavahe mei Selusalemá, ko ia naʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne tali.)

Fehuʻi: Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai neongo naʻe talangofua ʻa Līhai mo hono fāmilí ki he ʻEikí, ka naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí kiate kinautolu? (Vakai, 1 Nīfai 2:4, 11.)

Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau kau ki he ngaahi holi ʻa Nīfaí mo mo e meʻa naʻá ne fai ʻo tupu ai ʻene tali e fekau ʻa e ʻEikí naʻe ʻoange ʻo fakafou ʻi heʻene tamaí.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau tohi ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá ʻi he ʻaho 2, ngāue fika 4 kuo vahe angé: Vahevahe ha sīpinga ʻo ha taimi ne ke hangē ai ko Nīfaí, ʻo ke ui ki he Tamai Hēvaní pea fakamolū ho lotó ʻo fakafou ʻi he Laumālié pe ko ha taimi ne ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki ha meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau ui ai ki he ʻOtuá, te Ne lava ʻo fakamolū hotau lotó ke tau tui ki Heʻene folofolá.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní mo maʻu ha loto fakapapau fakatāutaha, hangē ko Nīfaí. ʻOange ha faingamālie kiate kinautolu ke nau ngāueʻi ʻenau fakakaukaú mo ʻenau ongó.

1 Nīfai 3–4

ʻE teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga ʻi heʻetau talangofua faivelenga ki Heʻene ngaahi fekaú

Vahe ki he tokotaha ako takitaha ke ngāue mo hano hoa. Tohi ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: 1 Nīfai 3:6–7 mo e 1 Nīfai 4:6–13. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi potufolofolá pea aleaʻi ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení mo honau ngaahi hoá:

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e lea ʻa Nīfaí “Ka naʻá ku ʻalu atu pē”? 1 Nīfai 4:7

  • Naʻe malava fēfē ʻe he tui ʻa Nīfaí ke ne maʻu mai ʻa e ngaahi peleti palasá?

Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó mo honau ngaahi hoá ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakamatalaʻi ange ʻe ala kole mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke fai ha meʻa, hangē ko ʻEne fai kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá, taʻe tomuʻa fakahā hono ʻuhingá, taimí, pe ko e founga ʻoku totonu ke tau fakahokó. Naʻe toki ʻiloʻi pē ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga, taimi, mo e founga ʻe tokoniʻi ai ia ʻe he ʻEikí hili ʻene fakaʻatā ʻa e Laumālié ke fakahinohinoʻi iá mo e hili ʻene fakapapauʻi ke ʻalu atu ʻi he tuí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai e tui ki he ʻOtuá mo fekumi ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo sio ki he olá, te Ne tataki kitautolu ʻaki e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ka kei taimi pē, pea ʻe lava ke fakafehuʻi kau akó pe ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi pe te nau fie maʻu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau mei he ʻaho 4 ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Nīfai 5–6; 9. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau tali ʻaki e ngāue fika 4 ne vahe angé, ʻa ia ne kole ange ai ke nau tohi ʻo kau ki ha taimi naʻa nau fekumi ai ʻi he folofolá pea nau ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fehuʻi ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi (pe lau maʻuloto) ʻa e veesi folofola fakataukeí 1 Nīfai 3:7. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he 1 Nīfai 3:7 ʻo kau ki he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí? (ʻOku totonu ke lava ʻe he kau akó ʻo fakahaaʻi ʻa e tefitoʻo moʻoni ko iá kapau te tau fekumi ke fai ʻa e meʻa ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEikí, te Ne teuteuʻi ha founga maʻatautolu ke tau fakahoko ia.)

  • Fakatatau ki he meʻa ne mou lau ʻi he 1 Nīfai 1–6 mo e 9, ko e hā e ola ʻo e talangofua ʻa Līhai mo Nīfai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e fē e taimi ne teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ha founga ke tokoniʻi koe ke ke talangofua ki ha fekau?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha tafaʻaki ʻe taha ʻoku nau lava ai ʻo fakatātaaʻi kakato ange ʻenau talangofua ki he ʻOtuá. Mahalo te ke fie fakaʻosi e lēsoní ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuo ʻomi ki hoʻo moʻuí ʻo fakafou ʻi hoʻo feinga ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.

ʻIuniti Hokó (1 Nīfai 7–14)

ʻI he ʻiuniti hokó, ʻe ako ʻe he kau akó ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai mo Nīfaí. ʻOku kaunga tonu ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai mo Nīfai ki he ʻakau ʻo e moʻuí ki heʻetau moʻui he ʻaho ní. ʻOku kau ʻi he fakamatala ʻa Nīfai ki heʻene mata-meʻa-hā-maí ʻa e fakamatala ki he ʻaloʻí, ngāue fakafaifekau, mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; ko hono ʻiloʻi mo hono maʻu ʻo ʻAmelika ʻe he kau Senitailé; mo e mole ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi Tapú pea mo hono toe fakafoki mai kinautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaʻosi e fakamatala ʻa Nīfai ki heʻene mata-meʻa-hā-maí ʻaki ha fakamatala ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Paaki