Laipelí
Lēsoni 131: 3 Nīfai 23


Lēsoni 131

3 Nīfai 23

Talateú

Hili hono lau e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá (vakai, 3 Nīfai 22), ne fekauʻi ʻe Sīsū Kalaisi e kau Nīfaí ke nau fakatotolo ki he lea ʻa e palōfita ko ʻení. Naʻá Ne folofola ko e tāpuaki e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá he naʻe lea ʻa ʻĪsaia “ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki hoku kakai ʻa ia ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí” (3 Nīfai 23:2). Naʻá ne toe folofola ne ʻosi pe ʻe fakahoko kotoa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá. Naʻe fekauʻi leva ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kau Nīfaí ke nau fakatotolo ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá kotoa pea fakahinohinoʻi kinautolu ke tānaki atu ha ngaahi meʻa ki heʻenau lekōtí:

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 23:1–5

ʻOku fekauʻi ʻe Sīsū Kalaisi e kakaí ke nau fakatotolo ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá

Tohi ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé: Ngaahi tāpuaki mei hono ako e folofolá. Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻi hono ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapí mo e seminelí he taʻu ní. Fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ki he palakipoé pea tohi ha foʻi lea pe kupuʻi lea nounou okú ne fakamatalaʻi ha tāpuaki kuo nau maʻu koeʻuhí ko ʻenau ako e folofolá. Mahalo te ke fie maʻu ke ʻeke ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fakamatalaʻi fakaikiiki ange ʻa e meʻa kuo nau tohí. Tuhu leva ki he ngaahi tāpuaki kuo hiki ʻi he palakipoé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi foungá ni ʻi he taimi ʻoku tau lau ai e folofolá?

Kole ki he kau akó ke nau fakamanatu mei he lēsoni kuo ʻosí pe ko e lea ʻa hai ne lea ʻaki ʻe Sīsū ʻi Heʻene akoʻi e kau Nīfaí. (Lea ʻa ʻĪsaiá.) Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 23:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui, ʻo kumi e meʻa ne folofola e Fakamoʻuí ʻoku totonu ke tau fai ki he lea ʻa ʻĪsaiá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku makehe kiate kinautolu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā naʻe fnangalo ai e ʻEikí ke fakatotolo e kakaí ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá? (vakai, 3 Nīfai 23:2–3.)

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ko ha tāpuaki hono ʻiloʻi ʻe fakahoko kotoa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá?

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 23:4–5. Talaange ne hili e folofola ʻa e Fakamoʻuí ke nau fakatotolo ʻi he ngahi lea ʻa ʻĪsaiá, naʻá ne toe folofola ke “fakatotolo he kau palōfitá.” Tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaia mo e kau palōfita kehé.

  • Fakaktatau ki he 3 Nīfai 23:5, ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai ke fakahaofi ai kitautolú? ʻOku tokoni fēfē e lea ʻa e kau palōfitá ke tau muimui ʻi he ngaahi fekau ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kehe ai e fakatotolo ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mei hono lau pē e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá? ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaia mo e kau palōfita kehé?

  • Ko e hā e ngaahi founga ako folofola ʻoku tokoni lelei taha ke ʻuhingamālie ai hoʻo fakatotolo ʻi he ngaahi lea ʻa ʻĪsaia mo e kau palōfita kehé ʻi hoʻo moʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ʻa ʻEletā Mealili J. Peitimani ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻoku maʻu ʻi he fakatotolo ha taha ʻi he folofolá. ʻI hono ako ʻe ha taha e folofola ʻa e ʻEikí pea talangofua kiate kinautolú, ʻokú ne ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea maʻu ha holi lahi ange ke moʻui angatonu. ʻOku lahi ange e mālohi ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahí, pea ikunaʻi e ngaahi vaivai fakalaumālié. ʻOku fakamoʻui e ngaahi kafo fakalaumālié” (“Coming unto Christ by Searching the Scriptures,” Ensign, Nov. 1992, 28).

  • Makehe mei he folofolá, te tau maʻu ʻi fē ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá?

Kole ange ki he kau akó ke nau tali e ngaahi fehuʻí ni ʻi heʻenau kiʻi pepá pe tohinoa ki he ako folofolá:

  • Ko e hā ha ngaahi liliu te ke lava ʻo fai ke ako faivelenga ange e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he fakatotolo ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

3 Nīfai 23:6–14

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke tānaki atu ha meʻa mahuʻinga ne hoko ki heʻenau lekooti fakafolofolá

Kole ange ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau talaatu e fakamatala ʻoku nau saiʻia taha ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Hiki ʻenau talí ʻi he palakipoé. Pea tamateʻi ha taha ʻo e ngaahi talí. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto kapau ne ʻikai fakakau ʻe Molomona pe Nīfai pe ko ha tauhi lekooti ʻe taha ʻa e fakamatala ko iá.

  • Ko e hā e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe mole mei he Tohi ʻa Molomoná ʻo kapau ne ʻikai fakakau e fakamatala ko ʻení?

Fakamatala ange ko e taimi ne akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí e kau Nīfaí, naʻá Ne talaange ne ʻikai fakakau ʻe heʻenau kau tauhi lekōtí ha meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi hono fakahoko ha kikite. Kole ange ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi mei he 3 Nīfai 23:6–13. Kole ki he kau akó ke nau muimui, ʻo kumi e meʻa ne ʻikai ke lekooti ʻe he kau Nīfaí.

  • Ne ʻosi ʻi ai e lekooti ia ʻa e kau Nīfaí ʻo e kikite ʻa Samuelá (vakai, Hilamani 14:25). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke nau maʻu ha lekooti ʻo hono fakahokó?

Talaange neongo kuo teʻeki fekauʻi kitautolu ke hiki ha fakamatala fakafolofola maʻá e Siasí ka kuo faleʻi kitautolu ke tauhi ha tohinoa fakatāutaha.

  • Te tau fakaʻaongaʻi fēfē e faleʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 23:6–13 ki heʻetau feinga ke tauhi ha tohinoa fakatāutahá?

Ke tokoni ki he kau akó ke ʻilo ha founga ʻe lava ke nau tauhi ai ha tohinoá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e aʻusia ko ʻeni ne vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻuluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyering

“Ne u aʻu tōmui mai ki ʻapi mei haʻaku ngāue faka-Siasi. Ne ʻosi fakapoʻuli. ʻI heʻeku lue atu ko ia he matapā ʻi muʻa homau falé, ne u ʻohovale ke sio ki heʻeku tamai ʻi he fonó, ʻa ia naʻe nofo ofi mai pē ki ʻapi. Naʻá ne fua ha ʻū paipa ʻi hono umá pea naʻe vave ʻene laká pea kei tui teunga ngāue pē. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe lolotonga ngāue ke pamu mai ha vai ki homau konga kelekelé mei ha kiʻi vaitafe ʻi lalo hifo ʻi homa ʻapí.

Naʻá ne malimali mo kiʻi fakalea mai peá ne laka fakavave atu ki he fakapoʻulí ke hoko atu ʻene ngāué. Ne u kiʻi lue atu ki fale mo fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ne fai maʻamautolú, pea ʻi heʻeku aʻu pē ki he matapaá, ne u fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení ʻi hoku ʻatamaí—ʻo ʻikai ʻi he leʻo ʻoʻokú— “ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻoatu e ngaahi aʻusia ko ʻení maʻau pē. Hanga ʻo tohi ia.”

Ne u hū ki fale. Ne ʻikai te u ʻalu ʻo mohe. Neongo ne u helaʻia, ka naʻá ku toʻo mai ha pepa pea kamata ke u tohi. ʻI heʻeku fai iá, naʻe mahino kiate au ʻa e pōpoaki ne u fanongo ki ai ʻi hoku ʻatamaí. Ne fie maʻú ke u hiki ha lekooti maʻa ʻeku fānaú ke nau lau ʻi ha ʻaho, ʻa e founga ne u mamata ki hono faitāpuekina ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻa homau fāmilí. Naʻe ʻikai fie maʻu ke fakahoko ʻe he kuitangatá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakahoko maʻamautolú. Naʻá ne mei ʻomi pē ha taha kehe ke ne fai ia pe ko e ʻikai ke ne fai ia. Ka naʻá ne tokoni kiate kimautolu, ko hono fāmilí, ʻi he founga ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi kuo fuakava mo e ʻOtuá. Ne u ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻeni. Ko ia ne u tohi ia ke lava ʻe heʻeku fānaú ʻo manatuʻi ʻi ha ʻaho te nau fie maʻu ai iá.

“Ne taʻu lahi haʻaku hiki ha ngaahi fakamatala ʻi he ʻaho kotoa pē. Ne ʻikai hala ʻi ha ʻaho, neongo ʻeku helaʻiá pe ko haʻaku kamata ngāue hengihengia he ʻaho hono hokó. Kimuʻa peá u tohí, te u fakakaukauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ‘Kuó u mamata nai ki he mafao mai e toʻukupu ʻo e ʻOtuá kiate kimaua pe ko ʻema fānaú pe fāmilí he ʻahó ni?’” (“ʻOiauē, Manatu, Manatu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2007, 66–67).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau hiki e ngaahi aʻusia ʻokú ne fakamālohia fakalaumālie kitautolú?

  • ʻE fēfē haʻatau maʻu ha lelei mei heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Palesiteni ʻAealingí? ʻE tokoni fēfē ʻetau lekōtí ki he niʻihi kehé?

Fakamatalaʻi ange ne lea ʻa Palesiteni ʻAealingi ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki naʻá ne maʻú he naʻá ne tauhi ha lekooti fakaʻaho ʻo hono tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá hono fāmilí. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e fakamatala ko ʻení. (Mahalo naʻá ke vahevahe ha konga ʻo e fakamatala ko ʻení ʻi he lēsoni 117. ʻE lava e kau akó ʻo maʻu ha lelei ʻi haʻanau toe fanongo ki aí.)

“ʻI he hokohoko atu ʻeku hiki e ngaahi meʻá ni, naʻe kamata ke hoko ha liliu. ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe hoko he ʻaho ko iá, ne u mamata ki he fakamoʻoni ʻo e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ki ha taha ʻo kimautolu, ʻa ia ne ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taimi femoʻuekina ʻo e ʻahó. ʻI heʻene hoko iá pea naʻe lahi ʻene toutou hokó, naʻá ku ʻiloʻi ko ʻeku feinga ko ia ke u manatuʻí, naʻe tukuange leva ʻe he ʻOtuá ke fakahā mai kiate au ʻa e meʻa kuó Ne fakahokó.

“Ne tupulaki ʻi hoku lotó ha meʻa naʻe mahulu ange ia ʻi he loto houngaʻiá pē. Naʻe tupulaki ʻa e fakamoʻoní. Ne u ʻiloʻi fakapapau ange ʻoku fanongo mai ʻa ʻetau tamai Hēvaní ki heʻetau lotú mo tali ia. Ne lahi ange ʻeku ongoʻi loto houngaʻiá ʻi hono fakamolū mo fakamaʻa e loto ʻo e kakaí tupu mei he Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Pea naʻe toe lahi ange ʻeku tui ʻe lava ke fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau fakatokangaʻi pe tokanga ki heʻene hokó” (“ʻOiauē Manatu, Manatu,” 67).

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala ʻi he 3 Nīfai 23 pea mo e meʻa ne aʻusia ʻe Palesiteni ʻAealingí? (ʻE lava ke tali e fehuí ni ʻe he kau akó ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku totonu ke hā mei heʻenau talí e moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku tau lekooti ai e ngaahi aʻusia fakalaumālié, ʻe faitāpuekina fakafoʻituitui kitautolu pea mo hotau fāmilí.)

Mahalo naʻa ongoʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau akó kuo teʻeki ke hoko ha meʻa kiate kinautolu ʻe mahuʻinga ke lekooti. Ke tokoni kiate kinautolu, mahalo te ke fie fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi e lea ne fai ʻe ʻEletā Sione H. Kolipoki ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻOku pehē ʻe ha niʻihi, ‘ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ke lekooti. ʻOku ʻikai hoko ha meʻa fakalaumālie ia kiate au.’ ʻOku ou pehē, ‘Kamata ke lekooti, pea ʻe hoko mai e ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOku nau ʻi ai maʻu pē, ka ʻoku tau ongoʻingofua ange kinautolu ʻi heʻetau hiki kinautolú’” (“Writing Your Personal and Family History,” Ensign, May 1980, 48).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fehuʻi pē kiate kinautolu pe kuo ʻikai ke nau hiki e ngaahi aʻusia kuo nau fakamālohia fakalaumālie kinautolú. Poupouʻi kinautolu ke hiki e ngaahi aʻusiá ni pea hokohoko atu hono lekooti e ngaahi aʻusia kehe ʻi heʻenau moʻuí. Mahalo te ke fokotuʻu ange ke nau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Palēsiteni ʻAealingí, hiki ha meʻa he ʻaho kotoa pē.

Toe Fakamanatu e Fakataukei Folofolá

Ako ki hono fakaleleiʻi e palopalemá ʻi hono ngāue ʻaki e folofola ʻe lava ʻo tokoniʻi e kau akó ʻi heʻenau moʻuí. ʻOange ha laʻipepa ki he tokotaha ako takitaha. Fakaafeʻi kinautolu ke tohi ʻo kau ki ha fehuʻi ʻoku nau maʻu pe ha faingataʻa ʻoku nau fehangahangai. Fakamatala ange te ke tānaki e laʻipepá pea lau hanau niʻihi ki he kalasí. Fakahinohino ange ki he kau akó ke ʻoua naʻa tohi honau hingoá ʻi he laʻipepá, pea fakamanatu ange ko ʻoua naʻa fakakau ha fakaikiiki ʻoku fakatāutaha pe ʻikai feʻunga ke aleaʻi ʻi he kalasí. (Hili hono tānaki e laʻipepá, mahalo te ke fie vakaiʻi nounou ʻa e meʻa ne tānakí ke fakapapauʻi ʻoku nau feʻunga pea ʻikai ke fuʻu fakatāutaha.) Lau ha fehuʻi pe fakatukupaaʻi e kalasí pea sio pe ʻe lava ʻe he kalasí ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei folofolá ke tokoni ki hono fakaleleiʻi e fehuʻí pe tukupaá.

Fakamatala ange ne fekauʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau akoʻi e niʻihi kehé ʻa e meʻa kuó Ne akoʻi mai kiate kitautolú (vakai, 3 Nīfai 23:14). Ke tokoni ki hono teuteuʻi e kau akó ke tauhi e fekaú ni, poupouʻi kinautolu ke akoako fakahoko e ngaahi taukei fakafaiakó, hangē ko hono fakamatalaʻi ha tokāteline pe tefitoi moʻoni, vahevahe e ngaahi aʻusiá, pea fakamoʻoni ʻi heʻenau ngāue ʻaki e ngaahi potufolofola fakataukei folofolá ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi palopalemá. Mahalo naʻá ke loto ke tuku e toenga ʻo e ngaahi fehuʻí pe tukupā kuo ʻoatu ʻe he kau akó pea aleaʻi ʻi ha founga tatau ʻi ha ʻaho ʻe lahi ai e taimí.

Fakatokangaʻi ange: Koeʻuhí ko e lōloa ʻa e lēsoni ko ʻení, ʻe lava ke ʻi ai ha taimi ki hono toe fakamanatu e fakataukei folofola ko ʻení. ʻE lava ke ke fakahoko e ʻekitivitī ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí, ko ha mālōlō fakataimi ʻi he konga ʻo e lēsoní, pe ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí. Fakahoko taimi nounou pē e ʻekitivitií kae tuku ha taimi ki he lēsoní. Vakai ki he fakamatala fakalahí (appendix) ʻi he ngataʻanga ʻo e tohi lēsoni ko ʻení, ki ha ngaahi ʻekitivitī te ne toe fakamanatu e fakataukei folofolá.

Paaki