Laipelí
Lēsoni 9: 1 Nīfai 5


Lēsoni 9

1 Nīfai 5

Talateú

Lolotonga e tatali ʻa e uaifi ʻo Līhaí, ʻa Selaia, ke foki mai hono ngaahi fohá mei Selusalemá, naʻá ne manavahē naʻa kuo nau mate ʻi heʻenau feinga ke maʻu mai ʻa e ngaahi peleti palasá. ʻI he taimi ne nau foki moʻui mai ai mo e ngaahi peletí, naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange naʻe tataki mo maluʻi ʻe he ʻOtuá hono fāmilí. Naʻe fekumi ʻa Līhai ʻi he ngaahi peleti palasá peá ne ʻilo ʻoku nau fuʻu mahuʻinga ki hono fāmilí. ʻI heʻene lau kinautolú, naʻe fakafonu ʻaki ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ne kikiteʻi ko e ngaahi folofola naʻe ʻi aí ʻe fakatolonga ia maʻa hono hakó.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 5:1–9

Naʻe foki moʻui ʻa e ngaahi foha ʻo Līhaí ki honau fāmilí ʻi he feituʻu maomaonganoá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 5:1. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e ʻuhinga naʻe kamata ke lāunga ai ʻa Selaiá.

  • Ko e hā e lāunga ʻa Selaiá? (ʻE kau he ngaahi talí ʻa e fie mata-meʻa-hā-mai ʻa e Līhaí, kuó ne taki hono fāmilí mei he fonua ʻo honau tofiʻá, pea kuó ne fai ha ngaahi fili ke mate ai hono ngaahi fohá pea ʻe iku ke nau mate ʻi he feituʻu maomaonganoá.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau lāunga ai kau ki ha faʻahinga tuʻunga neongo naʻe ʻikai ke nau maʻu kotoa ʻa e fakamatala kau ki he tuʻunga ko iá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 5:4.Kole ki he kalasí ke nau fakatokangaʻi ʻa e anga hono tali ʻe Līhai e lāunga ʻa Selaiá.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku ongo kiate koe kau ki he anga e tali ʻa Līhai ki he lāunga ʻa Selaiá? (Te ke ala fie maʻu ke fakamahinoʻi naʻe tali ʻe Līhai ʻaki ha fakamoʻoni mo ha loto falala ki he ʻEikí kae ʻikai ʻaki ha manavasiʻi pe veiveiua. Naʻe ʻikai ke ne tali ʻita pe taʻe faʻa kātaki.)

  • Ko e hā ʻoku tau lava ʻo ako mei he tali ʻa Līhai kia Selaiá?

ʻAi ke lau leʻo lahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e 1 Nīfai 5:7–9.

  • Ko e hā ne maʻu ʻe Selaia mei he meʻa ko ʻeni naʻe hokó?

1 Nīfai 5:10–22

ʻOku fekumi ʻa Līhai ʻi he ngaahi peleti palasá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau angé pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku nau fie feilaulauʻi ʻenau moʻuí ke maʻu mai ke tauhi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakanounouʻi ʻa e 1 Nīfai 3–4 pea fakahaaʻi ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fakahoko ʻe he fāmili ʻo Līhaí ke maʻu mai ʻa e ngaahi peleti palasá. (Naʻe fai pē ʻe Nīfai mo hono ngaahi tokouá neongo naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ki heʻenau moʻuí, feilaulauʻi ʻenau ngaahi koloá, mo fai ha fononga mamaʻo.)

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai e feilaulau peheé?

Fakamatalaʻi ange ko e hili pē e feilaulau naʻe fakahoko ʻe he fāmilí mo e fakafetaʻi ki he ʻEikí, naʻe kamata leva ke lau ʻe Līhai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻi he ngaahi peletí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 5:11–16. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe ʻilo ʻe Līhai ʻi he ngaahi peleti palasá. Te ke ala fie maʻu ke hiki fakanounouʻi ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 5:10. Kole ange ke nau kumi ʻa e foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi hono lau ʻe Līhai ʻa e folofolá. ([Naʻá] ne “fakatotolo ʻi ai.”) Fakaafeʻi e kau akó ke nau tautau toko ua ke aleaʻi e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faikehekehe ʻo e fakatotolo ʻi he folofolá mo hono lau peé? ʻE ala fie maʻu ke ke poupouʻi ʻa e kau akó ke nau talanoa ki ha ngaahi taimi kuo nau fakatotolo ai ʻi he folofolá.)

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI heʻeku pehē ‘akó,’ ʻoku ou ʻuhinga au ki ha faʻahinga meʻa ʻoku toe lahi ange ia ʻi he laukongá ʻataʻatā pē. Ko e meʻa lelei ia ke ʻi ai ha taimi peá te lau ai ha potufolofola ʻi ha vahaʻataimi kuó te ʻosi tukupau ke te ʻiloʻi ʻa hono ʻuhinga fakakātoa ʻo e foʻi pōpoaki ko iá, ka ʻo kapau ko e fie maʻú ke fakahoko ha liliu, ʻoku totonu leva ke ke tokanga lahi ange koe ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ki hono ako ʻo e folofolá, kae ʻikai ko e lahi ʻo e meʻa ʻokú ke lau he taimi ko iá. ʻOku ou sioloto atu pē ki he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke lau ai ha ngaahi veesi peá ke taʻofi ka ke fakalaulauloto ki ai, peá ke toe lau fakalelei e ngaahi vēsí, pea ʻi hoʻo fakakaukau ko ia ki honau ʻuhingá, ʻokú ke lotu ke mahino ia kiate koe, mo fehuʻi loto pē, mo ke tatali ke maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie, peá ke hiki e ngaahi ongo mo e ngaahi fakakaukau ko ia ʻokú ke maʻú koeʻuhí ke ke lava ʻo manatuʻi kinautolu pea toe lahi ange ai foki e meʻa ʻokú ke ako ʻo ʻiló. ʻI hoʻo ako ʻi he founga ko ʻení, mahalo ʻe ʻikai ke lahi e ngaahi vahe ia pe ngaahi veesi te ke lau ʻi ha haafe houá, ka te ke fakaʻataʻatā ai ho lotó ke hū atu e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ke Ne folofola atu kiate koe. Manatu ki hono fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e faʻahinga ongo ko ʻení: ‘ʻOku kamata ke langaʻi hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au’ [ʻAlamā 32:28]” (“Kapau ʻOkú ke Ului,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 11–12).

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ki he anga ʻenau ako e folofolá. Kole ange ke nau tohi ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí kau ki he ngaahi founga ʻuhinga lelei ʻoku nau fakatotolo ai ʻi he folofolá. Hili ʻenau tohí, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha founga te nau lava ke fakalakalaka ai ʻenau ako folofolá. Kole ange ke nau fili ha founga ʻe taha ke fakalakalaka ai ʻenau fakatotolo fakatāutaha ʻi he folofolá. Poupouʻi kinautolu ke nau tohi ʻa e taumuʻa ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá. Te ke ala fie maʻu ke fokotuʻu ange ke nau vahevahe ʻa e taumuʻá mo ha taha (hangē ko ʻení, mo koe, ha mātuʻa, pe ko ha tokotaha ako ʻe taha) ʻa ia te ne fakamanatu ange kiate kinautolu ʻa e taumuʻá mo poupouʻi kinautolu ke nau ikunaʻi iá.

Fakamatalaʻi ange naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Līhai heʻene fakatotolo he folofolá. Ke tokoni ki he kau akó ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 5:16–20.

  • Naʻe tākiekina fēfē ʻa Līhai heʻene fakatotolo ʻi he ngaahi peleti palasá?

Fakamamafaʻi ange ko e taimi naʻe fakatotolo ai ʻa Līhai ʻi he folofolá, naʻe fonu ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ʻa e fakahā “kau ki hono hakó” Fakapapauʻi ki he kau akó ko e taimi ʻoku tau fakatotolo ai ʻi he folofolá, ʻoku lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea maʻu ha fakahā. Ko e meʻa tatau pē, ko e taimi ʻoku tau feilaulauʻi ai hotau taimí mo hotau iví ke fakatotolo ʻi he folofolá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Līhaí, te tau lava ʻo maʻu ai ha mālohi ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo fakatotolo he folofolá?

  • Ko e fē taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga hoʻo ako e folofolá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻení, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ai ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fakatotolo ʻi he folofolá:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻ[Oku tau lotu he taimi] ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau [fakatotolo] ʻi he folofolá; he ʻoku fakafou mai ʻEne folofolá ʻi he lea ʻa ʻEne kau palōfitá. Te ne toki akonekina leva kitautolu ʻi heʻetau fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Kapau kuo teʻeki ai ke ke fanongo ki Hono leʻó kimuí ni mai, toe foki ʻo lau ʻa e folofolá ʻaki ha mata ʻoku foʻou pea fanongo ki ai ʻaki ha telinga ʻoku foʻoú. Ko hotau moʻuiʻanga fakalaumālié ia.” (“Ngaahi Folofola Māʻoniʻoní: Ko e Mālohi ʻo e ʻOtuá ki Hotau Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2006, 26–27).

Lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 5:21–22 , kole ange ki he kau akó ke nau muimuiʻi ʻi heʻenau folofolá. ʻI hoʻo laú, fakamamafaʻi ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Ko e finangalo poto ʻo e ʻEikí ke mau ʻave ia mo kimautolu ʻi heʻemau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá.”

  • Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke tau ʻave ʻa e folofolá heʻetau ngaahi fonongá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo ʻave ai e folofolá mo kitautolú?

Fakamahinoʻi ange naʻe maʻu ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻa e ngaahi peleti palasá makatuʻunga ʻi he feilaulau lahi. Ka ne taʻe ʻoua ʻa e folofolá, naʻe ʻikai ke mei ola lelei ʻa e fononga ʻa Līhai mo hono fāmilí. Poupouʻi e kau akó ke tauhi ʻa e folofolá mo kinautolu ʻi heʻenau fononga ʻi he moʻui fakamatelié.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau loto ki heʻenau ako folofola fakatāutahá. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻokú ne lau maʻu pē ʻa e folofolá ke ne fai ha poupou mo ha fakamoʻoni ki hono kaungāakó. Poupouʻi e kau akó ke nau fokotuʻu ha ʻulungaanga ke tuku ha taimi fakaʻaho ke fakatotolo ai ʻi he folofolá.

Fakatokangaʻi ange: Ko e lōloa ʻo e lēsoni ko ʻení ʻe ala maʻu ai ha taimi ki he ʻekitivitī fakataukei folofola mei he lēsoni kuo ʻosí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 5:10–22. Ko e mahuʻinga ʻo e folofolá

Ke akoʻi ʻa e founga ʻoku tau lava ai ʻo maʻu ha fakahinohino ʻi heʻetau ako e folofolá, naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakamatala ʻo e fekumi ʻa Līhai ʻi he ngaahi peleti palasá:

“Naʻe fiefia ʻenau tamai ko Līhaí, ʻi he foki mai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá [mei Selusalema mo e ʻū lauʻi peleti palasá]. Naʻá ne kamata ke fekumi ʻi he ngaahi folofola māʻoniʻoní ‘mei he kamataʻangá,’ ʻo ‘ʻiloʻi ʻoku nau ʻaonga; ʻio ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito … he ʻe lava ai [ʻe Līhai mo hono hakó] ke fakatolonga ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí maʻa [ʻenau] fānaú.’

“Ko e moʻoní ko e ʻū peleti palasá ko ha lekooti ia ʻo e ngaahi kui ʻa Līhaí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻenau leá, tohihohokó, kae mahuʻinga angé ʻa e ongoongoleleí ʻi hono akonaki ʻaki ʻe he kau palōfita māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he fakatotolo ʻa Līhai ʻi he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne ako ai e meʻa kātoa ko ia ʻoku tau ʻiloʻi heʻetau ako ʻa e folofolá:

“• Ko hai kitautolu.

“• Ko e hā ʻe lava ke tau aʻusiá.

“• Ngaahi kikite maʻatautolu mo hotau hakó.

“• ʻA e ngaahi fekau, ngaahi fono, mo e ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava kuo pau ke tau moʻui ʻaki ka tau maʻu e moʻui taʻengatá.

“• Mo e founga kuo pau ke tau moʻui ai ke tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá pea foki ʻi he lāngilangi ki heʻetau Tamai Hēvaní.

“ʻI he fuʻu mahuʻinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, ne foaki ai ʻe he Tamai Hēvaní kia Līhai mo Nīfai fakatouʻosi ha ongo meʻa-hā-mai ʻa ia naʻá na fakafofongaʻi mahino mai e folofola ʻa e ʻOtuá ko ha vaʻa ukamea. Naʻe fakatou ʻilo ʻe he tamaí mo hono fohá ko e founga pē ʻe taha ke tau nofo maʻu ai ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻi ko ia ʻoku fakatau atu ki hotau Fakamoʻuí, ko ʻetau pipiki ki he fakahinohino mālohi, taʻe toe ueʻia, mo mātuʻaki falalaʻanga ko ʻení” (“Holy Scriptures: The Power of God unto Our Salvation,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 25).

1 Nīfai 5:18–19. Ko e ngaahi peleti palasá

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ʻo e maʻu ʻe he fāmili ʻo Līhaí ʻa e ngaahi peleti palasá:

“ʻOku fakafuofuangataʻa ʻa e mahuʻinga ʻo e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá ki he kau Nīfaí. Koeʻuhí ko e ngaahi peleti ʻo e palasá ni naʻe lava ke fakatolonga mai ai ʻa e lea fakafonuá (1 Nīfai 3:19), ko e lahi taha ʻo e sivilaisé, mo e ʻilo fakalotu ʻa e kakai mei he feituʻu ne nau omi mei aí.(1 Nīfai 22:30.) ʻI hono fehangahangaí, ko e kau Mūlekí, ʻa ia ne ʻave kinautolu mei Selusalema he ngaahi taʻu nai ʻe hongofulu mā taha hili e mavahe ʻa Līhai mei aí, ne ʻikai haʻanau lekooti ʻo hangē ko e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá, pea ne vave ʻenau fakaʻau ke hē mei he moʻoní mo taʻe tui pea mole mo ʻenau lea fakafonuá, sivilaisé, mo e tui fakalotú. ( ‘Amenai 14–18..)

“Naʻe tukuʻau mai ʻa e Ngaahi Peleti ʻo e Palasá mei he palōfita ki he palōfita pea mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata pea naʻe fakatolonga ia ʻe he kau Nīfaí. (Mōsaia 1:16; 28:20; 3 Nīfai 1:2.) ʻI ha taimi he kahaʻú, kuo talaʻofa e ʻEikí ʻe tuku mai ai kinautolu, pea he ʻikai pē foki ke fakanenefuʻi ia ʻi he ʻalu ʻa e taimí pea ʻe kei maʻu pē hono ngingila totonú, pea ko e ngaahi fakamatala fakafolofola kuo lekooti aí ʻe ‘mafola atu ia ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai fulipē.’ ( ‘Alamā 37:3–5; 1 Nifai 5:18–19.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 103).

Paaki