Laipelí
Lēsoni 18: 1 Nīfai 17


Lēsoni 18

1 Nīfai 17

Talateú

Hili e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí he feituʻu maomaonganoá he taʻu ʻe valu, naʻa nau aʻu ki ha feituʻu matātahi naʻa nau ui ko Mahu. Hili ʻenau fokotuʻutuʻu lelei kinautolu ʻi Mahú, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne foʻu ha vaka. ʻI he taimi ne ʻilo ai ʻe hono ongo taʻoketé naʻá ne feinga ke fai iá, naʻá na manukiʻi ia peá na toki lāunga mo fakafisi ke tokoni. Naʻe akoʻi ʻe Nīfai hono ongo taʻoketé neongo kuo fekumi e ʻEikí ke folofola kiate kinaua ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié, ka kuo taʻofi kinaua ʻe heʻena faiangahalá mei he ongoʻi ʻEne folofola maí. Naʻá ne valokiʻi kinaua ʻi heʻena faiangahalá peá ne poupouʻi kinaua ke na fakatomala.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 17:1−51

ʻOku fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ki Mahu, ʻa ia ne fekauʻi ai ʻa Nīfai ke ne foʻu ha vaka

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé:

ʻĪmisi
Easy Difficult

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe te nau fakamatalaʻi ʻenau moʻui he taimi ní ʻoku faingofua pe faingataʻa, mo hono ʻuhingá. (ʻE ala fie maʻu ke ke poupouʻi e kau akó ke nau aleaʻi ʻenau ngaahi talí mo ha hoa. Pe fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí kotoa. Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu pelepelengesí pe ʻikai totonu ke fakahāhā holó.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 17:1, 4, 6. ʻI he lolotonga ʻene laú, ʻai ke kumi ʻe he kalasí ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi pe naʻe faingofua pe faingataʻa ʻa e taimi naʻe ʻi he feituʻu maomaonganoá ai ʻa Nīfai mo hono fāmilí.

  • Naʻe fakahaaʻi nai ʻe Nīfai pe naʻe faingofua pe faingataʻa honau taimi ʻi he feituʻu maomaonganoá? Ko e fē e foʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi naʻe faingataʻá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fuʻu faitāpuekina lahi ʻa Nīfai mo hono fāmilí he taimi ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakaiʻi ʻa e 1 Nīfai 17:2, 5, 12−13 ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi naʻe tāpuakiʻi ʻaki ʻa Nīfai mo hono fāmilí lolotonga ʻenau fonongá. Kole ange ki ha kau ako tokosiʻi pē ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuo nau ʻiló.

Talaange ki he kau akó naʻe akoʻi ʻe Nīfai ha tefitoʻi moʻoni naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe lava ke tāpuakiʻi ai hono fāmilí lolotonga e taimi faingataʻá ni. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 17:3 pea ʻai ke ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku kamata ʻaki e foʻi lea ko e kapau. Fakamatalaʻi fakanounou ange, ʻi he folofolá, ʻoku fakamatalaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní he taimi ʻe niʻihi ʻi ha sīpinga “kapau-ʻe. ʻOku kamata ʻe he foʻi lea kapaú ha ngāue, pea ko e foʻi lea ʻe ʻokú ne ʻomi ʻa e nunuʻa (lelei pe kovi) te tau aʻusiá ko ha ola ʻo e ngāue ko iá.

Neongo ʻoku ʻikai ke ʻi he 1 Nīfai 17:3 ʻa e foʻi lea ʻe, ka ʻokú ne fakamatalaʻi ha ngāue, fakataha mo ha ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ko e olá ia. Kole ange ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ongo konga ʻo e tefitoʻi moʻoni “kapau-ʻe” naʻa nau ʻiloʻí. ʻOku totonu ke nau fakamatalaʻi ha meʻa tatau mo ʻeni: Kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí pea ʻomai ha founga maʻatautolu ke tau lavaʻi ai ʻa e meʻa kuó Ne fekauʻi maí. (Te ke ala fie maʻu ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.) Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha fakamoʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe Nīfaí pea mo ʻenau fakakaukauloto ki heʻenau moʻui ʻanautolú.

Tufa ha laʻipepa tufa ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení (pe hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí):

  1. Ko e hā e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Nīfaí? (1 Nīfai 17:7−8) Naʻe anga fēfē ʻa e tali ʻa Nīfaí? (1 Nīfai 17:9−11, 15−16) Naʻe anga fēfē ʻa e tali hono ongo taʻoketé? (1 Nīfai 17:17−21)

  2. Naʻe anga fēfē hono tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke ne lavaʻi ʻa e ngāue naʻe fekauʻi ia ke ne faí? (1 Nīfai 17:23−29)

  3. Naʻe tatau fēfē e ongo taʻokete ʻo Nīfaí mo e fānau ʻa ʻIsilelí? (1 Nīfai 17:30, 42)

  4. Ko e hā ha meʻa kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻe ala faingataʻa kiate aú?

  5. Te u lava fēfē ke tali hangē ko Nīfai mo Mōsesé? Te u lava fēfē ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fehalaaki ʻa e ongo taʻokete ʻo Nīfaí mo e fānau ʻa ʻIsilelí?

Fakafeʻiloaki ange ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá ʻaki hono fakamatalaʻi te nau tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e founga naʻe hokohoko atu ai hono moʻui ʻaki ʻe Nīfai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he 1 Nīfai 17:3 hili ʻene aʻu ki Mahú. ʻE tokoni foki ʻa e ngaahi fehuʻí ki he kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoní kiate kinautolu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 17: 7−8. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fekau kia Nīfai ke ne faí. ʻAi e kau akó ke nau hiki e talí ʻi lalo ʻi he fehuʻi 1 ʻi he laʻipepa tufá pe ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe mei faingataʻa ai ʻa e ngaahi fekaú ni kia Nīfai?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 17:9−11 mo ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 17:15–16. Kimuʻa ke nau laú, kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa Nīfai ki he fekau ke ne foʻu ha vaká.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku ongo kiate koe kau ki he tali ʻa Nīfaí?

ʻAi e fānaú ke nau tohi ha fakanounou ʻo e tali ʻa Nīfaí ʻi lalo he fehuʻi 1 ʻi he laʻipepa ke tufá pe ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.

Kole ki he kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi e 1 Nīfai 17:17−21. ʻAi ke kumi ʻe he kalasí ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahā ʻa e ʻulungaanga ʻo Leimana mo Lēmiuelá. ʻAi e kau akó ke nau tohi ha fakanounou ʻo e tali ʻa Leimana mo Lēmiuela ki he fekau ke foʻu ha vaká. Fakaafeʻi ha toko taha pe toko ua ʻo e kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau tohi fakanounoú.

Fakamatalaʻi ange ʻa e tali ʻa Nīfai ki he lāunga hono ongo taʻoketé ʻaki ʻene fakamanatu ange kiate kinaua naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke ne lavaʻi ʻa e ngāue faingataʻa ʻo hono fakatauʻatāina ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he pōpulá. Naʻe fakafehoanaki foki ʻe Nīfai e loto-fefeka hono ongo taʻoketé ki he loto-fefeka ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e ngaahi potufolofolá pea hiki ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi 2 mo e 3. Te ke ala ʻai ke nau fai fakafoʻituitui pe tauhoa ʻeni, ʻo fakafalala pē he ngaahi fiemaʻu hoʻo kau akó.

Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi 2 mo e 3, fehuʻi ange:

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke ne lavaʻi ʻa e ngāue naʻe fekau ke ne faí?

  • ʻOkú ke fakakaukau naʻe mei tokoniʻi fēfē ʻe he sīpinga ʻa Mōsesé ʻa Nīfai?

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe mei tatau ai ʻa e ongo taʻokete ʻo Nīfaí mo e fānau ʻa ʻIsilelí?

Fakamahinoʻi ange ko e taimi ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi ngāue pe ngaahi fekau faingataʻa kiate kitautolú, ʻoku tau lava ʻo fili ke tali hangē ko ia ne fai ʻe Nīfaí, pe ko ʻetau tali hangē ko Leimana mo Lēmiuelá. Fakamatalaʻi ange neongo kuo ʻikai kole mai e ʻOtuá kiate kitautolu ke tau lavaʻi ha ngaahi ngāue hangē ko e foʻu ha vaká pe fakamavaeuaʻi ʻa e Tahi Kulokulá, ka kuó Ne ʻomai ha ngaahi fekau mo kole mai ke tau lavaʻi e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa ki ha kakai ʻe niʻihi. Hangē ko ʻení, kuó Ne fekauʻi kitautolu ke tau tauhi e ngaahi fakakaukau maʻá mo tauhi e Sāpaté ke māʻoniʻoni. ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke tau fakahoko e ngaahi uiuiʻi mei he Siasí (hangē ko e palesiteni fakakōlomu pe fakakalasí) pea tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOkú Ne ʻamanaki mai foki ke tau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo mālohi he Siasí, naʻa mo ʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke hiki ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi 4 mo e 5. Poupouʻi kinautolu ke nau tali e fehuʻi 4 ʻaki hono tohi ha faʻahinga meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí ʻa ia ʻe ala faingataʻa kiate kinautolú.

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau tohi aí, lau leʻolahi hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai e tuí ʻi he 1 Nīfai 17:50. Hili iá peá ke kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 17:51 pea fakakaukauʻi ʻa e founga ʻe fakaʻaongaʻi ai ia ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau tānaki atu honau hingoá he ʻosi ʻa e foʻi lea ko e mo fetongi ʻaki e kupuʻi lea ko e foʻu ha vaká ha ngāue pe fekau ʻoku nau faingataʻaʻia ai. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau ako ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ʻení ke nau lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 17:51 mo e ngaahi fetongi kuo nau faí. Toe vakai ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku tohi he palakipoé.

  • Ko e hā ha meʻa kuo aʻusia ʻe Nīfai fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo ne maʻu ai e loto- falala ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne fakahoko ha faʻahinga fekau pē?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke aʻusia ʻokú ne ʻoatu kiate koe ha loto-falala ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke lavaʻi ha meʻa pē ʻokú Ne kole atu?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko ʻetau tauhi ko ia e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne fakamālohia kitautolu mo ʻomi ha founga ke tau lavaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne fekau maí.

1 Nīfai 17:45−55

ʻOku valokiʻi ʻe Nīfai ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻi heʻena faiangahalá

ʻĪmisi
ʻOku Fakavaivaiʻi ʻe Nīfai Hono Ongo Taʻokete Angatuʻú

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e Fakavaivaiʻi ʻe Nīfai Hono Ongo Taʻokete Angatuʻú (62044; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 70). Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakanounouʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tali ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke kumi e talí ʻi he 1 Nīfai 17:48, 53–54.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 17:53, ko e hā e ʻuhinga naʻe luluʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ongo taʻokete ʻo Nīfaí? (ʻE ala fie maʻu ke ke tohoakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he futinouti 53a ke tokoniʻi kinautolu ke mahino ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko e luluʻí ʻi he tuʻunga ko ʻení “ke fakatupu ke ngalulu pe tete.”)

Fakamatalaʻi ange ko e luluʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Leimana mo Lēmiuelá ko e founga pē ia ʻe taha mei he ngaahi founga lahi kuo fetuʻutaki ai e ʻEikí mo kinauá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 17:45 pea feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi kuo fetuʻutaki ai ʻa e ʻEikí mo Leimana mo Lēmiuela ʻi he kuohilí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi kuo fetuʻutaki ai e ʻEikí mo Leimana mo Lēmiuelá? Ko e fē ʻi he ngaahi foungá ni ʻoku hangehangē ko e founga angamaheni taha ia ʻoku fekumi ki ai ʻa e ʻEikí ke fetuʻutaki mo kitautolú?

Te ke ala fie maʻu ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻi he 1 Nīfai 17:45: “Kuó ne lea kiate kimoua ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi.” Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e leʻo ʻoku lahi ange hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo fanongo ki aí. ʻOku fakamatalaʻi ia ko ha kihiʻi leʻo fakalongolongo pe kihiʻi leʻo siʻi’ [T&F 85:6]. ʻI heʻetau lāulea ki he ‘fakafanongo’ ki he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻa e ueʻi fakalaumālié ʻaki ʻa e pehē, ‘Ne u ongoʻi …’” (“Fakahā Fakafoʻituituí: Ko e Meʻa-foakí, ko Hono Siviʻí, mo e Talaʻofá,” Liahona, Sānuali 1995, 68).

Te ke ala fie maʻu ke fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e 1 Nīfai 17:45: ʻOku lea mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻa ia ʻoku lahi ange ʻetau ongoʻí heʻetau fanongo ki aí. (Ke fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻe ala fie maʻu ke ke ʻai ke lau ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo lea atu kiate koe?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke fai ke tokoni ke ke ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Hili e tali ʻa e kau akó, ʻe ala fie maʻu ke ke poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko ení ʻi he 1 Nīfai 17:45: “Ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá.” ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e sētesi ʻuluaki ʻo e 1 Nīfai 17:45 pea ʻai ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe “ʻikai lava [ai ʻe Leimana mo Lēmiuela] ʻo ongoʻí.” Fakaafeʻi kinautolu ke lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻoku fakatupu ai ʻe he “vave ki he faiangahalá” ʻa Leimana mo Lēmiuela ke “ʻikai te [na] lava ʻo ongoʻí”?

  • ʻE ala uesia fēfē ʻe heʻetau ngaahi angahalá ʻa ʻetau malava ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Hili e tali ʻa e kau akó, lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausí, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ ʻOku fakaʻaongaʻi ai ʻa e telefoni [toʻotoʻó] ki ha konga lahi ʻo ʻetau fetuʻutakí ʻi hotau kuongá ni. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai lava ʻo maʻu ai ha fakaʻilonga fakaletiō ia ʻi he ngaahi telefoni [toʻotoʻó]. ʻOku faʻa hoko ia he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue ʻaki iá ki ha tānolo pe feituʻu moʻunga, pe ha feituʻu pē ʻoku lahi ai ha ngaahi meʻa te ne taʻofi ʻa e fakaʻilonga fakaletioó.

“ʻOku pehē pē mo e fetuʻutaki fakalangí. … ʻOku tau faʻa fokotuʻu foki kitautolu ki ha ngaahi feituʻu ʻoku mate fakalalumālie—ʻa ia ko ha ngaahi feituʻu mo ha ngaahi meʻa ʻokú ne taʻofi ʻa e ngaahi pōpoaki fakalangí. ʻOku kau ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ʻa e ʻitá, ponokalafí, faiangahalá, siokitá, mo e ngaahi meʻa kehe ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e Laumālié” (“Naʻá Ke Maʻu Nai ʻa e Pōpoaki Totonú?” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 67).

Ke fakaʻosí, fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi pōpoaki kuo feinga e ʻEikí ke fetuʻutaki ai mo kinautolu kimuí ni maí. Poupouʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto pe ʻoku ʻi ai ha “ngaahi fakaʻilonga mate fakalaumālie” te ne ala taʻofi kinautolu mei hono maʻu ha fetuʻutaki peheé. (ʻE ala fie maʻu ke ke ʻai e kau akó ke nau tohi ʻo kau ki he meʻá ni ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.) Fai ha fakamoʻoni ʻoku lea mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kihiʻi leʻo siʻi ʻa ia ʻoku lahi ange ʻetau ongoʻí heʻetau fanongo ki aí. Fakamoʻoni foki ʻoku tau lava ʻo aʻusia ʻa e fetuʻutaki ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke tau taau mo e ngaahi ueʻi ongo vaivai ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 17:8–9. Ko e faingataʻa naʻe fehangahangai mo Nīfai ʻi hono foʻu ha vaká

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Naʻe ʻikai ko ha tangata folau tahi ʻa Nīfai. Naʻe ohi hake ia ʻi Selusalema, ko ha kolo ʻi loto fonua, kae ʻikai ke ʻi he ngaahi ngatangataʻanga ʻo e Tahi Metiteleniané. Ngalingali naʻe ʻikai haʻane ʻilo lahi pe taukei mo e ngaahi meʻangāue pea mo e ngaahi pōtoʻi ngāue ki hono foʻu ha vaká. Mahalo pē ne teʻeki ai ke ne mamata ki ha vaka ʻi ha fuʻu vai lahi. Ko hono moʻoní, naʻe fekauʻi mo fakahinohinoʻi ʻa Nīfai ke ne foʻu ha meʻa ne teʻeki ai ke ne foʻu kimuʻa ke lava ʻo fononga ai ki ha feituʻu ne teʻeki ai ke ne mamata ai kimuʻa.” (“Learning to Love Learning” [Brigham Young University commencement address, Apr. 24, 2008], 4, speeches.byu.edu).

1 Nīfai 17:45. “Na‘e ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi”

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē ko e mavahe ʻa e Laumālié mei ha moʻui ʻa ha taha ʻe fie maʻu ke ne fakatomala:

“Ko ha … fie maʻu ki he takaua mo e tataki maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kuo pau ke maʻa. Kuo pau ke mavahe ʻa e Laumālié meiate kinautolu ʻoku ʻikai ke maʻá. …

“… Kapau ʻoku faingataʻa ke ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke ala fifili fakapotopoto pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fakatomalaʻi kae maʻu ʻa e fakamolemolé.

“Kapau kuó ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻahó ni, te ke lau ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he ʻuhinga ko iá mo ha toe ngaahi ʻuhinga kehe pē, ʻe lelei ke ke ʻalu ki he ngaahi feituʻu pea fai e ngaahi ngāue te nau fakaafeʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono ongoʻi ko ia ʻo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakatou ngāue ia ʻi he ongo meʻá ni: ʻOku ʻafio pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha temipale ʻoku maʻa, pea ko e tali ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamaʻa kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo lotua ʻi he tui ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí ke fakamaʻa ai koe peá ke taau mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e ngāue ʻa e ʻEikí. Pea ʻi he takaua ko iá ʻe fakamālohia ai koe ke ke matuʻuaki e ʻahiʻahí pea fakaivia koe ke ke ʻiloʻi ʻa e kākaá” (“Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, June 2007, 23).

Paaki