Laipelí
Lēsoni Ako ʻi ʻApí ʻIuniti 29


Lēsoni Ako ʻi ʻApí

Molomona 8:12ʻEta 3 (ʻIuniti 29)

Nāunau kuo Teuteu maʻá e Faiako Ako ʻi ʻApí

Fakamatala Fakanounou ʻo e Ngaahi Lēsoni Ako-ʻi-ʻApi Fakaʻahó

ʻOku ʻikai fakataumuʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe he kau akó ʻi heʻenau ako ʻa e Molomona 8:12ʻEta 3 (ʻiuniti 29) ke akoʻi ko ha konga hoʻo lēsoní. ʻOku tukutaha e lēsoni ʻokú ke akoʻí ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻo moʻoní. Muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu hoʻo kau akó.

ʻAho 1 (Molomona 8:12–41)

Kuo ʻilo ʻe he kau akó ne mamata ‘a Molonai ki hotau kuongá peá ne tohi ha kikite fakapalōfita ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku tau moʻui aí. Naʻe lava ke nau ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻaʻofa mahuʻinga mei he ʻEikí te ne lava ʻo tataki kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Makatuʻunga ʻi he fakamatala ʻa Molonai ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, naʻe toe ʻilo foki ʻe he kau akó ʻe ʻekeʻi ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fai pe taʻe fai ʻi heʻetau tokangaʻi e ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá.

ʻAho 2 (Molomona 9)

Naʻe fakaʻosi ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻene tamaí ʻaki ʻene fakahā kapau te tau fakatomala pea ui ki he ʻOtuá, he ʻikai haʻatau mele ʻi he taimi te tau ʻi Hono ʻaó aí. Ne ako ʻe he kau akó meia Molonai, koeʻuhí ʻoku ʻikai feliuliuaki ʻa e ʻOtuá, te Ne ʻomi ha ngaahi mana ʻo fakatatau ki he tui ʻEne fānaú pea kapau te tau lotu ʻi he tui ki he Tamai Hevaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, te Ne foaki mai ha ngaahi tāpuaki ʻe tokoni ke tau ngāueʻi hotau hākeakiʻí.

ʻAho 3 (ʻEta 1–2)

Ne ako ʻe he kau akó ko e tohi ʻa ʻEtá ko hono fakanounoʻi ia ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peleti koula ʻe 24 naʻe maʻu ʻe he kakai ʻo Limihaí, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he tohi ʻa Mōsaiá. Ne fakamatala e ʻū lauʻi peleti ko ʻení ki he kau Sēletí, ʻa ia naʻe tataki ʻe he ʻEikí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI hono ako e ngaahi aʻusia ʻa e kau Sēletí, naʻe ako ʻe he kau akó, ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuí ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke tau maʻu ha toe fakahinohino meiate Ia. Ne ʻi ai ha taimi lolotonga e fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, ne valokiʻi ʻe he ʻEikí e tokoua ʻo Sēletí koe ʻikai ke ui kiate Iá. ʻI heʻenau ako ʻa e aʻusia ko ʻení, naʻe ako ʻe he kau akó ʻa hono mahuʻinga ke lotu maʻu pē ki he Tamai Hēvaní. Ne tokoni e aʻusia ʻa e tokoua ʻo Sēletí mo e ʻEikí ʻi he taimi naʻe foʻu ai ʻa e ngaahi vaka lafalafá ke ʻilo ʻe he kau akó ko e taimi ʻoku tau ui ai ki he ʻEikí pea fai ʻetau tafaʻaki ke fakaleleiʻi ʻetau palopalemá, te tau maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí.

ʻAho 4 (ʻEta 3)

ʻI he feinga ʻa e tokoua ʻo Sēletí ke solova ʻa e palopalema ke maamangia e ngaahi vaka lafalafá, naʻá ne fakahaaʻi ko e taimi te tau ui ai ʻi he loto-fakatōkilalo ki he ʻEikí, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau tuí pea mo Hono finangaló. Naʻe ako ʻe he kau akó ko e taimi pē ʻoku tau ngāue ʻi he tui ki he ʻEikí, te tau toe ofi ange kiate Ia. Naʻe moʻui ʻaki ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, peá ne mamata ki he sino fakalaumālie ʻo e Fakamoʻuí pea mo ha visione fakaofo ʻo e kakaí kotoa pē ʻo e māmaní.

Talateú

Ko e tohi ʻa ʻEtá ko hono fakanounouʻi ia ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻo e kau Sēletí. Ne tohi ʻe he palōfita ko ʻEtá ʻa e lekooti ko ʻení ʻi he ʻū lauʻipeleti koula ʻe 24, ʻa ia naʻe ʻilo ʻe he kulupu ʻa e kakaí ʻo e Tuʻi ko Limihaí. Ko e ngaahi fakakaukau ako ʻení ʻe tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e lotú ʻa ia ʻoku akoʻi ʻi he  ʻEta 1.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻEta 1

Ne maʻu ʻe he tokoua ʻo Sēletí mo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻa e ʻaloʻofa mo e fakahinohino ʻi he lotu

Kamata ʻa e kalasí ʻaki hano fehuʻi ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha tūkunga ne nau ʻi ai ʻi he taimi ne nau fuʻu ʻongoʻi ai ʻa e fie maʻu ke lotua ha tokoni. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau aʻusiá, pe ko hoʻo vahevahe ha meʻa kuó ke aʻusia.

Fakamanatu ki he kau akó ko e tohi ʻa ʻEtá ko hono fakanounouʻi ia ʻe Molonai ʻa e lekooti ʻo e kau Sēletí. Ne moʻui ʻa Sēleti, hono tokouá, kaungāmeʻá mo hona fāmilí ʻi he taimi ʻo e Taua ʻo Pēpelí (fakafuofua ki he taʻu 2200 K.M.), ʻi he taimi naʻe veuveuki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lea ʻa e kakaí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻEta 1:33–35 pea fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke kumi ha ngaahi ʻuhinga ne ongoʻi ai ʻe Sēleti mo hono tokouá ʻa e fie maʻu ke lotu ʻo kole tokoní. Kimuʻa pea lau ia ʻe he tokotaha akó, mahalo naʻá ke loto ke fakamatalaʻi ko e lea “ tangi ki he ʻEikí” ko hano toe fakalea ia ʻe taha ʻo e “lotu.” ʻEke ange leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha tokoni naʻe fie maʻu ʻe Sēleti mo hono tokouá mei he ʻEikí?

  • Ko e hā ʻoku tala atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ongo ʻa Sēleti ki he tui ʻa hono tokouá?

Vahevahe ʻa e kau akó ke tautau toko ua. Fakaafeʻi ʻa e hoa takitaha ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e ʻEta 1:35–42. Ki muʻa pea nau laú, kole ke nau fekumi ki he (1) taimi kotoa ne tangi ai e tokoua ʻo Sēletí ki he ʻEikí mo e (2) taimi kotoa ne fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻofa mamahi ki he tokoua ʻo Sēletí ko ha ola ʻo ʻene ngaahi lotú. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha ngaahi hoa ʻe niʻihi ke nau vahevahe ha sīpinga hono hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakahā ʻEne ʻofa mamahí ki he tokoua ʻo Sēletí pea mo hono fāmilí koeʻuhí ko ʻenau faʻa lotú.

Fehuʻi ange: Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau ako fekauʻaki mo e lotú mei he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻiló, fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau tangi maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he tuí, te Ne ʻofa mamahi kiate kitautolu. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku mahuʻinga ke nau manatuʻi ko e “lotú ko e ngāue ia ʻoku fakahoko ai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e tamasiʻi ʻoku tamasiʻí ʻo fakafekauʻaki ai kinaua. Ko e taumuʻa ʻo e lotú ke ʻoua ʻe liliu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ke fakamaʻu maʻatautolu pea mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻosi finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki, ka kuo pau ke tau kole ia” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotu”).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vakaiʻi ʻa ʻEta 1:34, 36, 38 pea kumi ki he meʻa naʻe kole ʻe he tokoua ʻo Sēletí ʻi heʻene lotú. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lisi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻomai ʻe he kau akó ʻi lalo ʻi he kupuʻi lea “tangi ki he ʻOtuá” ʻi he tefitoʻi moʻoni naʻá ke hiki he palakipoé.

Fakamamafaʻi ange naʻe maʻu ʻe Sēleti mo hono tokouá ʻa e tuí pea naʻá na loto ke talangofua ki he ʻEikí. Fokotuʻu ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e lea “tuku ke tau faitotonu ki he ʻEikí” ʻi he konga fakaʻosi ʻo e ʻEta 1:38.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakamanatu ʻa e ʻEta 1:35, 37, 40–42 pea kumi ki he ngaahi founga pau naʻe tāpuekina ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tokoua ʻo Sēletí pea mo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá. ʻI hono kumi ʻe he kau akó ke ʻilo ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, fekau ha tokotaha ako ke ne hiki kinautolu ʻi lalo he foʻi lea ʻaloʻofa ʻi he tefitoʻi moʻoni naʻá ke hiki he palakipoé. Fakamahinoʻi ange naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá ne lotuá.

Tohi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pe teuteuʻi ha pepa kuo ʻosi hiki ai ke ʻoange kiate kinautolu. Kole ki he kau akó ke nau vakai fakafekauʻaki ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki he palakipoé, pea aleaʻi mo honau hoá,aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke mahino pea ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tefitoʻi moʻoní.

ʻOkú ke fakakaukau pe ʻoku anga fēfē ʻa e kehe ʻo e “tangi ki he ʻEikí” mei he “fai pē haʻo lotú”?

Ko e fē ha taimi naʻá ke aʻusia ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi ha tali ki ha lotu?

Ko e hā e meʻa te ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei Heʻene ngaahi tali ki he ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí?

ʻI he ʻosi ʻa e taimi ke aleaʻi ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, mahalo te ke lava ʻo ʻeke kiate kinautolu ke vahevahe ha aʻusia ne nau aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi kulupú pe vahevahe ʻa e ongo ne nau maʻu mei he fevahevaheʻakí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú pea mo ʻEne fakaʻamu ke tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau toutou ui ai kiate Iá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni he palakipoé. Hangē ko ʻení, te nau lava ʻo fokotuʻu ha taumuʻa ke lotu maʻu pē pe fili ha founga ʻe taha ʻe lava ke toe fakamātoato ange ai ʻenau lotú. Te ke lava ke ʻoange ha taimi ke hiki ai ʻa e meʻa ʻoku nau holi ke fai ʻi heʻenau tohinoa ki he ako folofolá.

Fakamatalaʻi ange ʻe lava ʻe hono ako ʻo e ngaahi lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻo ʻomi ha toe ngaahi fakakaukau ki he ʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolú mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fakafou mai he lotú. Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻEta 1:43 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki ha tāpuaki kehe naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia Sēleti mo hono tokouá. Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa kuo nau akó, fakahā ange naʻe ʻikai ke lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻo fakatefito ki he talaʻofa ke hoko hono hakó ko ha fuʻu puleʻanga lahi. Te ke lava ʻo fokotuʻu ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau folofolá ʻa e ngaahi lea ʻi he fakaʻosi ʻa e ʻEta 1:43 ʻoku hā ai ʻa e ʻuhinga naʻe tali ai ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa e tokoua ʻo Sēletí ʻi he foungá ni: “koeʻuhi ko e fuoloa taimi ʻo hoʻo tangi kiate aú.”

Fehuʻi ange: Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he foaki lahi ʻa e ʻEikí kia Sēleti mo hono tokouá, ʻo hangē ko ʻene ʻasi ʻi he ʻEta 1:43?

ʻOku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke ako mei he folofola ko ʻení. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ko e: Kapau te tau lotu maʻu pē ki he ʻOtuá ʻi he tui, te tau maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo mahulu ange he ngaahi meʻa ne tau kolé.

Fehuʻi ange : Ko e fē ha taimi naʻá ke aʻusia ai ha meʻa ʻokú ne fakahaaʻi moʻoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení? ʻOkú ke ʻilo ha taha kuó ne aʻusia ha meʻa pehē, pe te ke lava ʻo fakakaukau ki ha taha he folofolá kuó ne aʻusia ia? (Talaange ki he kau akó te ke ʻoange ha taimi ke nau fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kimuʻa pea ke kole ange ke nau fai ha talí. Te ke lava foki ke vahevahe ha sīpinga mei hoʻo moʻuí.)

Ke fakaʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení, vahevahe hoʻo fakamoʻoni fakamoʻoní ʻoku fanongo ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne tali ʻa ʻetau lotú.ʻokú Ne fonu ʻi he poto mo e ʻaloʻofa pea fiefia ke faitāpuekina ʻEne fānaú. ʻokú ʻOkú Ne fiefia ʻi he taimi ʻoku tau fakamātoato ai mo toutou lotu kiate Iá. Poupouʻi e kau akó ke lotu ʻi he tui lahi ange. Poupouʻi kinautolu ke manatuʻi ʻoku mohu ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní pea te Ne tali ʻenau lotú ʻo fakatatau mo e meʻa te ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá ki heʻenau moʻuí.

‘Iuniti Hoko (ʻEta 4–12)

ʻI he ʻiuniti hokó,ʻe ako lahi ange ai ʻa e kau akó ki he kau Sēletí. Neongo ʻoku fakatokanga ʻa e kau palōfitá ki he kau Sēletí ke ʻoua naʻa fili hanau tuʻi, ʻoku fai pē ia ʻe he kakaí, pea ʻoku hanga ʻe he ngaahi tuʻí ʻo fakapōpulaʻi ʻa e kakaí. ʻOku faʻa ngāue ʻaki ʻe he kau tangata ʻoku nau holi ki he mālohi ʻo e māmaní ʻa e ngaahi kautaha fufuú ke fakahoko ʻenau ngaahi holi siokitá. ʻOku lekooti ʻe Molonai ha ngaahi meʻa fakaofo naʻe fakahoko koeʻuhí naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kakaí ne nau maʻu ha tui lahi. ʻOkú ne akoʻi ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku loto fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea maʻu mo e tui kiate Iá, te nau maʻu ʻEne ʻaloʻofá ke tokoni kiate kinautolu ke nau ikunaʻi honau vaivaiʻangá.

Paaki