Laipelí
Lēsoni 119: 3 Nīfai 8–10


Lēsoni 119

3 Nīfai 8–10

Talateú

Hili ha taʻu ʻe tolungofulu mā tolu e mamata ki he fakaʻilonga ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ne kamata fekumi ʻa e kau Nīfaí ki he fakaʻilonga ne kikiteʻi ʻe Samuela ko e Tangata Leimaná ki he pekia ʻa e Fakamoʻuí. Neongo ne lahi ha ngaahi fakaʻilonga ne ʻomai, ne kamata e taʻetuí mo e fakakikihí he kakaí. ʻI he taʻu hokó, ne hoko ʻa e kikite ʻa Samuelá. Hili ha ngaahi matangi, mofuike lahi mo ha ngaahi fakatamaki ne fuʻu lahi ʻene fakaʻauhá ne fakapoʻuli ʻa e fonuá ʻi ha ʻaho ʻe tolu. ʻI he fakapoʻulí, ne ongoʻi ʻe he kakai ne kei moʻuí e leʻo ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatomala pea foki kiate Ia. ʻI he mole atu e fakapoʻulí, ne tafoki ʻo fiefia e kakai ne tangí pea hū kia Sīsū Kalaisi.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 8:1–18

Ne fakaʻilongaʻi ʻe he fakaʻauha lahí e pekia ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Samuela ko e Tangata Leimaná

Kamata e kalasí ʻaki hono ʻeke e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kuó ke ʻilo nai ki ha faʻahinga fakaʻilonga kuo hoko ko hono fakahaaʻi e ofi ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamahinoʻi ʻoku lahi ha ngaahi kikite kuo hoko pe lolotonga hoko hange ko hono toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e haʻu ʻa e palōfita ko ʻIlasiaá, malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he māmaní.)

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo fakatokangaʻi ha meʻa ko ha fakaʻilonga mahino ʻo e ofi mai e Hāʻele ʻAnga Ua ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamatalaʻi ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku tatau mo e taimi kimuʻa pea ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí. Hangē ko e mamata ko ia ʻa e kau Nīfaí ki he ngaahi fakaʻilonga ne kikiteʻi ʻe Samuela ko e Tangata Leimaná ko e fakaʻilonga ʻo e pekia mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku totonu ke tau tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 8:3–4, pea ʻai ke ʻilo e ongo ne maʻu ʻe he kau Nīfaí kau ki he ngaahi fakaʻilongá. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú. (Neongo ne fakasio e kakaí ki ha ngaahi fakaʻilonga “fakamātoato,” ne ʻi honau lotolotongá ha “fuʻu tālaʻa lahi mo e ngaahi fakakikihi”.)

  • ʻOku tatau fēfē e tūkunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he 3 Nīfai 8:3–4 mo e tūkunga ʻo e māmaní he ʻaho ní?

  • Te tau fakamālohia fēfē ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí neongo e veiveiua ha tokolahi ʻoku tau feohí?

Fehuʻi ki he kau akó pe kuo nau aʻusia ha matangi, mofuike pe fakatamaki kehe mālohi. ʻI he tali ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e ongo ne nau maʻu lolotonga pea ʻi he hili ʻo e aʻusia ko iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 8:5–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa ne hoko he taʻu hono 34 hili e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 8:8–18, pea fekumi ki he meʻa ne hoko ki he kakai ʻo e koló. Tuku ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Fakamanatu ki he kau akó ne ʻosi kikiteʻi ʻe Samuela ko e Tangata Leimaná e ngaahi meʻá ni (vakai, Hilamani 14:20–27). Fakamamafaʻi ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá ʻe fakahoko kotoa pea ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻai e kau angahalá ke nau fua e ola ʻo ʻenau ngāué.

3 Nīfai 8:19–25

Ne kāpui ʻe ha fakapoʻuli e fonuá ʻi ha ʻaho ʻe tolu

Fakamatala ʻi he matafi ʻa e matangí mo e mofuiké, ne kāpui ʻe ha fakapoʻuli e fonuá ʻi ha ʻaho ʻe tolu. Tamateʻi e maama ʻi he lokí ʻi ha kiʻi taimi. Pea ʻeke ki he kau akó pe kuo nau ʻi ha feituʻu fakapoʻuli ʻaupito, hangē ko ha ʻana pe ha loki ʻoku ʻikai ha luva.

  • Naʻá ke ongoʻi fēfē ʻi hoʻo ʻi he feituʻu ko iá?

Fakamahinoʻi ʻoku kehe e fakapoʻuli naʻá ne kāpui e fonuá ʻi ha ʻaho ʻe tolú mei ha fakapoʻuli ʻi hano tamateʻi ʻo e māmá pe ʻalu ki ha feituʻu ʻoku ʻikai ha luva. Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 8:19–23, pea fekumi ki he ngaahi konga lea ʻokú ne fakamatalaʻi e fakapoʻuli ne aʻusia ʻe he kau Nīfaí. (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí e “fakapoʻuli matolu,” “ʻao ʻo e fakapoʻulí,” “ngaahi ʻao fakapoʻuli,” mo e “ʻikai lava ke ʻi ai ha maama.”)

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 8:23–25, pea fekumi ki hono uesia ʻe he fakapoʻulí e kau Nīfai ne moʻui ʻi he fakaʻauhá. Tuku ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló.

3 Nīfai 9:1–14

ʻI he fakapoʻulí, ne fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi kinautolu ne moʻui ʻi he fakaʻauhá ke fakatomala pea haʻu kiate Ia

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 9:1–12, pea fekumi ki he tali ki he ngaahi fehuʻí.

Ko e hā ne hoko ai e fakaʻauha ko ʻení?

Ko e hā ne fai ʻe Sētane ʻi he hoko e fakaʻauha ko ʻení?

Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻá ni kau kia Sētane mo ʻene fakafeangai ki hono kau muimuí?

Lau leʻo lahi e 3 Nīfai 9:13–14 ki he kalasí. Kole ki he kau akó ke nau muimui ʻi hono laú pea fekumi ki he fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ne hao mei he fakaʻauha ko ʻení. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ki he kau Nīfai ne fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi he fakapoʻulí. Kuo “fakahaofi [kinautolu] koeʻuhí kuo [nau] māʻoniʻoni lahi hake” ʻiate kinautolu ne fakaʻauhá, ka ne kei fie maʻu ke nau fakatomala pea liliu (vakai, 3 Nīfai 9:13; 10:12).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo ʻa e kau Nīfaí ʻi heʻenau ongoʻi e fakaafe ko ʻeni mei he Fakamoʻuí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā C. Sikoti Koloa ʻo e Kau Fitungofulú:

“Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Faifakamoʻui Maʻongoʻonga ki hotau ngaahi laumālié. …

“ʻOku talamai ʻe Sētane kuo tau hē he taimi ʻoku tau faiangahala aí. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku foaki mai ʻe hotau Huhuʻí ʻa e huhuʻi ki he tokotaha kotoa—ʻo tatau ai pē pe ko e hā e fehalaaki kuo tau faí—ʻo aʻu pē kiate koe mo au” (“Ko e Mana ʻo e Fakaleleí,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 109).

Fakamahinoʻi e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 9:13—ke haʻu kiate Ia pea moʻui—ko e fakaafe ki he tokotaha kotoa. Ke malava e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui kitautolú, kuo pau ke tau tali ʻEne fakaafe ke haʻu kiate Iá pea fakatomala mei heʻetau angahalá pea ului. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha tafaʻaki ʻo ʻenau moʻuí ʻa ia ne nau fie maʻu ai e fakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí. Pea fakaafeʻi ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepá pe tohinoa akó:

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ke ke fai ke ke maʻu e fakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

3 Nīfai 9:15–22

ʻOku malangaʻi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene feilaulaú, pea fakakakato e fono ʻa Mōsesé

Lau leʻo lahi e 3 Nīfai 9:19. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú mo fekumi ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻe ʻikai ke Ne toe tali mei he kau Nīfaí. Mahalo ʻe fie maʻu ke fakamanatu ki he kau akó ne moʻui ʻaki ʻe he kau Nīfaí e fono ʻa Mōsesé ʻi he taimi ko ʻení. Ko ha konga ʻo e fono ʻa Mōsesé, ne fekauʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke fai e feilaulaú ʻaki e monumanú ko ha fakataipe mo ha fakamelomelo ʻo e feilaulau ʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene Fakaleleí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 9:20, pea fekumi ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí ke feilaulau ʻaki ʻe he kau Nīfaí he taimi ní. Tuku ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ʻoatu ʻo ha feilaulau “ko e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá”?

  • Ko e hā e tāpuaki ne talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku haʻu kiate Ia ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá?

Fakamatalaʻi ne akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha founga fakakaukau ʻe taha ki he kupuʻi lea “loto mafesifesi” mo e “laumālie fakatomalá.” Lau e fakamatala ko ʻení pea kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki hono fakaʻaongaʻi e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ke tokoni ke mahino kiate kitautolu e ongo kupuʻi lea ko ʻení:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

“Te ke malava ʻo foaki ki he ʻEikí ʻa e meʻaʻofa ʻo e loto mafesifesi, fakatomala, lotó mo ho laumālie fakatomala pe talangofuá. Ko hono moʻoní ko ha meʻaʻofa kiate koe pē—ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí mo ia te ke hoko ki aí.

“ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻiate koe pe ko hoʻo moʻuí ʻoku ʻikai maʻa pe taʻe māʻoniʻoni? ʻI hoʻo siʻaki iá, ko ha meʻaʻofa ia ki he Fakamoʻuí. ʻOku ʻi ai nai ha tōʻonga pe ʻulungaanga lelei ʻoku ʻikai ke ke moʻui ʻaki? ʻI hoʻo moʻui ʻaki ia pea ʻai ke hoko ko ha konga ho ʻulungāngá, ko hoʻo meʻaʻofa ia ki he ʻEikí” (“When Thou Art Converted,” Ensign pe Liahona, May 2004, 12).

  • Ko e hā e foʻi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ke tokoni ke mahino kiate kitautolu e kupuʻi lea “loto mafesifesí”? (Fakatomala.) ʻOkú ke pehē ko e ha hono ʻuhinga ke maʻu ha loto fakatomalá?

  • Ko e hā e foʻi lea ne fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ke tokoniʻi kitautolu ke mahino e kupuʻi lea “laumālie fakatomalá”? (Talangofua.) Te ke fakamatalaʻi fēfē ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha laumālie talangofua?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo e 3 Nīfai 9:21–22, pea fekumi ki hono fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí e founga ʻoku totonu ke tau haʻu ai kiate Iá. Tuku ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Pukepuke hake ha tā ʻo ha fānau, mahalo ko ha tokotaha mei ho fāmilí.

  • ʻOkú ke fakakaukaú ʻoku haʻu fēfē ha fānau ki he Fakamoʻuí? ʻOku tokoni fēfē ʻeni ke mahino kiate koe e founga totonu ke tau haʻu ai ki he Fakamoʻuí?

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Kapau te tau haʻu kia Kalaisi ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, te Ne …

Kole ki he kau akó ke toe vakaʻi e 3 Nīfai 9:13–15, 19–22 ke ʻilo e ngaahi founga ke fakakakato ai e fakamatala ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló. Mahalo ʻe kau ʻi he talí te Ne fakamoʻui kitautolu (vakai, 3 Nīfai 9:13), ʻomai kiate kitautolu e moʻui taʻengatá (vakai, 3 Nīfai 9:14), mo tali kitautolu (vakai, 3 Nīfai 9:22). Hili e tali ʻa e kau akó, fakakakato e fakamatala ʻi he palakipoé: Kapau te tau haʻu kia Kalaisi ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, te Ne tali kitautolu, fakamoʻui pea ʻomai mo e moʻui taʻengatá.

3 Nīfai 10

Ne finangalo e ʻEikí ke tānaki Hono kakaí ʻo hangē ko hono tānaki ʻe he motuʻa moá hono ʻuhikí

Fakanounouʻi e 3 Nīfai 10:1–3 ʻaki hono fakamatalaʻi hili hono ongona e leʻo ʻo e Fakamoʻuí, ne ofo ʻa e kakaí ʻo nau fakalongolongo ʻi ha ngaahi houa lahi. Naʻá Ne toe folofola ki Hono kakaí.

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e 3 Nīfai 10:4–6. Fakamahinoʻi ʻi he ngaahi vēsí ni, ne folofola e Fakamoʻuí kau ki he fale ʻo ʻIsilelí, ko Hono kakai ʻo e fuakavá.

  • ʻOku founga fēfē e hangē ʻa e Fakamoʻuí ko ha motuʻa moa ʻokú ne maluʻi hono ʻuhikí mei he fakatuʻutāmakí? Ko e hā ʻoku ʻikai tānaki mo maluʻi kotoa ai ʻe he Fakamoʻuí e fale ʻo ʻIsilelí? (He ʻikai ke nau haʻu kiate Ia.)

  • Ko e hā e palōmesi ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻe fakatomala mo foki kiate Iá? (Te Ne tānaki kinautolu hangē ko hono tānaki ʻe he motuʻa moá hono ʻuhikí.)

Kole ki he kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pe lau māmālie ke lava e kau akó ʻo tohi.)

  • Ko fē taimi kuó ke ongoʻi ai e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ʻEne tokoní mo e maluʻí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e 3 Nīfai 10:9–11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, fekumi ki he meʻa ne hoko hili e folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí. Mahalo te ke fie fakaʻosi ʻaki hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa ʻoku haʻu kiate Ia mo ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá. Mahalo te ke fie maʻu foki ke fakamatala ʻi he lēsoni hokó, pea aleaʻi ʻe he kau akó e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí mo e founga ʻo ʻEne tokoni fakatāutaha kiate kinautolú.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

3 Nīfai 9:2. “ʻOku kata ʻa e tēvoló pea ʻoku fiefia ʻa ʻene kau ʻāngeló”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he fakakaukau ʻa e filí ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí:

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.’ [2 Nīfai 2:25.]

“ʻOku ngalo ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau maʻu takitaha e fiefia ko ʻení. ʻI heʻetau fakavaivai ki he ʻahiʻahí mo e angahalá ʻokú ne taʻofi ai kitautolu mei he fiefia ko iá. Pea ko e meʻa moʻoni ia ʻoku fie maʻu ʻe Sētane ke tau faí ke fakavaivai.

“Ne u maʻu e faingamālie ke kaungā folau mo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki ha fonua mamaʻo. Ne takimamata kimaua ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he feituʻú, kau ai e ngaahi faʻitoka ʻi lolofonuá—ko e faitoka maʻá e kakai ne fakatangaʻi ʻe kinautolu ne nau taukaveʻi e lotu faka—Kalisitiané. ʻI heʻemau ʻalu hake mei he fakapoʻulí ʻi he sitepu lausiʻi ʻo e feituʻú, ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Kimipolo ha lēsoni fakangalongataʻa. Naʻá ne fusiʻi e konga ki mui ʻo hoku koté ʻo pehē mai, ‘ʻOku ou faʻa fifili maʻu pē ki he meʻa ʻoku fai ʻe he filí ʻi hono fakaʻaongaʻi e huafa ʻo e Fakamoʻuí.’ Naʻá ne pehē leva, ‘Lōpeti, he ʻikai teitei fiefia ʻa e filí kae ʻoua kuó ta faiangahala.’

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he fakamatala ko ʻení pea ako mo e folofolá, ne kamata ke mahino kiate au e ʻuhinga ʻa Palesiteni Kimipoló. … ʻI heʻetau faiangahalá ʻoku kata ai ʻa e tēvoló, ʻi heʻetau mamahí ʻokú ne foaki ange e fiefia ʻoku fakakeheʻí.

“Neongo ʻoku kata ʻa e tēvoló, ʻoku fakangatangata pē ʻa hono mālohí. Mahalo ʻe manatuʻi ha niʻihi e lea motuʻa ʻoku pehē: ‘Ne ʻai au ʻe he tēvoló ke u fai ia.’ ʻOku ou fie fakahā atu ʻi he ʻahó ni ʻi ha ngaahi lea pau, he ʻikai lava ʻo fakamālohiʻi kitautolu ʻe he tēvoló. Hangē ko e fakamatala ʻa e folofolá, ʻokú ne ʻi he matapaá pea muimui ʻiate kitautolu he ʻaho takitaha. ʻI heʻetau ʻalu kotoa pē, fili kotoa pē, ʻoku tau fili ai ke fai ʻene fakahinohinó pe ko e fakahinohino ʻa hotau Fakamoʻuí. Ka kuo pau ke mavahe ʻa e filí kapau te tau fekauʻi ia ke mavahe. He ʻikai ke ne lava ʻo takiekina kitautolu tukukehe kapau te tau fakangofua ia, pea ʻokú ne ʻiloʻi ia! Ko e taimi pē te ne uesia ai ʻetau fakakaukaú mo e sinó—hotau laumālié—ʻi he taimi ʻoku tau fakangofua ai ia ke ne fakahokó. ʻI hono fakalea ʻe tahá ʻoku ʻikai pau ia ke tau fakavaivai ki heʻene ngaahi fakatauelé!” (“To Act for Ourselves: The Gift and Blessings of Agency,” Ensign pe Liahona, May 2006, 5–6).

3 Nīfai 9:19–20. “[Ha] loto mafesifesi mo [ha] laumālie fakatomala”

Ne fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ʻuhinga ʻo e ʻoange ki he ʻEikí ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá:

“ʻOku ʻikai ko e feilaulau moʻoni mo fakatāutahá ʻa hono tuku ʻo ha monumanu ʻi he ʻōlitá. Ka ko ha loto fiemālie ke tuku kitautolu ʻi he ʻōlitá pea tuku ke fakamaʻa ia! Ko ha ‘feilaulau ki he ʻEikí … ʻa ia ko e loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala’ (T&F 59:8)” (“Deny Yourselves of All Ungodliness,” Ensign, May 1995, 68).

Paaki