Laipelí
Lēsoni 159: Molonai 10:1–7, 27–29


Lēsoni 159

Molonai 10:1–7, 27–29

Talateú

Ne poupouʻi ʻe Molonai e kau Leimaná mo e niʻihi kehe kotoa te nau lau ʻa ʻene fakamoʻoní ke kole ki he ʻOtuá ke fakapapauʻi ange ʻa e moʻoni ʻo ʻene ngaahi leá. Naʻá ne akoʻi ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻi ai moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne toe fakahaaʻi foki ʻe Molonai ʻe feʻiloaki mo kitautolu ʻi muʻa ʻi he ʻao ʻo e fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fakamoʻoniʻi tonu ai ʻe he ʻEikí ʻa hono moʻoni e ngaahi lea ʻa Molonaí. (Fakatokangaʻi ange: Mahalo naʻa ke tuku ha taimi ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí ke vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Filifili ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi konga ko ia ʻo e lēsoni ko ʻení ʻe ʻaonga taha ki hoʻo kau akó, ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga.)

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molonai 10:1–7

ʻOku naʻinaʻi mai ʻa Molonai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo Sīsū Kalaisi

Kimuʻa pea kamata e kalasí, tā ʻi he palakipoé ha fakatātā ʻo ha ʻāleso ʻoku ʻi ai ha maka-tuʻu-loto (te ke lava ʻo vakai ki he fakatātā ʻi he lēsoni 4). Kamata ʻa e lēsoní ʻaki haʻo fakamatala ki he fakatātaá.

  • Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e maka-tuʻu-lotó ʻi ha ʻāleso?

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ha maka-tuʻu-loto mo e Tohi ʻa Molomoná? (Kapau ʻoku fie maʻu tokoni ʻa e kau akó ʻi hono tali e fehuʻi ko ʻení, mahalo naʻa fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e lea ko ia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he palakalafi hono 6 ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Kimuʻa pea nau lau iá, kole ange ke nau kumi ha ngaahi foʻi moʻoni ʻe tolu ʻe lava ke ʻilo ʻe ha taha ʻi heʻene maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā nai ha ngaahi konga kehe ʻo ʻetau fakamoʻoní ʻoku fakamālohia ʻe hono maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakafehoanaki ki hono puke hake ʻo e ʻālesó ʻe ha maka-tuʻu-lotó?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he fakafoʻituituí ʻa ʻene fakamoʻoni pē ʻaʻana ki he Tohi ʻa Molomoná?

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e Molonai 10:1–2 ʻaki hano fakamatalaʻi ko e ʻi he taʻu nai ʻe 1,400 kimuʻa pea maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá, ne fakaʻosi ʻe Molonai e lekooti ʻa ʻene tamaí ʻaki ʻa ʻene naʻinaʻi fakaʻosi kiate kinautolu kotoa te nau maʻu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. (ʻE ala tokoni kapau te ke fakamatalaʻi ko e foʻi lea naʻinaʻí ʻoku ʻuhinga ia ke fakalotolahiʻi pe poupouʻi mālohi ha taha. ʻOku ʻasi tuʻo valu e foʻi leá ni ʻi he Molonai 10.)

Fakamatala ange ne naʻinaʻi ʻa Molonai kiate kinautolu kotoa te nau ʻe maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke nau feinga ke maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní mo hono fakalangí. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Molonai 10:3–4 , kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ki hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau maʻu á. ʻI hono lipooti ʻe he kau akó e ngaahi kupuʻi lea kuo nau ʻiló, tohi ʻa e ngaahi kupuʻi leá ʻi he palakipoé. ʻOku totonu ke kau ʻi heʻenau ngaahi talí ʻa e ngaahi meʻá ni:

“Lau ʻa e ngaahi meʻá ni”

“Manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí”

“Fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó”

“Kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi”

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e meʻa ke fai ʻe ha taha ke maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, fakaʻaongaʻi e gnaahi fakakaukau ko ʻeni ki hono akoʻí ke aleaʻi e ngaahi fie maʻu takitaha ne akoʻi ʻe Molonaí.

1. “Lau ʻa e ngaahi meʻá ni”

Ne fakaafeʻi kitautolu ʻe Molonai ke tau “lau ʻa e ngaahi meʻá ni,” pe ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ha taha ʻo e kau akó ke lau leʻolahi ʻa e talanoa ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Teti R. Kalisitā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻo kau ki ha maʻu ha lelei ʻe ha finemui mei hono lau e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻe lea ai ha kiʻi taʻahine taʻu 14 … [ʻo] pehē naʻe talanoa he akó mo ha taha hono ngaahi kaungāmeá kau ki he tui fakalotú. Naʻe ʻeke ange ʻe hono kaungāmeʻá kiate ia, ‘Ko e hā e siasi ʻokú ke kau ki aí?’

“Naʻá ne tali ange, ‘Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pe Māmongá.’

“Ne tali mai ʻe hono kaungāmeʻá, ʻ‘Oku ou ʻiloʻi e Siasi ko iá, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke moʻoni.’

“Naʻe fai mai e fehuʻí, ‘ʻOkú ke ʻilo fēfē ia?’

“Naʻe talaange ʻe hono kaungāmeʻá, “‘Koeʻuhí he naʻá ku ʻosi fekumi ki ai.’

“‘Kuo ke ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná?’

“Naʻá ne tali mai, “‘ʻIkai. Teʻeki ai.’

“Pea tali atu ʻe he kiʻi finemui fakaʻofoʻofa ko ʻení, ‘Ta naʻe teʻeki ai ke ke fekumi koe ki hoku Siasí he kuó u lau e peesi kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia’” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko ha Tohi mei he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 76).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa hono lau e Tohi ʻa Molomoná ki hono maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní?

  • Kuo hanga fēfē ʻe hono lau e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní ʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki hono moʻoní pea mo e ngaahi moʻoni ʻokú ne akoʻí?

2. “Manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí”

Ne akoʻi ʻe Molonai ʻoku totonu ko kinautolu ko ia te nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea holi ke ʻilo ʻa hono moʻoní ʻ“ke [nau] manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻa e ʻEikí” (Molonai 10:3). Fakamatala ange ʻe lava ʻe hono fakatokangaʻi mo hono manatuʻi e ngaahi taimi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fakavaivaiʻi hotau lotó mo teuteuʻi kitautolu ke tau ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e foʻi lea ʻaloʻofá ko e angaʻofa. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto ki ha taimi ne nau aʻusia ai e ʻaloʻofa pe angaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolú pe fakatokangaʻi ia ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻoku nau ʻiloʻi.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku ʻuhingamālie kiate kinautolu.

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava ke tokoni fēfē ʻa hono manatuʻi e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki hono ongoʻingofua ʻe ha taha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kuó ke mamata ai ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo manatuʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí?

3. “Fakalaulauloto [ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí] ʻi homou lotó”

ʻĪmisi
ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni

Naʻe akoʻi ʻe Molonai kuo pau ke tau fakakaukauloto ʻi hotau lotó ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí. Fakamatala ange ʻoku teuteuʻi kitautolu ʻe he fakakaukauloto ki he ngaahi founga kuo ʻaloʻofa ai ʻa e ʻEikí ki he niʻihi kehé pea mo kitautolú foki ke tau maʻu ai e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku pehē ʻe he Tikisinalí ʻoku ʻuhinga e fakalaulaulotóke fakafuofuaʻi ʻi he ʻatamaí, fakakaukauʻi lahi, ʻanalaiso, fakakaukauʻi loto. …

“ʻI heʻetau fakakaukaulotó, ʻoku tau ʻoange ai ha faingamālie ki he Laumālié ke ne ueʻi mo fakahinohinoʻi kitautolu. Ko e fakakaukaulotó ko ha fehokotakiʻanga mālohi ia ʻi he mafú mo e ʻatamaí. ʻI heʻetau lau ʻa e folofolá, ʻoku ongo ia ki hotau lotó mo hotau ʻatamaí. Kapau te tau ngāue ʻaki e meʻafoaki ke fakakaukaulotóo, ʻe lava ke tau ʻave e ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻení mo ʻiloʻi e founga te tau lava ai ʻo fakakau atu kinautolu ʻi heʻetau ngāue fakaʻahó. …

“Ko e fakakaukaulotó ko ha fekumi fakaʻatamai ia ʻoku lolotonga fakahoko. Ko ha meʻafoaki maʻongoʻonga ia kiate kinautolu kuo nau ʻilo hono fakaʻaongaʻí. ʻOku tau maʻu e mahino, ʻilo, mo hono fakaʻaongaʻí iá ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi e meʻafoaki ʻo e fakalaulaulotó” (“There Are Many Gifts,” Ensign, Nov. 1987, 20).

  • ʻI hoʻomou ako ko ia e Tohi ʻa Molomoná, ko e fē ha taimi ne tokoni ai ʻa e fakalaulaulotó ke ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke tau fakalaulauloto lahi ange maʻu pē ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá?

4. “Kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia [Sīsū] Kalaisi”

Naʻe akoʻi ʻe Molonai kapau ʻoku tau fie maʻu ke maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kuo pau ke tau kole ki he ʻOtuá “ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa [e] tui kia [Sīsū] Kalaisi.” Fakamatala ange ʻoku ʻuhinga ʻa e lotu fakamātoató mo e loto-moʻoní ʻoku tau “fakataumuʻa ke ngāue ʻo fakatatau mo e tali ʻoku [tau] maʻu mei he ʻOtuá” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2004], 131). Fakakaukau ke vahevahe e talanoa ko ʻení, ʻoku lotu ai ha tangata ʻi he loto-moʻoni ke maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻá ku lotu ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻi he lotu angamahení pē ʻo ʻikai ko ha fehuʻi fakamātoato. Ka ʻi ha pō ʻe taha ne u fakakaukau ke u lotu ʻi he ‘loto-fakamātoato.’

“Naʻá ku fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻoku ou fie ʻiloʻi Ia mo kau ki Hono Siasi moʻoní. Naʻá ku palōmesi: ‘Kapau te Ke ʻai ke u ʻiloʻi pe ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita pea ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te u fai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú Ke finangalo ke u fai. Kapau ko e Siasi moʻoní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te u muimui ki ai pea he ʻikai ke u toe mavahe mei ai.’

“Naʻe ʻikai ke u maʻu ha fakahā makehe, ka ne u ongoʻi nonga peá u ʻalu ʻo mohe. Hili ha ngaahi houa lahi mei ai ne u ʻā hake mo ha fakakaukau mahino lelei: ‘Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni, pea ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.’ Naʻe haʻu fakataha ia mo ha nonga he ʻikai lava ke fakamatalaʻi. Naʻá ku toe mohe peá u ʻā hake ʻoku ou kei maʻu pē ʻa e ongo mo e fakakaukau tatau.

“Talu mei ai mo e ʻikai pē ke u toe ongoʻi veiveiua ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ngāue ʻeni ʻa e Fakamoʻuí pea ʻe tali ʻe he Tamai Hevaní ʻetau lotu fakamātoató” (Rodolfo Armando Pérez Bonilla, “Founga Ne u ʻIlo Aí,” Liahona, ʻOkatopa 2011, 64).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he Molonai 10:4 pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku muimui ki he founga ne fokotuʻutuʻu ʻe Molonaí.

  • Ko e hā ʻa e meʻa ne palōmesi ʻe Molonai kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he founga ʻokú ne talamaí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamoʻoni mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ko e lahi ʻo e ngaahi fakahaá ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha founga makehe. ʻE ala maʻu ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ha ngaahi aʻusia fakalaumālie kāfakafa, ka ko e tokolahi te nau aʻusia ia ʻi ha founga fakalongolongo mo pelepelengesi, ʻo hangē ko ha ongo māfana, nonga pe ko ha ongoʻi fakapapauʻi. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ko e taimi ʻoku tau ako ai e folofolá, ʻe lava ke fakamoʻoni mai e Laumālié ki he moʻoni ʻo e meʻa ʻoku tau laú. Pea ko e taimi ʻoku tau kole ai ke ʻiloʻi e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻa e fakamoʻoni kuo tau ʻosi maʻú.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:5–7 . Kole ki he kalasí ke nau muimui pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ne toe palōmesi ange ʻe Molonai ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamahino ange ko e Molonai 10:4–5 ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo naʻa fie maʻu ke poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e veesi ko ʻení ʻi ha founga makehe ke faingofua ʻenau maʻu iá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Molonai 10:3–7? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau kole ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakamātoato, ʻe lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá ha taumuʻa ʻoku fekauʻaki mo e meʻa te nau fai ke maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ne akoʻi ʻe he Molonai 10:4.

Molonai 10:27–29

ʻOku fakamoʻoni ʻa Molonai te tau toe feʻiloaki ʻi he fakamaauʻanga ʻo e ʻOtuá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:27–29. Kole ki he kalasí ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali ʻaki ʻa e fehuʻi ʻi he Molonai 10:27. Fakamoʻoniʻi ko kinautolu kuo nau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe ʻekea meiate kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e founga naʻa nau tali ʻaki iá.

Tuku ha taimi feʻunga he ʻosi ʻa e kalasi ko ʻení ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ke fai hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakapapauʻi ange ki he kau akó ʻe tupulaki ʻa ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongongoleleí ʻi he hokohoko atu ko ia ʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Fakataukei Folofola—Molonai 10:4–5

ʻE mateuteu ange e kau ako ʻoku nau maʻuloto e Molonai 10:4–5 ke vahevahe e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e niʻihi kehé. Tohi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ange ki he kau akó ke nau lau leʻolahi fakataha ia. Tamateʻi ha ngaahi foʻi lea ʻe ono, pea ʻai ke toe lau ia ʻe he kalasí, ʻo fakafonu ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku puliá ʻi hono lau kinautolú. Hokohoko fai ʻa e founga ko ʻení kaeʻoua kuo tamateʻi e konga lahi pe ko e kotoa ʻo e vēsí ni.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Molonai 10:3. “Fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó”

Ne fakamatala ʻa ʻEletā Sini R. Kuki ki he Molonai 10:3, ʻo pehē:

“ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi foʻi lea fakaʻosi ʻe nima ʻo e vēsí ha naʻinaʻi mahuʻinga—‘fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó.’ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku muʻomuʻa mai ʻi he ‘ki aí’—ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakalaulauloto ki aí? Ko e ‘ʻlahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ní.’ ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ʻofa, fakapotopoto, lelei, mo hono fakamolemoleʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní” (“Moroni’s Promise,” Ensign, Apr. 1994, 12).

Ko e fakatokanga ko ʻeni ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke manatuʻi pea fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, ko ha fakaʻosi lelei ia ki he lea ko ia ʻa Nīfai, “Ko au, Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá” (1 Nīfai 1:20).

Makehe mei he fakalaulauloto ki he natula ʻaloʻofa ʻo e ʻEikí, ʻoku totonu ke fakalaulauloto ʻa kinautolu te nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku nau ʻilo ʻi hono ngaahi pēsí (vakai ki he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

Molonai 10:4. ʻE fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu ʻoku kole ki he ʻOtuá ʻi he “loto moʻoni”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he naʻinaʻi ʻa Molonai ke tau kole ki he ʻOtuá ʻi he “loto-fakamātoato” ʻo kau ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻe ʻikai palōmesi mai ʻa Molonai ʻe hā mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ke ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga pē ʻo e fakakaukaú pe fakapoto, neongo te nau ‘kole ʻi he loto-fakamātoato.’ Ko e palōmesi ʻa Molonaí ʻoku maʻanautolu kuo tukupā ʻi honau lotó ke ngāue ʻo fakatatau mo e meʻa ʻe fakahā maí ʻo kapau ʻe maʻu ia. ʻOku ʻikai ha palōmesi maʻá e ngaahi lotu ko ia ʻoku fakatefito ʻi ha toe ʻuhinga kehée he ʻoku ʻikai fai ia ‘ʻi he loto-moʻoni’” (Pure in Heart [1988], 19–20).

Molonai 10:27–29. Ko hono fakamoʻui kitautolú ʻoku fakafalala ia ki he founga ʻo ʻetau tali e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻa hono mahuʻinga ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻá ne ʻoatu ai e naʻinaʻi ko ʻení ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí:

ʻE kāinga, ʻoku ou kole kiate kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa, ke mou fakakaukauʻi fakamātoato ʻa hono mahuʻinga kiate kimoutolu fakatāutaha mo e Siasí fakalūkufua ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku fai ʻa e lea ko ʻení ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuo hilí. …

“‘ʻOku totonu ke ʻai ʻe he Kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻa hono ako ʻo e tohí ni ko ha meʻa ke fai he moʻuí kotoa. He ka ʻikai, ʻokú ne tuku ai hono laumālié ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pea taʻe tokanga ki he meʻa ko ia ʻokú ne ʻoange ʻa e uouangataha fakalaumālie mo fakaʻatamai ki heʻene moʻuí kotoáa. ʻOku ʻi ai e faikehekehe ʻo e tokotaha ului ʻokú ne langa ʻi he maka ʻo Kalaisí ʻo fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo pīkitai ki he vaʻa ukamea ko iá, mo e taha ʻoku ʻikai fai pehē’ (Ensign, May 1975, p. 65).

“ʻOku ou toe fakapapauʻi atu e ngaahi lea ko iá he ʻahó ʻaho ni. ʻOua naʻa tuku ke tau kei nofo ʻi he fakaangá, mo hono fakamamahí mo e fakamāú, ʻaki ʻetau fakamaʻamaʻaʻi toʻo maʻamaʻa ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga mo fakaofo ko ʻeni kuo foaki ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. [Vakai, T&F 84:54–58.] Tuku muʻa ke tau maʻu ʻa e ngaahi palōmesi ʻoku fekauʻaki mo hono mataʻikoloaʻaki ia ʻi hotau lotó” (“The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 7).

Paaki