Laipelí
Lēsoni 73: ʻAlamā 6–7


Lēsoni 73

ʻAlamā 6–7

Talateú

Hili hono fokotuʻutuʻu maau ʻe ʻAlamā e Siasí ʻi Seilahemalá, naʻá ne ʻalu ki he fonua ko Kitioné. Naʻá ne ʻilo ai ne faivelenga ange e kakai ʻi aí ʻiate kinautolu ʻi Seilahemalá. Ko ia ai, naʻe kehe ʻene pōpoaki ʻi Kitioné mei heʻene pōpoaki ʻi Seilahemalá. Naʻá ne poupouʻi e kakaí ke hokohoko atu ʻenau falala ki he ʻEikí mo fekumi ke fakaʻaongaʻi ʻEne Fakaleleí ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ne fakamoʻoni ʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia e maté mo ʻetau ngaahi angahalá, pea te Ne toʻo foki kiate Ia hotau ngaahi mamahí, faingataʻá, mahakí, mo e ngaahi vaivaí, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke Ne tokoniʻi ai kitautolú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 6

ʻOku fokotuʻu ʻe ʻAlamā ke maau ʻa e Siasí ʻi Seilahemala peá ne ʻalu ke malanga ʻi Kitione

Kimuʻa he lēsoní, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne teuteu ke vahevahe nounou mo e kalasí ha ngaahi founga ʻe niʻihi kuó ne ongoʻi kuo faitāpuekina ai ia ʻi heʻene feinga maʻu pē ke ʻalu ki he lotú. Ke kamata ʻaki e lēsoní, kole ange ki he tokotaha ako ko ʻení ke haʻu ki muʻa he kalasí ʻo vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau kuó ne ʻosi teuteú. Mahalo te ke fie vahevahe ange ʻa e founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi he maʻulotu he Siasí.

Fakafeʻiloaki ʻa e ʻAlamā 6 ʻaki hono fakamatalaʻi ʻoku akoʻi ʻe he vahe ko ʻení ʻa e founga naʻe fakamālohiaʻaki ʻe ʻAlamā mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki kehé ʻa e Siasí ʻi Seilahemalá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 6:4–6. Kole ange ki he kalasí ke nau muimuiʻi hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Seilahemalá kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa kuo nau ʻiló.

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí ki he lelei ʻa e kakai kotoa pē. Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku lava ai ʻe he moʻoni ko ʻení ʻo takiekina ʻenau moʻuí, fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ʻoku tāpuekina fēfē ʻe he Siasí he ʻahó ni ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku fie maʻu ke ne ʻilo lelei ange e ʻOtuá. Mahalo ko e tokotaha ko ʻení ko ha mēmipa ʻo e Siasí pe mēmipa ʻo ha tui fakalotu kehe. Fai ha fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú koeʻuhí ko e kāingalotu kitautolu ʻo e Siasí, pea poupouʻi e kau akó ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke vahevahe kau ki he ngaahi tāpuaki ko iá.

ʻAlamā 7:1–13

ʻOku kikiteʻi ʻe ʻAlamā ʻa e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí

Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa. Kole ange ki he hoa takitaha ke nau aleaʻi e tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa he kahaʻú ʻokú ke hanganaki fiefia atu ki ai?

Hili hono ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau aleaʻi e tali ki he fehuʻí ni, kole ange ki ha kau ako tokosiʻi ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau talí mo e kalasí kotoa. Pea toki fakamatalaʻi ange, hili hono fokotuʻu ʻe ʻAlamā ʻo maau e Siasí ʻi Seilahemalá, naʻá ne ʻalu ki he fonua ko Kitioné. Naʻá ne fakahā ki he kakai ʻi aí ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe hoko mai he kahaʻú, naʻe ʻi ai e meʻa ʻe taha naʻe “mamafa ange ʻi he ngaahi meʻa ko ia kotoa pē” (ʻAlamā 7:7). Naʻá ne akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ki he kakaí ke nau teuteu ki he ngaahi tāpuaki ʻe hoko mai koeʻuhí ko e meʻa ko ʻeni ʻe hoko he kahaʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 7:3–6. Kole ange ki he kalasí ke nau kumi e ngaahi ʻamanaki naʻe maʻu ʻe ʻAlamā kau ki he kakai ʻi Kitioné. Pea toki fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 7:18–19. Kole ange ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne ʻilo ʻe ʻAlamā ʻaki hono ueʻi fakalaumālie ia kau ki he kakai ʻo Kitioné.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 7:7, 9–10, ʻo kumi e meʻa naʻe ongoʻi ʻe ʻAlamā naʻe mahuʻinga taha ke ʻilo ki ai e kakaí.

  • Fakatatau kia ʻAlamā, ko e hā e “meʻa ʻe taha [naʻe] mamafa ange” ia ʻi ha toe meʻa kehe ʻe hoko mai? Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku mahuʻinga taha ʻa e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha toe meʻa ʻi he kuonga kotoa pē?

  • ʻOkú ke pehē nai ko e hā naʻe tala ai ʻe ʻAlamā ki ha kakai naʻa nau ʻosi tui mo maʻu ha tui mālohi naʻe fie maʻu ke nau fakatomalá?

Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā e ʻuhinga naʻe hoko ai e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Kole ki ha niʻihi tokosiʻi pē ʻo e kau akó ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 7:11–13. Fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau muimuiʻi hono laú pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia maʻatautolú. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ko e tokoniʻí ʻoku ʻuhinga ia ki he foaki ha tokoni pe ke ʻalu ʻo tokoniʻi ha taha.)

Fakamahinoʻi ange ko e ʻAlamā 7:11–13 ko ha folofola fakataukei ia. Mahalo te ke fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e potufolofola ko ʻení ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻiloʻi ngofua.

Hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ko ha ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻi ʻolunga he palakipoé. ʻE kau he ngaahi talí ʻa e ngaahi mamahí, faingataʻá, ʻahiʻahí, mahamahakí, maté, ngaahi vaivaí (ngaahi vaivaí pe taʻe malavá), mo e angahalá.

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi [ʻahiʻahi] kehekehe kotoa pē” ʻi he ʻAlamā 7:11. Kole ange ke nau fakahingoa e ngaahi sīpinga kehekehe ʻo e tuʻunga takitaha ʻi he palakipoé. ʻI hono ʻoatu ʻe he kau akó e ngaahi sīpingá, hiki kinautolu ʻi lalo ʻi he ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻoku nau fekauʻakí. (Hangē ko ʻení, kanisā ʻe hiki ia ʻi lalo he mahakí, mo e faingataʻaʻia fakaesinó ʻa ia ʻe lava ʻo hiki ia ʻi lalo ʻi he ngaahi vaivaí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú:

[“ʻKo e Fakaleleí ʻoku ʻikai maʻá e kau faiangahalá pē”] (“Beauty for Ashes: The Atonement of Jesus Christ,” Ensign, Apr. 1990, 7). Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e lea ko ʻení he palakipoé mo fokotuʻu ange ke hiki ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻo ofi ki he ʻAlamā 7:11–13.

  • Makatuʻunga he meʻa kuo tau lau he ʻAlamā 7:11–13, ʻokú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻa ʻEletā Heifeni ʻi heʻene pehē “ko e Fakaleleí ʻoku ʻikai maʻá e kau faiangahalá pē”?

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení he palakipoé: Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ke fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté mo tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui matelié.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau maʻu ha mahino lahi ange ki he founga te nau lava ʻo falala ai ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOkú ke fepaki nai mo ha fili ʻo e maʻunimaá—ʻa e tapaká pe faitoʻo kona tapú pe vaʻinga kumi monūʻiá, pe ko e mahaki fakaʻauha kovi ʻo e ponokalafí? … ʻOkú ke puputuʻu [nai] ʻi he tuʻunga fakaetangatá pe fakaefefiné pe feinga ke maʻu ho tuʻunga lāngilangí? ʻOkú ke fefaʻuhi [nai]—pe fefaʻuhi ha taha ʻokú ke ʻofa ai—mo ha mahaki pe loto mafasia pe mate? Ko e hā pē ha toe sitepu te ke ala fie maʻu ke fakahoko ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi meʻa ko ʻení, tomuʻa haʻu ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Falala ki he ngaahi talaʻofa fakalangí. …

“ʻOku ʻi he uho moʻoni ʻo e ongoongolelei ne akoʻi ʻe Kalaisí, ʻa e falala ko ʻeni ki he natula ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono hiki hake kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mei heʻetau ngaahi angahalá, kae mei he mafasia ʻo e ongoʻi loto mamahí, siva e ʻamanakí, mamahí mo e ongoʻi loto foʻí. [Vakai, ʻAlamā 7:11–12.] Talu mei he kamataʻangá mo e hanga ʻe he falala ki he faʻahinga tokoni peheé ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ʻuhinga mo ha founga ke tau fakalakalaka ai, ko ha fakaʻaiʻai ke siʻaki ʻa e angahalá kae ngāue ki hotau fakamoʻuí” (“Broken Things to Mend,” Ensign pe Liahona, May 2006, 70–71).

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he mahino ʻoku tau maʻu ʻi he ʻAlamā 7:11–13 he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá?

Ke fakahaaʻi e ngaahi founga ʻe niʻihi te tau lava ai ʻo maʻu ha tokoni mo ha mālohi ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, lau ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení. Hili hono lau takitaha kinautolú, kole ange ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻo tokoniʻi ha taha ʻi haʻane fehangahangai mo ha faingataʻa pehē, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí.

  1. Naʻe kau ha finemui ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha kā pea naʻe mamatea ai hono ongo vaʻé.

  2. Naʻe mā ha talavou he ngaahi fili kovi ʻe niʻihi kuó ne fakahokó. ʻOkú ne ongoʻi loto mamahi mo ʻikai hano mahuʻinga.

  3. Ne toki maté ni ha tamai ʻa ha talavou, pea kuo hiki ʻa e talavoú mo ʻene faʻeé ki ha kolo foʻou. ʻOkú ne ongoʻi loto mamahi mo taʻelata, pea ʻoku ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe anga fēfē ha toe tonu ha meʻa.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Fakaleleí mo e lahi ʻo ʻene tokoní. Pea ʻoange ki he kau akó ha ngaahi miniti siʻi pē ke nau tali ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé kimuʻa he kalasí, teuteu ha ngaahi fehuʻi ʻi ha pepa tufa, pe lau māmālie ʻa e ngaahi fehuʻí ke hiki ʻe he kau akó.)

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻe he Fakaleleí ʻi he taha e ngaahi founga ʻoku fakahā ʻi he ʻAlamā 7:11–13?

  • Ko e hā e meʻa te ke fai ke ke falala ai ki he Fakaleleí ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa kuo nau tohí. (Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakatāutaha pe ʻikai fakahāhā holo.)

ʻAlamā 7:14–27

ʻOku poupouʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kakaí ke nau hokohoko atu ʻi he hala ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá

Ke fakamanatu ki he kau akó ʻa e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe ʻAlamā ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo e kakai ʻi Kitioné, fakaafeʻi ha taha ʻiate kinautolu ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 7:19. Fakamamafaʻi ange naʻe “ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” ʻa e kakaí. Fakamatalaʻi ange naʻe fie maʻu ʻe ʻAlamā ke tokoniʻi kinautolu ke nau nofo ʻi he hala ko iá.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ko hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau muimui ai ʻi he hala ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, tā ha hala he palakipoé. ʻI he kamataʻanga ʻo e halá, tohiʻi ʻa e Moʻui Matelié. ʻI he ngataʻanga ʻo e halá, tohiʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Fakaafeʻi e kulupu ʻe taha ke ako ʻa e ʻAlamā 7:14–16 pea ako ʻe he kulupu ʻe tahá ʻa e ʻAlamā 7:22–24. Kole ange ki he ongo kulupú ke na kumi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke faí mo e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke tau hoko ki aí ke tau muimui ai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke nau lau aí, fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau omi ki he palakipoé. Kole ange ke nau tohi ʻi he halá ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungaanga kuo nau ʻilo ʻoku fakatau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Mahalo te ke fakakaukau ke fehuʻi ange ki he kau akó pe ko e hā hono ʻuhinga kiate kinautolu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga ʻi he halá. Te ke lava foki ʻo kole ange kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki he founga te nau lava ʻo muimui ai ʻi he hala ko ʻeni ʻi heʻenau moʻuí. Fai ha fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau moʻui faivelenga aí, ʻoku tau “ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 7:19).

Fakataukei Folofolá—ʻAlamā 7:11–13

Koeʻuhí ko e ʻAlamā 7:11–13 ko ha folofola fakataukei lōloa, mahalo ʻe faingataʻa ke ako maʻu loto ʻe he kau akó. Neongo ia ʻoku ʻi he lea ʻa ʻAlamaá ha ngaahi lea pau ʻe lava ʻo tokoni ki he kau akó ke nau manatuʻi ʻi he kotoa ʻenau moʻuí ʻa e mālohi mo e lahi e tokoni ʻa e Fakaleleí. Ke tokoniʻi kinautolu ke nau ako maʻu loto e ngaahi foʻi lea mahuʻinga ko ʻení, tohiʻi ʻa e tohi ʻa ʻAlamā 7:11–13 he palakipoé kimuʻa he kalasí, pea fakafonu ʻaki e ngaahi lea mahuʻinga ko ʻení he taimi ʻoku nau ʻasi mai aí: ngaahi mamahí, faingataʻá, ʻahiʻahí, mahakí, maté, ngaahi vaivaí, faiangahalá, faikoví. (Hangē ko ʻení, ko hoʻo tohi ʻa ʻAlamā 7:11 ʻe kamata peheni: “Pea te ne hāʻele atu ʻo kātakiʻi e ngaahi mamahí … mo e … mo e … kehekehe kotoa pē.”)

ʻI hoʻomou lau fakakalasi leʻolahi ʻa e ʻAlamā 7:11–13, ʻai ke ʻomai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku puliá. Hili hoʻomou toutou fai ʻení, kole ange ki he kau akó pe te nau lava ʻo tohi ʻi ha laʻipepa mavahe ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku nau fakamahinoʻi ʻa e meʻa naʻe toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia maʻanautolú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau manatuʻi maʻu pē ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻanautolú, koeʻuhí ko e taimi ʻoku nau aʻusia ai ʻa e ngaahi faingataʻá ʻe lava ke nau maʻu ha tui ʻoku lahi angé ʻi he “māfimafi ʻo ʻene fakamoʻuí.”

Fakatokangaʻi ange: Mahalo te ke fie toʻo ha ngaahi miniti siʻi ʻi he kamataʻanga hoʻo kalasi hokó ke vakaiʻi pe ʻoku kei manatuʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea mahuʻinga ko ʻení fekauʻaki mo e tokoni taʻe fakangatangata ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 6:6. Ko e ʻaukai pea mo e lotu koeʻuhí ko “kinautolu ʻa ia naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá”

Ke fakamamafaʻi ʻoku fakataumuʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mēmipasipi ʻo e Siasí maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, mahalo te ke fie maʻu ke lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku lotua ʻe he tokotaha kotoa ʻa e kau faifekaú. ʻOfa ke pehē maʻu pē. ʻOku totonu ai ke tau lotua foki ʻi he laumālie tatau mo kinautolu ʻoku nau (pe ʻoku fie maʻu ke nau) feʻiloaki mo e kau faifekaú. Naʻe fekau ki he kāingalotu ʻi Seilahemalá ke nau ‘ʻfakataha ʻi he aukai pea mo e lotu lahi’ [ ʻAlamā 6:6] koeʻuhí ko kinautolu ʻoku teʻeki ke nau kau mai ki he Siasi ʻo e ʻOtuá. Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau.

“Te tau toe lava foki ʻo lotua fakaʻaho ʻa ʻetau ngaahi ngāue fakafaifekau fakataautahá. Mou lotu koeʻuhí ke fakahinohinoʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi homou ngaahi faingamālie fakafaifekaú ke teuteuʻi ha loto ʻo ha taha ʻa ia ʻokú ne fakaʻamu pe fie maʻu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú. ʻHe ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻoku kei ʻi he māmaní … ʻoku kei taʻofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ʻoku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá.’ [T&F 123:12.] Lotu koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa kimoutolu! Pea ke mou tokanga leva, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha honge ʻi heʻenau moʻuí” (“Witnesses unto Me,” Ensign, May 2001, 15).

ʻAlamā 7:1–5. Ko e kakai ʻi he fonua ko Kitioné

ʻOku ʻi he ʻAlamā 7 ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā ki he kakai naʻe nofo ʻi he kolo ko Kitioné, ʻa ia naʻe ʻi he teleʻa ko Kitioné “ʻa ia naʻe tauhingoa ki he hingoa ʻo e tangata naʻe fakapoongi ʻi he nima ʻo Nēhoá ʻaki ʻa e heletā” ( ʻAlamā 6:7). Ko Kitioné ko ha ākonga faivelenga ʻa Sīsū Kalaisi kuó ne hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakahaofi e kakai ʻo Limihaí mei he nofo pōpulá. Naʻá ne matuʻuaki e tokāteline ʻa Nēhoá ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá ki he maté. (Vakai, Mōsaia 22:3–9; ʻAlamā 1:7–9.) Ko e kakai ko ia naʻa nau nofo he fonuá ʻa ia naʻa nau toʻo kiate kinautolu ʻa e hingoa ʻo e tangata faivelengá ni naʻa nau faivelenga foki mo kinautolu (vakai, ʻAlamā 7:17–20, 26). Naʻe lava ke lea fiefia ʻa ʻAlamā kiate kinautolu ʻaki e ngaahi lea ʻo e māʻoniʻoní, heʻene ʻiloʻi naʻa nau tui pea kuo nau fili ke hū ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí (vakai, ʻAlamā 7:6). Mahalo kuo teuteuʻi kinautolu ʻe heʻenau faivelengá ke maʻu ʻa e lēsoni ivi mālohi ʻa ʻAlamā ki he Fakaleleí —pea ʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí,” koeʻuhí ke Ne “tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí,” pea te Ne “toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻa hono kakaí” ( ʻAlamā 7:11–13).

ʻAlamā 7:10. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū “ʻi Selusalema”

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he feituʻu naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí hangē ko hono malangaʻi ʻe ʻAlamaá:

“ʻOku ʻikai ha fepakipaki pe fehangahangai ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e moʻoni ʻoku tohi ʻi he Tohi Tapú. ʻE hā mai ʻi hoʻo lau tokanga e meʻa ne lea ʻaki ʻe ʻAlamaá naʻe ʻikai te ne fakataumuʻa ia ke ne pehē ʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Selusalema. Naʻe ʻiloʻi lelei ange ʻe ʻAlamā ia e meʻa ʻe hokó. Pehē kia Siosefa Sāmita mo kinautolu naʻa nau ngāue fakataha ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kapau ne pehē ʻe ʻAlamā, ʻe ‘ʻaloʻi ʻi Selusalema, ko e kolo ʻo ʻetau ngaahi tamaí,’ naʻe mei liliu ai e meʻa kotoa ʻi he māmaní. Pea naʻa tau mei pehē kuó ne fakahoko ha fehalaaki. Naʻe ʻikai fai ʻe ʻAlamā ha fehalaaki, pea naʻe moʻoni ʻene leá.

“Naʻe fakamatala ʻa Toketā Hiu Nipilī ʻi heʻene lēsoni maʻá e lakanga fakataulaʻeikí ki he 1957, An Approach to the Book of Mormon, {1976}ʻi he Lēsoni 8, peesi 85, ki he meʻá ni:

“‘… Ko e taha ʻo e ngaahi konga ʻoku faʻa fakafepakiʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e lea ʻi he ʻAlamā 7:10 ʻe ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí “ ʻi Selusalema ʻa ia ko e fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí.” ʻOku ʻikai ko e kolo ʻa Selusalema “ ʻi he fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí,” ko e fonuá ia. Naʻe ʻaloʻi ʻa Kalaisi ʻi ha kolo maile ʻe ono mei he kolo ko Selusalemá; naʻe ʻikai ʻi he koló, ka ko e feituʻu ʻoku tau ʻilo he taimí ni ʻa ia naʻe fili ʻe he kakai he kuohilí ko e “fonua ko Selusalemá”’” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:174).

ʻAlamā 7:11–13. “Ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻa pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē”

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e fakafiemālie ʻoku tau lava ʻo maʻu koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻE ongo fakafiemālie pē ʻa e pau ke tau tatali ʻi hotau faingataʻaʻiá ki he fakanonga naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí, he ʻokú Ne [ʻafioʻi] mei he meʻa kuó Ne aʻusiá, ʻa e founga ke fakamoʻui mo tokoniʻi ʻaki kitautolú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Hono mālohi ke fakafiemālié. Pea ʻe ʻomi ai ʻe he tui ki he mālohi ko iá ʻa e faʻa kātakí ʻi he faʻa lotu, mo ngāue, mo tatali ke maʻu ha tokoni. Naʻe mei lava pē ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi he fakahā, ka naʻá Ne fili pē ke Ne ako ai ʻi Haʻane aʻusia tonu ia” (“Faingataʻá,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 24).

Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te tau fehangahangai mo ia:

“ʻOku fuesia ʻe ha tokolahi ha ngaahi kavenga mafasia. Kuo mate ha niʻihi siʻonau ʻofaʻangá pe ʻoku nau tauhi ha taha faingataʻaʻia fakaesino. Kuo uesia ha niʻihi ʻe he vete malí. Pea fakaʻānaua ha niʻihi ki he mali taʻengatá. ʻOku maʻunimā ha niʻihi ʻe ha ngaahi meʻa ʻoku fakapōpula hangē ko e ʻolokaholó, tapaká, faitoʻo kona tapú, pe ponokalafí. ʻOku faingataʻaʻia fakaesino pe fakaʻatamai ha niʻihi. ʻOku palopalemaʻia ha niʻihi ʻi he fetokangaʻaki pē ʻa e tangata mo e tangatá pe fefine mo e fefiné. ʻOku ongoʻi loto mafasia pe taʻe taau ʻaupito ha niʻihi. …

“ʻOku ʻatā e mālohi fai fakamoʻui ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá pe fakamālohia kitautolu ke tau kātekina mo moʻui ʻaki kinautolu … —ki ha faʻahinga faingataʻaʻia pē ʻi he moʻui fakamatelié” (“ʻOkú Ne Fakamoʻui ʻa e Loto Mafasiá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2006, 6, 8).

Naʻe hiki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he manavaʻofa mo e malava ʻa Kalaisi ke tokoniʻi kitautolú:

“Naʻe ʻaʻeva ʻa Kalaisi ʻi he hala ʻoku ui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he moʻui fakamatelié ke ʻaʻeva aí koeʻuhí ke ne ʻilo ʻa e founga ke tokoniʻi mo fakamālohia ai kitautolu ʻi hotau ngaahi taimi faingataʻaʻia lahi tahá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi kavenga mamafa taha mo mātuʻaki fakatāutaha ʻoku tau fuesiá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi mamahi ʻoku hā ki tuʻa mo ongo fakamamahi taha ʻoku tau fuesiá. Naʻá Ne hifo ke māʻulalo ange ʻi he ngaahi mamahi peheé koeʻuhí ke Ne hiki hake kitautolu ke māʻolunga ai. ʻOku ʻikai ha loto faingataʻaʻia, loto mamahi pe mamahi ʻo e moʻuí kuo teʻeki ke Ne aʻusia koeʻuhí ko kitautolu peá Ne fua ʻi Hono umá ʻi he loto-toʻa mo e angaʻofa” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 223–24).

Paaki