Laipelí
1 Nīfai


Talateu ki he ʻUlulaki Tohi ʻa Nīfaí

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai ʻa e tohí ni?

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfaí, te nau ʻilo ai “ʻoku ʻi he kakai kotoa pē kuo fili ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá, koeʻuhi ko ʻenau tuí, ke fakaiviʻi ʻa kinautolu” (1 Nīfai 1:20). Te nau ʻilo ai foki ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke Ne tāpuakiʻi ʻEne fānaú. Naʻe aʻusia ʻe Līhai mo hono kakaí ʻa e ʻaloʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau muimui ki Heʻene ngaahi fekaú. Naʻe fekumi ʻa Līhai mo Nīfai ki he fakahinohino mei he ʻOtuá pea naʻá na maʻu ia ʻi he misi, ngaahi meʻa-hā-mai, Liahoná, mo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe maʻu mo lekooti ʻe Nīfai ha ngaahi meʻa-hā-mai lahi ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai kiate ia ʻa e tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá; papitaisó, ngāue fakafaifekaú, mo e tutuki ʻo Sīsū Kalaisí; ʻa e fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí; pea mo e ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau ʻave ʻa e ngaahi peleti palasá koeʻuhí ke nau maʻu ai ʻa e folofolá. Naʻá Ne fakahaofi foki ʻa Līhai mo hono kakaí mei he honge ʻi he feituʻu maomaonganoá mo e fakaʻauha ʻi he fuʻu vai lahí, ʻo ʻave moʻui kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e ngaahi aʻusia ʻa Nīfai mo Līhai ʻi he tohi ko ʻení, te nau ako ai ki he founga ke fai ʻaki e fekumí mo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

Ko hai naʻá ne tohi e tohí ni?

Naʻe tohi ʻe Nīfai ko e foha ʻo Līhaí ʻa e tohí ni ko ha tali ia ki he fekau ʻa e ʻEikí ke ne tauhi ha lekooti ʻo hono kakaí. Hangehangē naʻe fāʻeleʻi ʻa Nīfai ʻi Selusalema pe ofi atu pē ki aí. Naʻá ne nofo ai lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e palōfita ko Selemaiá aí pea mo e pule ʻa e Tuʻi ko Setikiá. Naʻe fekumi pē ʻa Nīfai ke maʻu haʻane fakamoʻoni ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamaí kau ki he fakaʻauha ʻo Selusalemá pea mo e fie maʻu ke mavahe honau fāmilí. Naʻe hoko ʻa Nīfai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene hokohoko atu ke fekumi mo muimui ʻi he ngaahi faleʻi ʻa e ʻEikí. Naʻá ne talangofua ʻo foki tuʻo ua ki Selusalema mo hono ngaahi tokouá—ʻuluakí ke ʻave ʻa e ngaahi peleti palasá pea kimui ange aí ke fakalotoa e fāmili ʻo ʻIsimelí ke kau fakataha mo e fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá. Naʻe foʻu ʻe Nīfai ha vaka ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí ke ʻave hono fāmilí mo e niʻihi kehé ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi he kauvai ʻe taha ʻo e fuʻu vai lahí. ʻI he taimi ne pekia ai ʻa Līhaí, naʻe fili ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne hoko ko e taki ki hono kakaí.

Ko hai naʻe fakataumuʻa ki ai ʻa e tohí ni pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe tohi ʻe Nīfai mo fakakaukau ki ha faʻahinga kakai ʻe tolu: ko e hako ʻo ʻene tamaí, kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, pea mo e kakai kotoa ʻi he māmaní (vakai, 2 Nīfai 33:3, 13). Naʻá ne tohi ke fakalotoa e kakaí kotoa ke haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻo moʻui (vakai, 1 Nīfai 6:4).

Ko e fē taimi mo e feituʻu naʻe tohi aí?

Naʻe tohi ʻe Nīfai ʻa e fakamatala naʻe hoko ko e 1 Nīfaí fakafuofua ki he taʻu 570 K.M.—ko e hili ia e taʻu ʻe 30 mei heʻene mavahe mo hono fāmilí mei Selusalemá (vakai, 2 Nīfai 5:30). Naʻá ne tohi ia he taimi naʻá ne ʻi he fonua ai ko Nīfaí.

Ko e hā e ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

ʻOku ʻi he 1 Nīfaí ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻo e ngaahi fakahā fakalangi ʻi he ngaahi misi, ngaahi meʻa-hā-mai, mo e ngaahi fakahā fakahangatonu. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakahā ko ʻení ʻoku fakahinohino, tataki, mo maluʻi ʻe he ʻOtuá ʻa kinautolu ʻoku fekumi kiate Iá:

  • Lolotonga e lotu ʻa Līhaí, ʻoku hā mai ha pou afi, pea ʻokú ne mamata mo fanongo ki he ngaahi meʻa lahi ʻo fakatupu ai ʻene teteteté (vakai, 1 Nīfai 1:6–7).

  • ʻOku maʻu ʻe Līhai ha ngaahi meʻa-hā-mai ʻa ia ʻokú ne mamata ai ki he ʻOtuá mo ne lau mei ha tohi ʻokú ne kikiteʻi ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá mo e nofo pōpula hono kakaí (vakai, 1 Nīfai 1:8–14).

  • ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Līhai ke mavahe mo hono fāmilí ki he feituʻu maomaonganoá (vakai, 1 Nīfai 2:1–2).

  • ʻOku fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Līhai ke fekau hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ʻo ʻomai e ngaahi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 3:2–4).

  • ʻOku haʻu ha ʻāngelo ʻo taʻofi hono taaʻi ʻe Leimana mo Lēmiuela ʻa Nīfai mo Samú (vakai, 1 Nīfai 3:29).

  • ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau foki ki Selusalema ʻo ʻomi ʻa ʻIsimeli mo hono fāmilí (vakai, 1 Nīfai 7:1–2).

  • ʻOku maʻu ʻe Līhai mo Nīfai ha ngaahi meʻa-hā-mai ʻoku kau ai e ʻakau ʻo e moʻuí; ʻaloʻí, ngāue fakafaifekaú, mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; hisitōlia e fonua ʻo e talaʻofá; ko hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí; pea mo e fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e ivi ʻo e tēvoló pea mo e siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 8; 11–14).

  • ʻOku fakahaaʻi kia Nīfai ʻa e founga ke foʻu ai ha vaká ke ne ʻave hono kakaí ki he fonua ʻo e talaʻofá (vakai, 1 Nīfai 18:1).

ʻOku ʻi he 1 Nīfaí ha fakamatala tonu ki ha kakai naʻa nau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku fakahingoa mai kimui ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ongo kulupu kehe naʻa nau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá: ko e kau Mūlekí (vakai, ʻAmenai 1:14–17) mo e kau Sēletí (vakai, ʻEta 6:4–12).

ʻOku fakafeʻiloaki mai foki ʻe he tohi ʻo e 1 Nīfaí ha ongo meʻa mahuʻinga: ko e heletā ʻa Lēpaní mo ha kāpasa, pe meʻa fakahinohino, naʻe ui ko e Liahoná (vakai, 1 Nīfai 18:12; ʻAlamā 37:38). Naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá pea ki he kauvai ʻe taha ʻo e fuʻu vai lahí ʻo fakafou ʻi he Liahoná. Naʻe tukufakaholo mai ʻa e heletā ʻa Lēpaní ʻi he ngaahi toʻu tangata lahi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e puleʻanga Nīfaí. Naʻe tanu fakatouʻosi ʻa e Liahoná mo e heletā ʻa Lēpaní fakataha mo e ngaahi peleti koulá, pea naʻe fakahā kinautolu kia Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú (vakai, T&F 17:1–2).

Toʻo Kongokonga Lalahí

1 Nīfai 1–7 ʻOku tataki ʻe Līhai hono fāmilí ki he feituʻu maomaonganoá. ʻOku tokanga hono ngaahi fohá ki he fekau ʻa e ʻEikí ke nau foki ki Selusalema pea ʻomi ʻa e ngaahi peleti palasá pea toe foki ke fakalotoa ʻa ʻIsimeli mo hono fāmilí ke nau haʻu ʻo nofo mo kinautolu ʻi he feituʻu maomaonganoá.

1 Nīfai 8–15 ʻOku maʻu takitaha ʻe Līhai mo Nīfai ha meʻa-hā-mai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. ʻOku fakamatala ʻe Nīfai ʻene meʻa-hā-mai ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi meʻa fakahisitōlia ne hoko ʻo aʻu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

1 Nīfai 16–18 ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Līhai mo hono fāmilí ʻi heʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá pea ki he kauvai ʻe taha ʻo e fuʻu vai lahí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

1 Nīfai 19–22 ʻOku kikite ʻa Nīfai kau kia Sīsū Kalaisi pea mo hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Paaki