Laipelí
Lēsoni 155: Molonai 7:1–19


Lēsoni 155

Molonai 7:1–19

Talateú

Naʻe hiki ʻe Molonai ha malanga naʻe fai ʻe heʻene tamai ko Molomoná ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. ʻOku fakamatala e lēsoni ko ʻení ki he konga ʻuluaki ʻo e malangá, ʻa ia ne akoʻi ai ʻe Molomona ʻo kau ki hono fai e ngaahi ngāue leleí ʻi he loto moʻoni pea mo e founga ʻe lava ai ke tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví. ʻOku fakamatala e lēsoni 156 ki he toenga ʻo e malangá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 7:1–11

ʻOku akoʻi ʻe Molomona e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ke nau fai ha ngaahi ngāue lelei ʻi he loto moʻoni

Fakaʻaliʻali ha konga fuaʻiʻakau ʻoku hā ngali fakaʻofoʻofa ki tuʻa.

  • Kuó ke ʻilo nai ne ʻikai sai ha konga ʻo ha fuaʻiʻakau ʻi loto ʻo hangē ko ʻene ʻasi ki tuʻá? (Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke vahevahe ha meʻa ne hoko kiate koe.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke hangē ai ha taha ko ha konga fuaʻiʻakau ʻoku hā fakaʻofoʻofa ki tuʻa ka ʻoku kovi ʻa loto iá?

Fakamatala ange ne hiki ʻe Molonai e ngaahi lea ʻa ʻene tamai ko Molomoná, ʻo kau ki hono mahuʻinga ke anga māʻoniʻoni hotau lotó pea mo ke fai e ngaahi ngāue māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 7:2–3, pea kole ange ki he kalasí ke nau feinga ke ʻilo ʻa e kulupu ne lea ki ai ʻa Molomoná. (Naʻá ne lea ki he kāingalotu ʻo e Siasí.)

Hili hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ne nau ʻiló, kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 7:4–5. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ʻi hono laú pea mo feinga ke ʻiloʻi e founga ne ʻilo ai ʻe Molomona ko e kakaí ni ko e kau “muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí” (Molonai 7:3).

Tohiʻi ʻa e kupuʻi lea loto moʻoní ʻi he palakipoé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko ʻení?

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó e fehuʻí ko ʻení, mahalo ʻe fie maʻu ke ke kole ki hanau taha ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku totonu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Kuo pau ke tau ngāue koeʻuhí ko e ʻuhinga totonú. Ko hono fakalea fakaonopōní ko e taumuʻa lelei. ʻOku faʻa fakaʻuhingaʻi e tōʻonga fakakaukau lelei ko ʻení ʻi he folofolá ʻaki e ngaahi lea hangē ko e loto maʻu pe loto moʻoni.

“ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻoku mahino ki he ʻOtuá ʻa ʻetau ngaahi taumuʻá pea te Ne fakamāuʻi ʻetau ngāué ʻo fakatatau ki ai” (Pure in Heart [1988], 15).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakaiʻi fakalongolongo ʻa e Molonai 7:6–10, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻoku fai e ngaahi ngāue leleí kae ʻikai ʻi he loto moʻoní.

  • Ko e hā ha ngaahi fakatokanga ne fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku ngāue lelei kae ʻikai ʻi he loto moʻoní? (Naʻá Ne fakatokanga he ʻikai ʻaonga ʻenau ngāué kiate kinautolu pea ʻe lau ʻenau ngāué ko e angahala kae ʻikai ko e māʻoniʻoni.)

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (Neongo ʻe ʻoatu ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni, ka ke tokoni ke nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau ngāue ʻi he loto moʻoni kae tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāue leleí.)

  • Makehe mei he holi ke maʻu ha ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fai e ngāue leleí ʻi he loto moʻoni?

  • Ko e hā ha faikehekehe kuó ke fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ha ngāue lelei ʻi ha taumuʻa totonu?

Fakamahino ange ne poupouʻi kitautolu ʻe Molomona ke tau lotu ʻi he loto moʻoni (vakai, Molonai 7:9). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e faleʻi ko ʻeni meia Palesiteni Pilikihami ʻIongí:

ʻĪmisi
Palesiteni Brigham Young

“ʻOku tatau ai pē pe ko koe pe ko au ʻoku fie lotú, ka ko e hokosia pē e taimi lotú peá ke lotu. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ʻoku tau fie lotu, pea ʻoku totonu leva ke tau lotu kae ʻoua leva pē ke tau ongoʻi fie lotu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 54).

  • ʻE tokoni fēfē ʻetau fili ke lotu ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi fie lotu aí, ke faifai pē pea tau lou ʻi he loto moʻoni?

  • ʻE ala fekauʻaki fēfē e faleʻi ʻa Palesiteni Pilikihami Iongi ko ʻení ki he talangofua ki he ngaahi fekau kehé kae ʻo ʻikai ngata pē he lotú? (Kapau ʻoku faingataʻa ke tali ʻe he kau akó e fehuʻí ni, fakakaukau ke vahevahe e sīpinga ko ʻení: ʻOku ʻi ai ha niʻihi mahalo ʻoku ʻikai ke nau maʻu lotu ʻi he loto moʻoni. Ka ʻo kapau ʻe hokohoko atu ʻenau maʻu lotú pea fai ʻa ia kotoa te nau lavá ke kau atu pea mo lotu, te nau aʻusia ha ngaahi meʻa te ne tokoniʻi kinautolu ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he maʻu lotú. ʻE liliu ʻenau ʻuhinga ki he maʻu lotú. Te nau maʻu lotu he ʻoku nau fie ʻi ai—ʻoku nau fie lotu ki he ʻOtuá, fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá mo tokoni ki he niʻihi kehé.)

Teuteuʻi e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení kimuʻa he kalasí, ke tokoni ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa Molomona ʻo kau ki he ngāue lelei ʻi he loto moʻoní: Teuteuʻi ha ngaahi laʻipepa iiki. Tohi ʻi he laʻipepa takitaha ha fekau. ʻE lava ke kau ai ʻa e ʻaukaí, lotú, vahehongofulú, tokoniʻi e niʻihi kehé, ako e folofolá, fakaʻapaʻapa ki he ongomātuʻá, mo ha toe ngaahi fekau kehe pē ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni ke aleaʻi ʻe he kau akó. Faʻo ʻa e ngaahi laʻipepá ʻi ha kiʻi koniteina.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻi he kalasí ke haʻu ki muʻa. Kole ange ke ne toʻo ha laʻipepa ʻo lau ki he kalasí. Kole ange leva ki he kalasí ke nau fakahoko ha taha pe koe ongo meʻá ni fakatouʻosi:

  1. Vahevahe haʻanau ongoʻi monūʻia ʻi ha taimi ne nau talangofua fakamātoato ai ki ha fekau.

  2. Fokotuʻu ha ngaahi founga ke talangofua fakamātoato ai ki he fekau ko iá.

Mahalo naʻa fie maʻu ke ke toutou fai e ʻekitivitī ko ʻení.

Hili e ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe ha meʻa ne hoko kiate koe ʻi haʻo talangofua fakamātoato ki ha fekau ʻa e ʻOtuá.

Molonai 7:12–19

ʻOku akoʻi ʻe Molonai e founga ke ʻilo ai e leleí mei he koví

Fakamatalaʻi ange ne kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe aʻu ki he kuonga fakaʻosí ʻe ui ʻe he niʻihi e koví ko e lelei pea leleí ko e kovi (vakai, ʻĪsaia 5:20; 2 Nīfai 15:20).

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo hono ui ʻe he kakaí ʻe koví ko e lelei mo e leleí ko e koví?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻoua naʻa fetoʻoaki ʻa e leleí mo e koví?

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e Molonai 7:12–17. Kole ange ki he kalsí ke nau muimui mo feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví. Mahalo te ke fie poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku ʻuhingamālie moʻoni kiate kinautolú. Fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, ke tokoni ʻi he lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ʻiló:

  • Te tau lava fēfē ʻo ʻilo ʻoku mei he ʻOtuá ha faʻahinga meʻa? (Fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko Ia ʻoku ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fai lelei, tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻofa mo ngāue maʻá e ʻOtuá.)

  • Te tau ʻiloʻi fēfē ha meʻa ʻoku haʻu mei he tēvoló? (Fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe he kau akó e foʻi moʻoni ko ʻení: Ka ʻi ai ha meʻa ʻokú ne ʻai ke tau fai kovi, fakaʻikaiʻi ʻa Sīsū Kalaisi, pe fakafepaki ki he ʻOtuá, ʻoku mei he tēvoló ia.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakaafeʻi mo fakaʻaiʻai ʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fai lelei maʻu pē?

  • ʻOku anga fēfē hono fakaafeʻi mo oloa kitautolu ʻe he tēvoló ke tau faiangahalá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha lisi ʻo e ngaahi polokalama televīsone, faiva, hiva, kulupu hiva, ngaahi uepisaiti he ʻInitanetí, polokalama, vaʻinga vitiō, pe ngaahi meʻa fakatāutaha ʻoku nau saiʻia taha aí, ke teuteuʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa Molomoná ʻi he ʻiloʻi ʻo e leleí mei he koví. (Mahalo te ke fie liliu ʻa e lisi ko ʻení ʻo fakatatau mo e ngaahi fie maʻu mo e meʻa ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kau akó.) Hili hano maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke tohi aí, kole ange ke tuku ʻenau lisí ki he tafaʻakí. Fakamatala ange te nau maʻu ha faingamālie ke fakakaukau lahi ange ki heʻenau lisí ʻi ha kiʻi miniti siʻi mei heni.

  • Fakatatau mo e Molonai 7:16, ko e hā ʻoku foaki ki he tokotaha kotoa ke tokoni kiate kitautolu ke tau ʻilo e leleí mei he koví?

Fakamatala ange ko e Laumālie ʻo Kalaisí ʻoku toe ui pēko e Maama ʻo Kalaisí (vakai,Molonai 7:18). Lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e Maama ʻo Kalaisí:

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

“ʻOku kehekehe pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Maama ʻo Kalaisí. …

“ʻE tatau ai pē pe ʻoku ui e Maama ʻo Kalaisí, ko e maama ʻi loto, ʻilo ʻo e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá, ongoʻi e meʻa ʻoku totonú, pe konisēnisi, ka te ne lava ke [fakahinohinoʻi] kitautolu ke liliu ʻetau ngaahi tōʻongá—tuku kehe kapau te tau taʻofi pe tukunoaʻi. … …

“Ko e tangata, fefine, mo e fānau ʻo e … puleʻanga, faʻahinga, pe lanu kotoa—ʻa e taha kotoa, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau nofo ʻi fē pe ko e hā ʻoku nau tui ki aí pe ko e hā ʻoku nau faí—ʻoku nau maʻu ʻiate kinautolu e Maama taʻe-faʻa-ʻauha ʻo Kalaisí” (“The Light of Christ,” Ensign, Apr. 2005, 8, 10).

  • ʻE lava fēfē nai ʻe ha taha ʻo taʻofi pe ʻikai toe ongoʻi e Maama ʻa Kalaisí ʻiate ia?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau nau fakalongolongo ʻa e Molonai 7:18–19 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e faleʻi ʻa Molomona fekauʻaki mo e founga hono tali ʻa e Maama ʻa Kalaisí ʻiate kitautolú. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau ʻiló.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā “ke kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí”?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he Molonai 7:19? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fekumi faivelenga ʻi he Maama ʻo Kalaisí, ʻe lava ke tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví. Kapau te tau puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí, te tau hoko ko e fānau ʻa Kalaisi. Kapau ʻe fie maʻu tokoni e fānau akó ke mahino ʻa e kupuʻi lea “fānau ʻa Kalaisí,” mahalo naʻa fie maʻu ke ke toe vakai ki he lēsoni 55 ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.)

  • Ko e fē nai ha taimi kuó ke feinga ai ke ʻiloʻi pe ʻoku lelei pe feʻunga ha meʻa? Ko e hā naʻá ke fai ke “fekumi faivelenga” ke ʻilo pe ʻoku lelei pe feʻungá?

Kole ki he kau akó ke nau toe vakai ki he lisi naʻa nau hiki kimuʻá. Fakaʻaliʻali pe lau leʻolahi ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke “kumi faivelenga ʻi he maama ʻa Kalaisí” (Molonai 7:19) ʻi heʻenau hiki e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. ʻOua naʻa fakavaveʻi e ʻekitivitī ko ʻení. ʻOange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau fakalaulauloto mo tohi. Fakahoko ange ki he kau akó he ʻikai te ke kole ange ke nau vahevahe e meʻa ne nau tohí.

  • ʻOku lelei fēfē ʻa hono fakaafeʻi koe ʻe he ngaahi meʻá ni ke ke fai lelei, tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá?

  • ʻOku feinga nai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ke ke fai kovi, veiveiua ʻi hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, pe taʻofi hoʻo tauhi ki he ʻOtuá?

  • ʻOkú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke toʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni mei hoʻo moʻuí? Kapau ko ia, te ke fakahoko fēfē ia?

Fakamahinoʻi ange ʻe faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú ʻi he taimi ʻe fie maʻu ai ke tau tukuange ha meʻa ʻoku tau saiʻia ai. Ke tokoni ke fetokoniʻaki e. kau akó ʻi he meʻá ni, ʻeke ange:

  • Ko e hā ha faleʻi te ke fai ke tokoni ki ha taha ke tukuange e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei pe feʻungá?

Ke fakaʻosi, fakapapauʻi ange ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he Maama ʻa Kalaisí, ʻe lava ke tau ʻilo ʻa ia ʻoku leleí, fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fakatauele ʻa Sētané, mo moʻui ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molonai 7:17. ʻOku ʻikai fakalotoʻi ʻe he tēvoló ha taha ke fai lelei

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko Sētané, pe Lusifā, pe ko e tamai ʻa e ngaahi loí—faʻiteliha koe pe te ke ui ia ko hai—ka ʻokú ne ʻi ai, pea ko e ʻata moʻoni ia ʻo e koví. ʻOku kākā ʻene ngaahi taumuʻa kotoa pē. … ʻOkú ne fakafepakiʻi taʻengata e ʻofa ʻa e ʻOtuá, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea mo e ngāue ʻo e melinó mo e fakamoʻuí. ʻOkú ne fakafepakiʻi e ngaahi meʻá ni he taimi mo e feituʻu kotoa pē te ne lava aí. ʻOkú ne ʻiloʻi te ne ʻulungia pea ʻe kapusi ia he ngataʻangá, ka ʻokú ne fakapapauʻi te ne ʻauha fakataha mo e tokolahi taha te ne ala lavá” (“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 44).

Paaki