Laipelí
ʻAmenai


Talateu ki HE Ko e Tohi ʻa ʻAmenaí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

Lolotonga ko ia hono ako e tohi ʻa ʻAmenaí, ʻe ʻilo ʻe he kau akó ʻoku maluʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau Nīfai angatonú peá Ne tataki kinautolu ki he fonua ko Seilahemalá (vakai, ʻAmenai 1:7, 12–13). Te nau ako foki ki ha ngaahi kulupu kehe—ʻa e kau Mūlekí (pe ko e kakai ʻo Seilahemalá) mo e kau Sēletí—ʻa ia ne tataki ʻe he ʻEikí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Ko hai naʻá ne tohi ʻa e tohí ni?

Naʻe tohi ʻe he kau tangata kehekehe ʻe toko nima ʻa e tohi ʻa ʻAmenaí: ʻAmenai, ʻAmalone, Kēmisi, ʻApinatomi, pea mo ʻAmalekai. Ko ʻAmenaí ko e foha ia ʻo Seilomi pea ko ha mokopuna tolu ia ʻo Līhai pea mo Sēlaia. ʻOkú ne fakamatalaʻi pē ia ko ha “tangata fai angahala” ʻa ia naʻe “ʻikai [te u] tauhi … ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí” (ʻAmenai 1:2). Ne takitaha tānaki atu ʻe ʻAmaloni (foha ʻo ʻAmenaí), Kēmisi (tokoua ʻo ʻAmaloní), pea mo ʻApinatomi (foha ʻo Kēmisí) ha ngaahi fakamatala nounou. Ne tohi ʻe ʻAmalekai ko e foha ʻo ʻApinatomí ʻa e konga lahi ʻo e tohi ʻa ʻAmenaí pea ko e tokotaha fakamuimui ia ke tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Naʻá ne ʻoange leva ʻi he falala ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he Tuʻi ko Penisimaní.

Naʻe hiki ʻa e tohí ni maʻa hai pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe pehē ʻe ʻAmenai naʻe “fekauʻi ia ʻe [heʻene] tamaí, ko Seilomi, ke [ne] tohi … ke fakatolonga [ʻenau] tohi hohokó” (ʻAmenai 1:1). ʻOku fokotuʻu mai ʻe he fakamatalá ni, naʻe tohi ʻa ʻAmenaí maʻá e lelei ʻa hono hakó. ʻOku ʻikai tohi e kau tangata tohi ʻe tolu hono hokó ki ha kakai pau pe talamai ha taumuʻa ʻo ʻenau tohí. Ka ʻoku ʻomi ʻe he fakaafe ʻa ʻAmalekai ki he kakaí ke “haʻu kia Kalaisi … pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí” (ʻAmenai 1:26) ʻa e fakakaukau naʻá ne hohaʻa ki he fakamoʻui ʻo kinautolu te nau lau ʻa ʻene ngaahi leá.

Ko e fē e taimi mo e feituʻu ne tohi aí?

Naʻe tohi ʻa e kau tohi ko ia ʻo e tohi ʻa ʻAmenaí ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 361 K.M. mo e 130 K.M. Naʻe tohi ʻa e kau ʻuluaki faʻu tohi ʻe faá ʻi he fonua ko Nīfaí. Naʻe tohi ʻe ʻAmalekai ʻa ʻene lekōtí ʻi he fonua ko Seilahemalá.

Ko e hā ha ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

Ko e tohi ʻa ʻAmenaí ko e tohi fakaʻosi ia ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. ʻOku lōloa ange ʻa e vahaʻataimi ʻoku fakamatala ki ai e tohi ʻa ʻAmenaí ʻi ha toe tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí. Ko e tohi 4 Nīfaí pē mo e tohi ʻa ʻEtá ʻi he Tohi ʻa Molomoná kotoa ʻokú fakamatala ʻi ha vahaʻataimi lōloa ange ʻi he vahaʻataimi ne fakamatala ki ai e tohi ʻa ʻAmenaí.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e ʻū lauʻi peleti īkí

ʻOku toe ʻomi foki ʻe he tohi ʻa ʻAmenaí ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e pule ʻa e Tuʻi ko Mōsaia ʻuluakí, ʻa ia ko e tamai ʻa e Tuʻi ko Penisimaní mo e kuitangata ʻa e Tuʻi Mōsaia hono uá. Naʻe taki ʻe he ʻuluaki Tuʻi ko Mōsaiá ʻa e kau Nīfai angatonú mei he fonua ko Nīfaí ʻo fakatahaʻi kinautolu mo e kakai ʻo Seilahemalá (vakai, ʻAmenai 1:12–23). ʻOku fakamatala ʻa e tohi ʻa ʻAmenaí ʻo pehē naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ʻo Seilahemalá (naʻe toe ʻiloa foki ko e kau Mūlekí) mei Selusalema ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻo ʻikai ke fuʻu fuoloa mei he mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí mei Selusalemá (vakai, ʻAmenai 1:15).

Ko e tohi ʻa ʻAmenaí ko e fuofua tohi ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke lau ʻo kau ki he kau Sēletí. ʻOkú ne toe pehē foki naʻe mavahe ha kau Nīfai ʻe niʻihi mei Seilahemala ke foki ki he fonua ko Nīfaí, ko ha fakamelomelo ʻo e ngaahi meʻa ne toe fakamatala ʻi he Mōsaia 7–24. Fāifai, pea fakafeʻiloaki ʻe he tohi ʻa ʻAmenaí ʻa e Tuʻi ko Penisimaní pea mo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tuku ai ʻe ʻAmalekai kiate ia ʻa e ngaahi lekooti toputapú (vakai, ʻAmenai 1:25).

Fokotuʻutuʻú

ʻAmenai 1:1–3 ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAmenai ha ngaahi vahaʻataimi ʻo e melino mo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná.

ʻAmenai 1:4–11 ʻOku tohi ʻa ʻAmalone, Kēmisi, mo ʻApinatomi ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻi ha tuʻunga hē ʻa e kau Nīfaí mei he moʻoní.

ʻAmenai 1:12–30 ʻOku hiki ʻe ʻAmalekai ha ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko he lolotonga ʻo e pule ʻa e Tuʻi ko Mōsaiá mo e Tuʻi ko Penisimaní. ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa pē ke haʻu kia Kalaisi.

Paaki