Laipelí
Lēsoni 40: 2 Nīfai 31


Lēsoni 40

2 Nīfai 31

Talateú

ʻI he ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ne maʻu ʻe Nīfai ha fakahā ʻo kau ki hono papitaiso ʻo e Fakamoʻuí. ʻI hono tala ʻe Nīfai e fakahā ko ʻení ki hono kakaí, naʻá ne akoʻi e meʻa naʻá ne ui ko e “tokāteline ʻa Kalaisí”—kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí kae lava ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, papitaisó, maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní pea kātaki ki he ngataʻangá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 31:1–13

Ko e akoʻi ʻe Nīfai ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

Kamata e kalasí ʻaki hano fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he kau akó:

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke manatuʻi ʻo kau ki hoʻo papitaisó? Ko e hā e ongo naʻá ke maʻu ʻi he taimi naʻe papitaiso ai koé?

Fakamatalaʻi ange ko e taimi naʻe papitaiso ai e kau akó, naʻa nau muimui ʻi he sīpinga kuo hoko maʻu pē ko e konga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ha kupuʻi lea pau ke talanoa ki he sīpinga ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fekumi ki ha kupuʻi lea ʻoku maʻu ʻi he 2 Nīfai 31:2 mo e 2 Nīfai 31:21. Hili ʻenau maʻu ʻa e kupuʻi lea “ko e tokāteline ʻa Kalaisí,” fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he 2 Nīfai 31:2, 21ʻokú ne fokotuʻu mai e mahuʻinga ʻo e “doctrine of Christ”? (Mahalo ʻe kau ʻi he ngaahi talí e “Kuo pau ke u lea kau ki he,” “ʻikai ha toe founga,” mo e “ko e tokāteline pē ʻe taha mo moʻoní.”)

Fakaʻaliʻali e laʻi tā ʻo Sione Papitaiso ʻi hono Papitaiso ʻo Sīsuú (62133; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 35). Fakaafeʻi e kau akó ke ako fakalongolongo e 2 Nīfai 31:5–9, pea fekumi ki he ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne talamai e ʻuhinga ne papitaiso ai ʻa Sīsū Kalaisí. (Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.) Hili ha ngaahi miniti siʻi, kole ki he kau akó ke lau e ngaahi kupuʻi lea naʻa nau maʻú.

ʻĪmisi
Ko e Papitaiso ʻo Sīsū ʻe Sione Papitaisó
  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē”? (Hili e tali e kau akó, mahalo te ke fie maʻu ke fakamatala ko hono ʻuhingá ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita “ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē” ko hono “tauhi ʻene ngaahi fekaú” [ʻi he Conference Report, Apr. 1912, 9].)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Nīfai 31:10–12.

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e mahuʻinga ʻo e papitaisó? (ʻOku akoʻi ʻe Nīfai ko e papitaisó ko ha fekau mei he Tamai Hēvaní, pea ʻoku fie maʻu ia kae toki lava ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku fie maʻu ia ʻi heʻetau ngaahi feinga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí.)

Kole ki he kau akó ke fakamatala fakanounouʻi e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ne nau ako mei he 2 Nīfai 31:5–12. ʻI heʻenau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

ʻOku fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi e sīpinga haohaoa ʻo e talangofuá ke tau muimui ai.

Kuo pau ke tau muimui ʻia Sīsū Kalaisi ʻo papitaiso pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní.

Neongo ne ʻikai ha angahala ʻa Sīsū Kalaisi, ka naʻá Ne papitaiso ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē.

Kole ki ha toko taha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 31:13. Taki e tokanga e kau akó ki he kupuʻi lea “ʻi he loto fakamātoato moʻoni,” “ʻo ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá,” pea “ʻi he loto moʻoni.” Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení kiate koé? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamahinoʻi ʻoku ʻuhinga kotoa e ngaahi kupuʻi lea ʻe tolú ki he fie maʻu ke tau feinga moʻoni ke tui ki he Fakamoʻuí, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.)

Ke tokoni ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ki he founga muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe, fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻE fēfē nai e ngaahi ʻekitivitī pehení mo e ako folofola fakaʻahó mo e ʻalu ki he Lotú?

  • Ko e hā e faikehekehe ʻo hono “fai ʻo ha lotú” mo e lotu “ʻi he loto fakamātoato moʻoní”?

  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e kai e mā sākalamēnití mo hono maʻu ʻo e mā sākalamēniti “ʻʻi he loto moʻoní”?

  • Ko e hā hono faikehekehe ʻo e kole fakamolemole ʻi hoʻo fai ha meʻa mo e fakatomala “ʻi he loto fakamātoato moʻoni”?

2 Nīfai 31:14–21

ʻOku akoʻi ʻe Nīfai ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní hili e papitaisó pea hokohoko atu e muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

Fakamatalaʻi ange ne talanoa ʻa Nīfai ʻo kau ki ha matapā ʻoku fakaava ki ha hala. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e 2 Nīfai 31:17–18. ʻI he ʻosi e lau ʻa e tokotaha akó, tā ha fakatātā faingofua hangē ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻĪmisi
matapā mo e hala
  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:17, ko e hā ʻa e matapaá? (Fakatomala mo e papitaisó. Tohi ʻa e Fakatomala mo e Papitaisó ʻi lalo he matapaá.) Ko e hā ha founga ʻoku hoko ai e fakatomalá mo e papitaisó ko ha matapaá?

  • Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:18, ʻoku fakatau ʻa e halá ki he hā? (Moʻui taʻengatá. Tohi ʻa e Moʻui Taʻengatá ʻi he ngataʻanga ʻo e halá. Mahalo e fie maʻu ke ke fakamatala ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “moʻui taʻengatá” ki he hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.)

  • Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻi he hili ʻa e papitaisó, ʻoku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 2 Nīfai 31:13–14). Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:17–18, ko e hā ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolú? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamaí mo e ʻAló pea ʻomai ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ʻa e kupuʻi lea “papitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 31:13–14; vakai foki veesi 17). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke fakafanongo pe ko e hā e ʻuhinga ʻo e papitaiso ʻaki e afi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻOku fakatau e matapā ʻo e papitaisó ki he hala hangatonu mo fāsiʻí. …

“ʻOku fekauʻi mo fakahinohinoʻi mai kitautolu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke liliu ai hotau natula ke hingá ʻo fakafou ʻi he mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo pehē ʻe hanga ʻe he papitaiso ʻi he afí ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ‘fakatafoki [kitautolu] mei he anga fakaekakanó ki he fakalaumālié. ʻOkú ne fakamaʻa, fakamoʻui mo fakahaohaoaʻi ʻa e lotó. … ʻOku fie maʻu kotoa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomala mo e papitaiso ʻi he vaí pea ko hono tumutumu ʻa e papitaiso ʻi he afí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ke maʻu [e papitaiso ko ʻeni ʻi he afí], ʻoku ʻuhinga ia ki hono fō hotau kofú ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí’ (Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133; vakai foki 3 Nephi 27:19–20).

“Ko ia, ʻi hono toe fanauʻi foʻou kitautolú pea tau feinga ke maʻu maʻu pē ʻa Hono laumālié, ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau laumālié ʻo hangē ha afí (vakai, 2 Nīfai 31:13–14, 17). Te tau toki tuʻu taʻe-ha-mele ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (“Nima Maʻa mo ha Loto Māʻoniʻoni,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2007, 81).

  • Ko e hā e meʻa naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā mo Palesiteni Lomenī ʻoku fai ʻe he “papitaiso ʻaki ʻa e afí” maʻatautolú?

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu ʻo fakafou ʻi he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha founga ʻokú ke feinga ai ke “maʻu maʻu pē Hono Laumālié”?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea fāsiʻí ʻi he 2 Nīfai 31:18, ki he lausiʻi, tukuʻi pau, matematē, pea ʻikai ngofua ha toe liliu. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai e foʻi lea ko ʻení ke fakamatalaʻi e hala kuo pau ke tau ʻalu aí hili e papitaisó kae lava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto fakalongolongo ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai hili ʻa e papitaisó ke tau nofo ai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá?

ʻI he fakalaulauloto e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke fekumi ki he ngaahi talí ʻi he 2 Nīfai 31:15–16, 19–21. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ke maʻu e moʻui taʻengatá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe e meʻa ne nau fakaʻilongaʻí. ʻI heʻenau talí, hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. ʻOku totonu ke ʻasi peheni ho tā fakatātaá:

Fakatomalá mo e Papitaisó

Moʻui Taʻengatá

Hokohoko atu e muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻunu atu ʻi he tuʻu maʻu ʻia Kalaisi, maʻu e tuí mo e ʻamanaki leleí, ʻofa ʻi he ʻOtuá mo e kakai kotoa pē, keinanga ʻi he folofola ʻo Kalaisí, kātaki ki he ngataʻangá

ʻĪmisi
ngaahi sitepu ki he moʻui taʻengatá

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó kapau te tau moʻui ʻo fakatatau ki he tokāteline ʻo Kalaisí, te tau maʻu e moʻui taʻengatá.

Ke fakaʻosi e lēsoní, kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Nīfai 31:20. Fakamahinoʻi ange ko e 2 Nīfai 31:19–20 ko ha potufolofola fakataukei folofola. Mahalo te ke poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e potufolofola ko ʻení ʻi ha founga makehe ke faingofua hono maʻú. Fakaafeʻi kinautolu ke tali e taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí:

  • Fakatatau ki he meʻa kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení, ko hā e meʻa ʻokú ne ʻoatu e ʻamanaki lelei te ke lava maʻu e moʻui taʻengatá?

  • ʻOku takiekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he fuakava naʻá ke fai ʻi hoʻo papitaisó?

Fakataukei Folofola—2 Nīfai 31:19–20

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamata ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fie maʻu.” (“Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 6).

Tohiʻi ʻi ha pousitā (pe laʻi pepa), ʻa e tohi Kuó u maʻuloto e 2 Nīfai 31:19–20. Fokotuʻu e pousitaá ʻi ha feituʻu ʻe lava e kau akó ʻo sio ki ai. Fakatukupaaʻi e kau akó ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola ko ʻení ʻiate kinautolu pē pe mo honau fāmilí. Fakaafeʻi kinautolu ke fakamoʻoni ʻi he pousitaá ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻi heʻenau maʻuloto e potufolofolá. Kapau te nau ngāue mo honau fāmilí ke maʻuloto ia, mahalo te nau hiki foki mo e hingoa e mēmipa honau fāmilí ʻi he pousitaá. Manatuʻi ke fakafeʻungaʻi e tukupā ko ʻení ki he meʻa ʻe malava ʻe he fakafoʻituituí pe ko e ngaahi tūkungá kae lava ke lava e kau akó ʻo lavameʻa.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo hono maʻuloto ʻo e folofolá, hangē ko e 2 Nīfai 31:19–20, ʻa ia ʻoku ʻi ai e ngaahi lea ʻo e ʻamanaki leleí.

Fakatokangaʻi ange: Koeʻuhí ko e natula mo e lōloa ʻo e lēsoni ʻi he ʻaho ní, mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaongaʻi e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ʻaho ʻe lahi ai ho taimí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻa

2 Nīfai 31:2, 21. “Ko e tokāteline ʻa Kalaisí”

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e ‘akonaki ‘a Kalaisí’ ʻo hangē ko ia naʻe akonaki ʻaki ʻe Nīfai ʻi heʻene malanga fakaʻosí, ʻoku fakatefito ia ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso ʻi he fakaukú, maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻOku ʻikai ke fai ha feinga heni ke fakamatalaʻi fakakātoa ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei kotoa ʻo e moʻui faka-Kalisitiané, pe ko e ngaahi fakapale ʻoku fakatatali mai maʻatautolu ʻi he ngaahi naunau fakalangi kehekehé. ʻOku ʻikai lave ia heni ki he ngaahi lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau ʻo e temipalé, pe ngaahi akonaki moʻoni kehe pē. ʻOku mahuʻinga kotoa e ngaahi meʻá ni, kae hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku faingofua mo hangatonu ʻa e ‘akonaki ʻa Kalaisí.’ ʻOku nofo taha pē ia [ki he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí] ʻi hono fai ʻa e fakalotolahi ke faʻa kātaki, tuʻu maʻu, ke laka ki muʻa. Ko e moʻoni ʻoku maʻu hono lelei ʻo e ‘akonaki ʻa Kalaisí’ ʻi heʻene mahinongofua mo faingofua ʻo e tohí. Naʻe ʻiloʻi pē ʻe Nīfai, ko e meʻa ia ʻe hokó. Naʻá ne hiki ʻo pehē, ‘Te u lea mahino kiate kimoutolu ʻo fakatatau ki hono mahinongofua ʻo ʻeku kikité’ [2 Nīfai 31:2]” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 49–50).

2 Nīfai 31:13. “ʻIkai fai ʻi he mālualoi”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngāue taʻe ha mālualoí:

“ʻOku tau moʻui ʻaki moʻoni nai ʻa e ongoongoleleí pe ʻoku tau fakafōtungaʻi pē ʻa e fōtunga ʻo e māʻoniʻoní koeʻuhí ke pehē ʻe kinautolu hotau tafaʻakí ʻoku tau faivelenga, ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai tuku moʻoni hotau lotó mo ʻetau ngaahi tōʻonga liló ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí?

“ʻOku tau fakangalingali pē nai e ‘ʻulungaanga faka-ʻOtuá’ ka ʻoku tau [fakaʻikaiʻi] hono ‘mālohí’? [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19].

“ʻOku tau angatonu moʻoni nai, pe ʻoku tau fakangalingali pē ʻoku tau talangofua ʻi he sio mai ʻa e kakaí?

“Kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí he ʻikai kākaaʻi ia ʻe he fōtungá, pea kuó Ne ʻosi fakatokanga mai ke ʻoua naʻa tau kākā ki ai pe ki he niʻihi kehé. Kuó ne ʻosi fakatokanga mai ke tau tokanga telia ʻa kinautolu ʻoku ngāue fakamamatá, he ʻoku nau fakangalingali lelei ke ne fakapuliki hono moʻoni ʻenau koví” (“Tuʻu Maʻu he Moʻoní,” Tūhulu,Siulai 1997, 16).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kāingalotú ke ngāue fakamātoato ʻo ʻikai kehe pē ke fai ʻo pehē:

“ʻOku hanga ʻe he muimui ki he ngaahi akonaki faingofua taha ko ʻení ʻo fakaava mai ha ngaahi founga fetuʻutakiʻanga lahi fau mo Kalaisi; ʻa e lotú mo e ʻaukaí mo e fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi taumuʻá, ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá, ngāue ʻofa ki ha niʻihi kehe, ʻo ‘tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, … fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.’ T&F 81:5.] Kae mahulu hake taha pē, ke ʻofa ʻaki ʻa e ‘ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,’ ʻa e meʻaʻofa ko ē ʻoku ‘ʻikai fakaʻau ʻo ngatá,’ ʻa ē ʻokú ne ‘kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki [lelei] ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.’ [Vakai, Molonai 7:45–47.]ʻi heʻetau maʻu e faʻahinga ʻofa ko iá, he ʻikai fuoloa kuo tau fakatokangaʻi ʻoku lahi fau e ngaahi founga ʻoku fakatau ki he ʻEikí pea ko e taimi kotoa pē ʻoku tau kakapa atu ai kiate Ia, neongo pe ko e hā hotau vaivaí, te tau ʻilo ta naʻe feinga lahi ke aʻu mai kiate kitautolu. …

“Ko ʻeku fakaʻānaua he ʻaho ní ke tau lava kotoa … ke tau taki taha foua moʻoni e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku heliaki lahi ʻetau fekumi ki he langí, ʻo tokanga pē ki he ngaahi polokalamá pe hisitōliá pe meʻa ʻoku foua ʻe he kakai kehé. ʻOku nau mahuʻinga ka ʻoku ʻikai tatau ia mo hono mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku foua fakafoʻituituí, mo e anga faka-ākonga moʻoní, kae ʻumaʻā ʻa e ivi ʻoku maʻu mei heʻetau ongoʻi tonu ʻa e ngeia ʻo Hono toʻukupú” (“Ngaahi Maumau Kuo Hokó ke Fakaleleiʻi,” Ensignpe Liahona,Mē 2006, 70).

2 Nīfai 31:13, 17–18. “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē:

“ʻOku faingofua mo loloto e ouau hilifakinima ʻo ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí mo hono foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE hilifaki e nima ʻo ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki moʻui taau he ʻulu ʻo ha taha pea ui hono hingoá. ʻOku fakamaʻu leva ia ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he huafa ʻo e fakamoʻuí, pea lea ʻaki e kupuʻi lea mahuʻingá ni: ‘Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.’

“ʻOku ʻikai faʻa fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ouaú ni ko ʻene faingofuá. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi lea noa pē e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení—‘Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’—ka ko ha fakaafe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko e naʻinaʻi ke ngāue kae ʻikai tali pē ke toki fakakounaʻi (vakai, 2 Nīfai 2:26). ʻOku ʻikai ko e hilifakinimá pē mo lea ʻaki e kupuʻi lea mahuʻingá ni ʻe faá pea ngāue leva e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau maʻu e ouaú ni, ʻoku tau takitaha tali ai ha fatongia toputapu mo tuʻuloa ke hoko atu e holi, fekumi, ngāue, mo moʻui taau ke tau ‘maʻu [moʻoni] ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’ mo hono ngaahi meʻafoakí. …

“ʻOku ʻikai ko ha meʻa mavahe e lotú, akó, fakatahá, huú, tokoní mo e talangofuá ʻi ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa ke tau fai ʻi he ongoongoleleí. Ka ko e ngaahi founga māʻoniʻoni ko ʻení, ko e konga mahuʻinga kinautolu ʻi he fekumi ke fakahoko ʻa e fekau ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ia ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea talangofua ki he faleʻi fakalaumālie mei he kau takí, ke tau maʻu ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakatefito moʻoni e ngaahi akonaki mo e ngāue kotoa ʻi he ongoongoleleí ʻi he haʻu kia Kalaisí ʻi hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí” (“Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensignpe Liahona,Nōvema 2010, 95, 97).

ʻOku lisi he fakamatala ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu ʻi heʻetau taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“[ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] ʻo tataki koe ʻi hoʻo ngaahi filí mo maluʻi koe mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasinó mo fakalaumālié. …

“Ko ia ʻa e Fakafiemālié (Sione 14:26). … ʻE lava ʻe he fanafana ʻa e Laumālié ʻo fakanonga ʻa e manavasiʻí, lolou mo e ngaahi loto hohaʻa ʻo e moʻuí, pea mo fakafiemālieʻi koe ʻi hoʻo mamahí, ʻo hangē ko e leʻo fakanonga ʻa ha mātuʻa ʻofa ki ha fānau ʻoku tangí. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafonu koe ʻaki ‘ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoa’ pea mo ‘akoʻi koe ʻi he ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá’ (Molonai 8:26; T&F 36:2). …

“Ko hono maʻu kakato ʻo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku kau ai hono maʻu ʻo e fakahaá mo e fakafiemālié, tokoni mo hono tāpuakiʻi ʻo e kakai kehé ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié, pea mo hono fakamāʻoniʻoniʻi mei he ngaahi angahalá mo fakafeʻungaʻi ke hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 100–01).

2 Nīfai 31:15–16. “Kātaki ki he Ngataʻangá”

ʻOku toutou fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea “kātaki ki he ngataʻangá” ke fokotuʻu atu ʻa e fie maʻu ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻoku toe ʻuhinga ʻa e kātaki ki he ngataʻangá ke hokohoko atu ʻi he faivelenga kia Kalaisí:

“Ko e kātaki ki he ngataʻangá ko ha tokāteline ia ʻo e hokohoko atu ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, ʻi ha hili e hū atu ʻa e taha ko iá ʻi he hala ʻo e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo e maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ʻi he kātaki ia ki he ngataʻangá ʻa hotau loto fie ngāue kakató, pe hangē ko hono akoʻi ʻe he palōfita he Tohi ʻa Molomoná ko ʻAmalekaí, kuo pau ke tau ‘haʻu kiate ia, ʻo ʻatu [hotau] ngaahi lotó kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukaí mo e lotú, pea tuʻu maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku pau ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, ʻe fakamoʻui[ʻa kitautolu].’ ʻAmenai 1:26

“ʻOku ʻuhinga ʻa e kātaki ki he ngataʻangá kuo tau ʻosi fokotuʻu maʻu ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻo tauhi ʻa e ngaahi tokāteliné, tokoniʻi hotau kāingá ʻi he loto māʻulalo, moʻui ʻo anga faka-Kalaisi, mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Ko kinautolu ʻoku kātaki ki he ikuʻangá, ʻoku potupotu-tatau, ʻikai feliliuaki, loto fakatōkilalo, fakalakalaka maʻu pē, pea ʻikai kākā. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻenau fakamoʻoní ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakaemāmani—ka ʻoku makatuʻunga ia ʻi he moʻoní, ʻi he ʻiló, taukeí, pea mo e Laumālié” (“Vilitaki Atu,” Ensignpe Liahona, Nov. 2004, 101).

2 Nīfai 31–33. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku kau ʻi he ngaahi akonaki fakaʻosi ʻa Nīfai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi moʻoni lahi ʻo kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko ʻení:

  1. ʻOku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻai koe ke ke malava ke lea ʻaki e “lea ʻa e kau ʻāngeló” (vakai, 2 Nīfai 31:13).

  2. ʻOku maʻu ʻa e fakamolemole ʻo e angahalá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 2 Nīfai 31:17).

  3. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamaí mo e ʻAló (vakai, 2 Nīfai 31:18).

  4. ʻE fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e meʻa kotoa ʻoku totonu ke ke faí (vakai, 2 Nīfai 32:5).

  5. ʻOku akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kakaí ke lotu (vakai, 2 Nīfai 32:8).

  6. ʻI he taimi ʻoku lea ai ha tokotaha ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻave e pōpoakí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e niʻihi kehé (vakai, 2 Nīfai 33:1).

Paaki