Laipelí
Ngaahi Lea ʻa Molomoná


Talateu ki HE Ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ako ai e tohí ni?

ʻI hono ako ʻo e Ngaahi Lea ʻa Molomoná, ʻe lava ai ʻa e kau akó ʻo fakatupulaki ʻenau tui “ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa peé” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7) pea ʻokú Ne tataki ʻEne kau tamaioʻeikí ke nau fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku hoko ʻa e tohí, ʻi hono tuʻunga ko e fakamatala fakahisitōliá, ko ha fehokotakiʻanga ʻo e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí (1 Nīfai–ʻAmenai) mo e fakanounou ko ia ʻe Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí (Mōsaia–4 Nīfai). Te ne lava ʻo tokoniʻi ʻa e kau akó ke mahino lelei ange kiate kinautolu pe ko e fē ʻa e lekooti naʻe fakanounou ʻe Molomoná ʻi heʻene fakatahatahaʻi e Tohi ʻa Molomoná. ʻOkú ne toe fakafeʻiloaki foki ʻa e kau akó ki he tui pea mo e ngaahi lavameʻa ʻa e Tuʻi ko Penisimaní.

Ko hai naʻá ne tohi ʻa e tohí ni?

Ko Molomona naʻá ne hiki ʻa e tohi ko ʻení. Ko ha palōfita, taha tauhi lekooti, pea ko e taha hiki fakanounou mo e taha naʻá ne fakatahatahaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha tamai angatonu foki ia mo ha takitau ʻi he kau Nīfaí. Ko hono foha ʻa e palōfita ko Molonaí.

Naʻe hiki ʻa e tohí ni maʻa hai pea ko e hā hono ʻuhingá?

Naʻe lea ʻa Molomoná ki he kau fanongo ʻi he kahaʻú, ʻi he ʻamanaki ʻe lava ʻa ʻene ngaahi tohí pea mo e ngaahi tohi ʻa hono foha ko Molonaí ʻo “ʻaonga nai ia kiate kinautolu” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:2). Ka naʻe tautautefito ʻene tohí ke ʻaonga ki he kau Leimaná. Naʻá ne lea fekauʻaki mo kinautolu ʻo pehē, “Ko ʻeku lotu ki he ʻOtuá ʻoku kau ki hoku kāingá, koeʻuhí ke faifai pea nau toe maʻu ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá, ʻio, ki he huhuʻi ʻa Kalaisí; koeʻuhí ke nau toe hoko ko ha kakai ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻEikí” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:8).

Ko e fē e taimi mo e feituʻu ne tohi aí?

Naʻe hiki ʻe Molomona ʻa e tohí ni ʻi he taʻu T.S. 385 nai, ʻi he hili ʻo ʻene “mamata totonu ki he meimei fakaʻauha kakato ʻo [hono] kakaí, ko e kau Nīfaí” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:1). Naʻe ʻikai ke hiki ʻe Molomona ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻa e tohi ko ʻení.

Ko e hā ha ngaahi fōtunga makehe ʻo e tohí ni?

ʻOku hūloto mai ʻa e tohi nounoú ni ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi tohi ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe hiki ia ʻe Molomona ʻi he ʻosi ha taʻu ʻe 500 tupu mei he taimi naʻe fakaʻosi ai ʻe ʻAmalekai ʻa e tohi ʻa ʻAmenaí. ʻOku fakamatalaʻi nounou ʻe Molomona ʻi he tohí ni ʻa ʻene fakatahatahaʻi pea mo fakanounou ʻa e ngaahi lekooti ʻa hono kakaí. Koeʻuhí ke mahino ʻene fakamatalá, ʻoku ʻaonga ke manatuʻi naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne faʻu ha ongo lauʻi peleti kehekehe ʻe ua koeʻuhí ko ha taumuʻa “[makehe]” mo “fakapotopoto” (vakai, 1 Nīfai 9:3, 5). Ko e ʻū lauʻi peleti ʻe taha, ʻa ē naʻe faʻa ui ko e ʻū lauʻi peleti lalahí, naʻe ʻi ai ʻa e hisitōlia fakaetuʻasino ʻo e kau Nīfaí, ka ko e seti ʻe tahá, naʻe faʻa ui ko e ʻū lauʻi peleti īkí, naʻe ʻi ai ʻa e lekooti toputapu ʻo e malanga, ngaahi fakahā, pea mo e ngaahi kikite ʻa e kau Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 9:2–4; Sēkope 1:3–4).

Naʻe toki ʻilo ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí hili ʻene fakanounou ha konga ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3). Naʻe tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa Molomona ʻo ne fakakau fakataha ai ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí mo ʻene fakanounou ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí. Naʻá ne fakahoko ʻeni “ʻi ha taumuʻa fakapotopoto,” ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:4–7).

Naʻe fakaʻau ʻo mahino ʻi he ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ha taha ʻo e ngaahi ʻuhinga fakalaumālie ko ʻení. Ko e taimi naʻe kamata liliu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kamata ʻi he fakanounou ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí—ʻa e hīsitōlia fakaetuʻasinó. Naʻe fakamoleki ʻe Māteni Hālisi, ʻa ia ko e sikalaipe ʻa e Palōfitá ʻa e konga ko ʻeni ʻo e liliú, ko ha peesi ʻe 116 ʻo e meʻa ne ʻosi hikí. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita kuo maʻu ʻe ha kau tangata angahala ʻa e ngaahi peesi ko iá ʻo nau liliu ʻa e fakaleá (vakai, T&F 10:8–10). Kapau naʻe toe liliu ʻe Siosefa ʻa e fakamatala tatau pē, ne mei tala ʻe he kau tangata ko iá naʻe ʻikai ko ha palōfita ia koeʻuhí he kuo ʻikai ke ne lava toe liliu tatau e tohí (vakai, T&F 10:11–19). Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa ke ʻoua te ne toe liliu ʻa e konga ko iá ka ke ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻa ia naʻe fakakau ʻe Molomona ʻi heʻene fakanounou e ʻū lauʻi peleti lalahí (vakai, T&F 10:30–45). Ko ia, ʻoku tokoni ai e Ngaahi Lea ʻa Molomoná ke tau ʻilo ʻa e founga naʻe teuteu ai ʻe he ʻEikí ha founga ke fakafehālākiʻi ʻaki e palani ʻa e kau tangata angakoví ʻo Ne fakakau ʻa e folofola naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene kātoi ʻa e vahaʻataimi tatau ʻo e ngaahi peesi naʻe molé ka naʻá ne toe ʻomi foki ha “ʻilo lahi ange ki he [ongoongolelei ʻa e ʻEikí]” (T&F 10:45). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko hono moʻoní ʻe mātuʻaki fakafiefia kapau ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻilo ai ʻe ha taha ʻa e tatau ʻo e peesi ʻe 116 ʻo e ʻuluaki liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe molé. Ka ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻoku ʻi he ngaahi peesi ko iá, he ʻikai ke toe mahuʻinga ange ia pe toe mamafa ange ki he taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi akonaki … naʻe lekooti ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 35–36).

Makehe mei heʻene ʻomi ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi lekooti toputapu ʻo hono kakaí, naʻe toe ʻomi ʻe Molomona ha fakamatala nounou ʻo e ngāue ʻa e Tuʻi ko Penisimaní (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:10–18). ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko ʻení ke fakafehokotaki ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí mo hono fakanounou ʻe Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí. ʻOku hā ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he fakaʻosinga ʻo e tohi ʻa ʻAmenaí, ʻa ia ko e tohi fakaʻosi ia ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí (vakai, ʻAmenai 1:23–25). ʻOku kamata e tohi ʻa Mōsaiá, ʻa ia ko e fuofua tohi ia ʻi he fakanounou ʻa Molomona ʻoku tau maʻú, ʻaki hano fakamatalaʻi ʻo e fakaʻosinga ʻo e pule mo e ngāue ʻa e Tuʻi ko Penisimaní (vakai, Mōsaia 1:1, 9).

Fokotuʻutuʻú

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:1–9 Ko hono ʻilo ʻe Molomona ʻa e ngaah lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí ʻo ne fakakau kinautolu fakataha mo ʻene fakanounou ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahí.

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:10–18 Ko hono fakamatalaʻi nounou ʻe Molomona ʻa e pule ʻa e Tuʻi ko Penisimaní.

Paaki