Laipelí
Lēsoni 16: 1 Nīfai 15


Lēsoni 16

1 Nīfai 15

Talateú

Hili hono maʻu ʻe Nīfai ha meʻa-hā-mai tatau mo e mata-meʻa-hā-mai ʻa ʻene tamaí, naʻá ne foki ki he fale fehikitaki ʻene tāmaí. Naʻá ne ʻilo ai ʻa e fakakikihi ʻa hono ngaahi tokouá koeʻuhí ko e ngaahi akonaki ʻa Līhaí. Naʻe valokiʻi ʻe Nīfai kinautolu ʻi heʻenau loto-fefeká peá ne fakamanatu ange ʻa e founga ne nau maʻu ai ha fakahaá. Hili iá naʻá ne toki fakamatala ange ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Līhai ʻo kau ki he ngaahi vaʻa totonu ʻo e ʻakau ko e ʻōlivé mo e ʻuhinga ʻo e mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. ʻI he 1 Nīfai 15 ʻoku kehekehe ʻa e ngāue faivelenga ʻa Nīfai ke fekumi ki he moʻoní mo e ngāue taʻe tokanga ʻa hono ngaahi tokouá (vakai, 1 Nīfai 15:9–11).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 15:1–11

ʻOku lāunga ʻa e ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻoku ʻikai ke mahino kiate kinautolu ʻa e mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí

Kole ki he kau akó ke nau lisi ha ngaahi meʻa lahi ʻoku fie maʻu ke tau ngāueʻi kimuʻa pea tau toki fiefia ʻi honau ngaahi olá. ʻE ala fie maʻu ke ke lisi ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé. (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ngāue fakaakó, ngoué, tā ha meʻalea fakamūsika, kau ʻi ha sipoti, mo e fakamālohisinó. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi sīpinga [ʻo ha ngaahi meʻa] kuo nau ʻosi aʻusiá.)

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻo e ngāue ʻokú ke faí mo e ngaahi ola ʻoku muimui mai ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻokú ke fakakaukau ki aí?

Hili e tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení, poupouʻi kinautolu ke nau kumi ki ha sīpinga tatau ʻi he lēsoni ko ʻení lolotonga ʻenau akó 1 Nīfai 15.

Talaange ki he kau akó ʻoku kamata ʻaki ʻa e 1 Nīfai 15 e foki ʻa Nīfai ki he fale fehikitaki ʻo ʻene tamaí hili ia ʻene maʻu ha meʻa-hā-mai tatau mo ia naʻe maʻu ʻe Līhaí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:1–2, 7. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe fehangahangai mo Nīfai ʻi heʻene foki ki he fale fehikitaki ʻo ʻene tamaí.

  • Ko e hā e meʻa ne ʻilo ʻe Nīfai ʻi heʻene foki ki he fale fehikitaki ʻo ʻene tamaí?

  • Ko e hā e meʻa ne fakakikihi ai e ngaahi tokoua ʻo Nīfaí? “Ko e hā hono ʻuhingá?”

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:3. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe faingataʻa ai ke mahino ki he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻa e ngaahi meʻa kuo akoʻi ʻe Līhai kiate kinautolú.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 15:3, ko e hā e ʻuhinga ne faingataʻa ai ke mahino ki he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻa e ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe Līhai kiate kinautolú?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ke ne ʻilo ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié? (Ke tokoniʻi e kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, te ke ala fie maʻu ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 10:17.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:8.

  • Kuo toki maʻu foki ʻeni ʻe Nīfai ha meʻa-hā-mai fakalangi ko e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí (vakai, 1 Nīfai 11–14), ko e hā leva naʻe fakanatula ai pē kiate ia ke ne ʻeke ki hono ngaahi tokouá pe kuo nau fehuʻi ki he ʻEikí?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:9. Hili iá pea kole ki ha tokotaha ako ʻe taha ke ne hiki ʻa e tali ʻa e ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻi he palakipoé:

Kuo ʻikai; he ʻoku ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa pehē kiate kimautolu.

Laineʻi ʻa e kupuʻi lea “kuo ʻikai” ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā e meʻa kuo teʻeki fai ʻe he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí?

Fakahū ʻa e talí (fehuʻi ki he ʻEikí, lotu, pe kole ki he ʻEikí) ki he sētesi ʻi he palakipoé ke fakalea ʻo pehē:

Kuo ʻikai ke mau fehuʻi ki he ʻEikí, he kuo ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa pehē kiate kimautolu.

(ʻI hono fakalea ʻe tahá, “Kuo ʻikai ke mau ʻeke, koeʻuhí he ʻoku ʻikai folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kimautolu.”)

  • Ko e hā e palopalema ʻo e fakakaukau ʻa Leimana mo Lēmiuelá?

Fakapapauʻi ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehalaaki ʻo e fakakaukau ʻa e ngaahi tokoua ʻo Nīfaí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau toe fokotuʻutuʻu pe toe fakalea ʻa e sētesi ʻi he palakipoé koeʻuhí ke ne fakamatalaʻi mahino ʻa e ʻuhinga kuo teʻeki maʻu ai ʻe he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ke mahino e ngaahi akonaki ʻa Līhaí. Ko e ngaahi tali ʻeni ʻe ala kaú “ʻOku ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa pehē kiate kimautolu koeʻuhí kuo teʻeki ai ke mau fehuʻi kiate Ia” pea “Koeʻuhí kuo teʻeki ai ke mau fehuʻi ki he ʻEikí, kuo ʻikai ke Ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimautolu.”

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:10–11. ʻAi e kalasí ke nau kumi ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Nīfai ki hono ngaahi tokouá ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e founga ke maʻu ai ha ngaahi tali mei he ʻOtuá.

  • Ko e hā e faleʻi naʻe ʻoange ʻe Nīfai ki hono ngaahi tokouá ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻenau tamaí mo maʻu ʻa e ngaahi tali mei he ʻOtuá? (Naʻe faleʻi ʻe Nīfai hono ngaahi tokouá ke ʻoua ʻe fakafefeka honau lotó, ke kole ʻi he tui, ke tui te nau maʻu ha tali, pea ke faivelenga ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Tokoniʻi e kau akó ke nau sio naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení koeʻuhí he kuó ne muimuiʻi kinautolu pea ko hono olá kuó ne maʻu ha fakahā.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he ngaahi veesi ko ʻení, hiki ʻeni ʻi he palakipoé:

Kapau … , ʻe …

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa ne tau lau ʻi he 1 Nīfai 15:10–11, ʻe anga fēfē ʻetau fakakakato e fakamatala ko ʻení?

ʻE ala fakalea kehe ʻe he fānau akó, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e mahino ko ia kapau te tau kole ki he ʻEikí ʻi he tui mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, te tau mateuteu ke maʻu ha fakahā mo ha fakahinohino meiate Ia. (ʻE ala fie maʻu ke ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Teuteu ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí pe ʻi ha laʻipepa ke tufa:

  1. ʻE anga fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tokoniʻi ha taha ke mahino ki ai ʻa e founga ke akoʻi ai ia ʻe he ʻEikí pea mahino ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

  2. Kuo kaunga fēfē hoʻo ngaahi ngāue fakatāutahá ki hoʻo malava ke maʻu e fakahinohino ʻa e ʻEikí mo mahino ʻa e ongoongoleleí?

ʻAi ke tauhoa e kau akó. ʻI he hoa takitaha, ʻai e tokotaha ke fakalaulauloto ki he fehuʻi ʻuluakí pea fakalaulauloto leva e tokotaha ko ē ki he fehuʻi hono uá. ʻAi ke nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi talí. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke aleaʻi ʻenau ngaahi talí, fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. Fakamamafaʻi ange ʻoku lava ke maʻu ʻi heʻetau feingá mo ʻetau holi ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ha mālohi ʻi heʻetau ngaahi fakamoʻoní pea tau ofi ange ki he ʻEikí.

1 Nīfai 15:12–20

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e 1 Nīfai 15:12–20. Fakamatalaʻi ange, naʻe akoʻi ʻe Nīfai hono ngaahi tokouá ki he ʻuhinga ʻo e kikite ʻa Līhai kau ki he “ngaahi vaʻa totonu ʻo e fuʻu ʻōlivé” mo e kau Senitailé, ke tokoni ke fakaleleiʻi ʻenau fakakikihí (vakai, 1 Nīfai 10:12–14; 15:7). Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe fakafofonga ʻe he fuʻu ʻōlivé ʻa e fale ʻo ʻIsilelí. Koeʻuhí kuo mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalema pea naʻe fakamavahe mei he toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, naʻe hangē ha vaʻa kuo fesiʻi mei he fuʻu ʻōlivé (vakai, 1 Nīfai 15:12). Naʻá ne toe fakamatalaʻi ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko e ngaahi taʻu lahi ia hili e “fakaʻauʻauhifo ʻi he taʻe tuí” ʻa e hako ʻo Līhaí (1 Nīfai 15:13), ʻe ʻoange ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ki he kau Senitailé. ʻE toki ʻomi ʻe he kau Senitailé ʻa e ongoongoleleí ki he hako ʻo Līhaí, toe fakafoki kinautolu ki he ʻiloʻi honau Huhuʻí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ʻa ʻenau ngaahi tamaí. ʻE hangē ʻeni hano tānaki fakataha mo fakafoki honau vaʻá ke fakahoko ki he fuʻu ʻōlivé (vakai, 1 Nīfai 15:13–17). ʻE ʻikai hoko ʻa e toe fakafoki ko ʻení ki he hako pē ʻo Līhaí ka ki he kotoa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai, 1 Nīfai 15:18–20; vakai foki, 1 Nīfai 10:12–14).

Fai hoʻo fakamoʻoní ʻoku tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá mo Ne manatuʻi ʻEne ngaahi fuakava mo ʻEne fānaú. ʻOkú Ne holi ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

1 Nīfai 15:21–36

ʻOku tali ʻe Nīfai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa hono ngaahi tokouá kau ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí

Fakamatalaʻi ange, ʻoku tau lau ʻi he toenga ʻo e 1 Nīfai 15 e ngaahi tali ʻa Nīfai ki he ngaahi fehuʻi hono ngaahi tokouá kau ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e meʻa naʻá ne ʻilo ʻi heʻene mata-meʻa-hā-mai ʻaʻaná ke akoʻi kinautolu.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻipepa ke tufa. Fakaafeʻi e kau akó ke nau mateʻi ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku totonu ke fakahū ki he sētesi takitaha

  1. “ʻI he … ʻoku ʻi ai e mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí.”

  2. Ko e … ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamālohia e Kāingalotú mo fakamahafu kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié.”

  3. “Ko ʻEne ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga taha kuó Ne foaki mai maʻatautolú.”

Ko e ʻosi pē hano vahevahe ʻe ha kau ako ʻe niʻihi ʻenau fakamahamahaló, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 15:23–24. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha kupuʻi lea ʻi he potufolofola ko ʻení ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau fakakakato ke tonu ʻa e lea ʻa Palesiteni Penisoní. Hili hono lau ʻe he kau akó e ngaahi vēsí, kole ange ke nau toe mateʻi ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea te ne fakakakato ʻa e sētesi takitaha. Vakaiʻi mo e kalasí ʻa e ngaahi tali ʻoku tonú. (Ngaahi talí: 1—folofola ʻa e ʻOtuá; 2—folofola ʻa e ʻOtuá; 3—folofolá. [Vakai, “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 80, 82.])

ʻAi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he 1 Nīfai 15:24–25. Fakaafeʻi ʻa e vaeua ʻo e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻo e muimui ki he folofola ʻa e ʻOtuá. Kole ki he vaeua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fokotuʻu mai ʻa e founga ʻoku totonu ke tau fai ke muimui ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻAi ke vahevahe ʻe he kulupu takitaha ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fai ke tau “tokanga,” “piki maʻu,” mo “fakafanongo” ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻE ala kau ʻi he ngaahi talí ʻa e ako folofola fakaʻahó, fakafanongo mo tokanga ki he faleʻi ʻa e kau taki fakalaumālie ʻo e Siasí, pea fekumi mo muimui ʻi he fakahā fakatāutahá ʻo fakafou he lotú.)

Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu ha tefitoʻi moʻoni ʻokú ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he ako folofolá mo e ngaahi tāpuaki ʻokú ne ʻomi ki heʻetau moʻuí. Ko ha tali ʻe taha ʻe lava ke nau ʻomí ʻoku fakamālohia kitautolu ʻe hono ako mo muimui fakaʻaho ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. Ke ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke nau fai ha fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fehuʻi ange:

  • Ko e fē ha taimi kuo fakamālohia ai koe ʻe he ako folofola fakatāutaha fakaʻahó ʻi hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahí? (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻa ia ʻoku fuʻu pelepelengesí pe ʻikai totonu ke fakahāhā holó.)

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI he fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ne foaki ai ʻe he Tamai Hēvaní kia Līhai mo Nīfai fakatouʻosi ha ongo meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá na fakafofongaʻi mahino mai e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha vaʻa ukamea. Naʻe fakatou ʻilo ʻe he tamaí mo hono fohá ko e founga pē ʻe taha ke tau nofo maʻu ai ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻi ko ia ʻoku fakatau atu ki hotau Fakamoʻuí, ko ʻetau pipiki ki he fakahinohino mālohi, taʻe toe ueʻia, mo mātuʻaki falalaʻanga ko ʻení” (“Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní: Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá ki Hotau Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2006, 25).

Fakamanatu ki he kau akó, ko kinautolu naʻe piki maʻu ki he vaʻa ukameá ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, naʻe tataki kinautolu ʻi he ʻao fakapoʻulí ʻo nau hao, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e tēvoló (vakai, 1 Nīfai 12:17).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e 1 Nīfai 15:26–29. Talaange ki he kau akó naʻe kole ʻe he ongo taʻokete ʻo Nīfaí kiate ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e vaitafe naʻe mamata ki ai ʻenau tamaí ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe fakafofongaʻi [ʻe he vaitafé] ha heli fakamanavahē kuo teuteuʻi maʻá e kau faiangahalá, ke fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá mo ʻEne kakaí.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fakatokangaʻi ʻe Nīfai kau ki he vaitafé ʻa ia naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe heʻene tamaí? (Naʻe ʻuli e vaí.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku akonaki ʻa Nīfai ʻi he 1 Nīfai 15:33–36, ʻo kau ki he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá mo e ʻuhinga ʻe fakamavaheʻi ai ʻa e kau faiangahalá mei he kau māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi e 1 Nīfai 15:33–36.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻe fakamavaheʻi ai e kau faiangahalá mei he kau māʻoniʻoní?

  • ʻE ala tokoniʻi fēfē nai ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻe hono ʻiloʻi ko ia he ʻikai ke hū ha taha taʻe maʻa ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau ako ʻi he 1 Nīfai 15 ʻaki haʻanau fakalaulauloto fakalongolongo ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai mo Nīfaí ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻia Leimana mo Lēmiuelá? Ko e hā e ngaahi founga ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate koé?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke ʻilo ʻi hoʻo ako ʻa e vahe ko ʻení? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻenau tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí.)

Fakakaukau ke fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono toe lau ʻa e 1 Nīfai 15:25 ki he kalasí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ai ki he folofola ʻa e ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Fakapapauʻi kiate kinautolu ʻa e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú pea te Ne tāpuakiʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue māʻoniʻoní.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 15:12–13. Kau Siú mo e Kau Senitailé

Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e “kau Siú” mo e “kau Senitailé” ʻoku lau ki ai ʻi he 1 Nīfai 15: “ʻOku fakatou vahevahe ʻe Līhai mo Nīfai e kakai kotoa pē ki he ʻapitanga ʻe ua, ko e kau Siú mo e kau Senitailé. Ko e kau Siú ko e kakai totonu ia ʻo e puleʻanga ʻo Siutá pe ko honau hakó; ko e kakai kehe kotoa pē naʻe pehē ko e kau Senitailé ia. Ko ia ai, ko e kau Senitaile kitautolu ʻoku lau ki ai ʻa e potufolofola ko ʻení [1 Nīfai 15:13]; ko kitautolu ia naʻa tau maʻu ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí; pea te tau ʻave ia ki he kau Leimaná, ʻa ia ko e kau Siú, koeʻuhí naʻe omi ʻenau ngaahi tamaí ki Selusalema pea mei he puleʻanga ʻo Siutá” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 556). Fakatokangaʻi ange ko e kau Leimaná naʻe pehē ko e kau Siu kinautolu koeʻuhí he naʻe haʻu ʻenau ngaahi kuí mei he fonua ko Siutá.

Naʻe toe fakamahinoʻi foki ʻe ʻEletā Makongikī ha kau Senitaile ʻe tokoni lahi ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí: “Ko Siosefa Sāmita … ʻa e Senitaile ʻa ia naʻe fakafou mai ʻi hono nimá ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ko e kau Senitaile ia ʻoku nau ʻave ʻa e fakamoʻuí ki he kau Leimaná pea ki he kau Siú” (The Millennial Messiah [1982], 233). Neongo ko Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehe ne nau ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e konga kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi honau totó, ka naʻe pehē ko e kau Senitaile kinautolu koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau omi mei he fonua ko Siutá.

1 Nīfai 15:13–16. Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Siʻoku kāinga, ʻoku mou fakatokangaʻi nai ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú? ʻOku mou fakatokangaʻi nai hotau tuʻunga ʻi he faiva lahi ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá? Ko e taimi ʻeni ʻoku huʻu ki ai e meʻa kotoa kuo hoko kimuʻá. Ko e faʻahitaʻu ʻeni ʻo e totongi huhuʻí. ʻOku ʻi ai e ngaahi ʻaho ʻo e toe fakafoki maí. Ko e taimi ʻeni ke haʻu ai ʻa e tangata kotoa pē mei he funga ʻo e māmaní ki he moʻunga ʻo e ʻEikí ke fekumi mo ako Hono ngaahi ʻalungá mo ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi halá. Ko e aofangatuku ʻeni ʻo e ngaahi senituli ʻo e kuonga kotoa talu mei he ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻo aʻu mai ki he kuonga lolotonga mo fakaofó ni” (“At the Summit of the Ages,” Ensign, Nov. 1999, 74).

Paaki