Laipelí
Lēsoni 21: 1 Nīfai 20–22


Lēsoni 21

1 Nīfai 20–22

Talateú

ʻI hono akoʻi ʻe Nīfai ʻa e kau mēmipa hono fāmilí, naʻá ne lau mei he ngaahi peleti palasá, ʻo tukutaha ʻene tokangá ki he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá kau ki hono fakamovetevete mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Hili iá naʻá ne tali e ngaahi fehuʻi hono ongo taʻoketé kau ki he ngaahi kikite ko iá. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻe kaunga tonu ʻa e ngaahi kikité ki honau fāmilí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ke fakaongo atu ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá, ʻe tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻEne kakai ʻo e fuakavá—pea naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke moʻui ai e kakaí ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fuakavá, naʻe ʻofa pē ʻa e ʻEikí ʻiate kinautolu pea fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatomala pea tafoki kiate ia.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 20

ʻOku valokiʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí pea fakaafeʻi kinautolu ke nau tafoki kiate Ia

ʻĪmisi
ʻOku Tohi ʻe ʻĪsaia ʻo Kau ki he ʻAloʻi ʻo Kalaisí

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻa e fakatātā ʻOku Tohi ʻe ʻĪsaia ʻo Kau ki he Aloʻi ʻo Kalaisí (62339; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 22). Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he fakatātā ko ʻení ʻa e palōfita ko ʻIsaiá ʻokú ne tohi ha kikite kau ki he ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Fehuʻi ange pe ko e toko fiha ʻiate kinautolu kuo nau fanongo ʻia ʻIsaia.

Fakamatalaʻi ange ko ʻĪsaiá ko ha palōfita naʻe nofo ʻi Selusalema pea kikite ki he kakaí ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 740 K.M. mo e 701 K.M., taimi siʻi pē pea mavahe ʻa Līhai mo hono fāmilí ki honau fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe fiefia ʻa Nīfai he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá peá ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ke akoʻi ʻaki hono fāmilí (vakai, 1 Nīfai 19:23; 2 Nīfai 25:5). Taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke mahino ki he kakaí ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá koeʻuhí he ʻoku fokotuʻutuʻu fakamaau mo fonu he fakataipé ʻene ngaahi leá. Neongo ia, te tau lava ʻo maʻu e ngaahi tāpuakí ʻi heʻetau ako ʻene ngaahi leá mo fekumi ke maʻu ha mahino.

Fakamatalaʻi ange ʻi he akoʻi ʻe Nīfai hono fāmilí, naʻá ne lau ʻa e ngaahi lea ʻe niʻihi ʻa ʻĪsaia ʻa ia kuo fakakau ʻi he ngaahi peleti palasá. Naʻá ne fai ʻení koeʻuhí ke ne “lava ʻo fakalotoʻi kakato ange ʻapē ʻa kinautolu ke nau tui ki honau ʻEiki ko honau Huhuʻí” (1 Nīfai 19:23; vakai foki, veesi 24).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 20:1–2. Kimuʻa ke ne laú, fakamatalaʻi ange ʻoku lea ʻa ʻĪsaia ʻi he potufolofola ko ʻení ki he tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē kuo ʻosi papitaisó ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Te ke ala fie maʻu ke fakamatalaʻi ange ʻa e kupuʻi lea ko e “fale ʻo ʻIsilelí” ʻaki hoʻo fakafekauʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni: ʻOku ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e hisitōlia ʻo Sēkopé, ʻa ia ko e mokopuna tangata ʻo ʻAisake mo ʻĒpalahamé. Naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí ʻa e hingoa ʻIsilelí kia Sēkope (vakai, Sēnesi 32:28). Ko e lea “ko e fale ʻo ʻIsilelí” ʻoku ʻuhinga ia ki he hako ʻo Sēkopé pea mo e kakai ʻa e ʻEikí ʻi he fuakavá (vakai, Bible Dictionary, “Israel,” and “Israel, Kingdom of”).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 20:3–4, 8. Kole ange kiate kinautolu ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi naʻe ʻikai ke faivelenga ʻa e fale ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakaʻaliʻali ha konga ukamea ʻoku faingataʻa ke ofeʻi. Fehuʻi ange ki he kau akó pe ʻoku nau pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ha kia ʻo ha taha ʻoku “fefeka hangē ha ukameá” (1 Nīfai 20:4). Fakamatalaʻi ange ʻoku fefeka ʻa e uouá. Hangē pē ko e ʻikai ke ofeʻingofua ʻa e ukameá, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai ke mapelu ʻa e kia ʻo ha taha loto-hīkisiá ke loto fakatōkilaló. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kupuʻi lea ko e “fefeka hangē ha ukameá” ko e kakai tokolahi ʻi he fale ʻo ʻIsilelí naʻe fonu he loto-hīkisiá.

ʻAi ke lau leʻo lahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e 1 Nīfai 20:22.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke maʻu ai ha melino ʻe he kakai faiangahalá?

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi naʻe vahevahe ai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá, naʻá ne poupouʻi hono ngaahi tokouá ke “Fakatatauʻi ia kiate kimoutolu” (1 Nīfai 19:24).

  • Naʻe tatau fēfē ʻa e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmili ʻo Nīfaí mo e kakai naʻe ui ʻe ʻĪsaia ke fakatomalá?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 20:14, 16, 20.

  • Ko e hā e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakahoko mo lea ʻaki ʻe Heʻene kakai ʻo e fuakavá? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e mavahe mei Papilone mo Kalitiá ko e fakataipe ia ʻo e siʻaki e ngaahi meʻa fakamāmaní pea haʻu ki he ʻEikí.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe e ngaahi sīpinga kuo nau mamata ai ʻo e kakai kuo nau omi ki he ʻEikí pea siʻaki e ngaahi meʻa fakamāmaní. ʻAi e kau akó ke nau fakatotolo ʻi he 1 Nīfai 20:18, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku haʻu kiate Ia mo tokanga ki Heʻene ngaahi fekaú.

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e melinó mo ha vaitafe? ʻOku tatau fēfē ʻa e anga māʻoniʻoní mo e peau ʻo e tahí?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke fakamatala fakanounouʻi e ngaahi moʻoni kuo nau ako mei he 1 Nīfai 20. Neongo te nau ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kehe, fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu kuo nau talangataʻá ke fakatomala mo tafoki kiate Ia.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku fekauʻaki ai mo e 1 Nīfai 20.

“ʻOku fie maʻu ʻe Sētane … ke tau ongoʻi he ʻikai toe lava ke fakamolemoleʻi kitautolu (vakai, Fakahā 12:10). ʻOku loto ʻa Setane ke tau pehē ʻi he taimi kuo tau faiangahala aí, kuo tau fakalaka ʻi he “tuʻunga ʻo e tapu tafokí”—pea kuo fuʻu tōmui ke tau tafoki.

“… Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke fakatonutonu mo ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá. ʻOku ʻofa e ʻOtuá Heʻene fānaú kotoa, pea he ʻikai teitei tuku ʻEne ʻofá mo ʻEne fakatuʻamelie kiate kitautolú. …

“Ne hifo mai ʻa Kalaisi ke fakamoʻui kitautolu. Kapau ne tau fai ha meʻa hala, ʻe lava ke fakapapauʻi mai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ha tuʻunga ia he angahalá ʻe tapu ke te toe tafoki mei ai. ʻE lava pē ha foki lelei mei ai ʻo kapau te tau muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa hotau fakamoʻuí.

“… ʻOku ʻi ai maʻu pē ha tuʻunga ia ke ke foki lelei mai ai; ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ʻamanaki lelei” (“Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 99, 101).

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻUkitofá mo e pōpoaki ʻa ʻĪsaiá?

Fai haʻo fakamoʻini ʻoku fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu kuo nau talangataʻá ke fakatomala mo tafoki kiate Iá. Fakapapauʻi ki he kau akó ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu fakafoʻituitui pea ʻoku fakaafeʻi maʻu pē kitautolu ke tau haʻu kiate Ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he meʻa ʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke liʻakí koeʻuhí ka nau lava ʻo haʻu kakato ange kiate Ia.

1 Nīfai 21:1–17

ʻOku kikite ʻa ʻĪsaia ʻe ʻikai ngalo ʻia Sīsū Kalaisi ʻEne kakai ʻo e fuakavá

Fakamatala fakanounouʻi ʻa e 1 Nīfai 21:1–13 ʻaki hano takiakiʻi e tokanga ʻa e kau akó ki he ʻuluaki fakamatala ʻe ua ʻi he fakanounouʻi ʻo e vahé:: “ʻE hoko ʻa e Mīsaiá ko e maama ki he kau Senitailé pea te ne fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau pōpulá” mo e “ʻE toe tānaki mai ʻa ʻIsileli ʻi he mālohi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.” Fakamatalaʻi ange ko e veesi 1–13, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻEne ʻofa ki Hono kakaí—pea mo kinautolu kuo nau hē mo fakangaloʻi Iá.

Tohi ʻi he palakipoé ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu, pea he ʻikai te Ne teitei fakangaloʻi kitautolu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 21:14.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ongoʻi ai ʻe he kakaí he taimi ʻe niʻih kuo fakangaloʻi kinautolu ʻe he ʻEikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 21: 15–16. Hili iá pea fai ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku ʻakoʻi ʻe ʻĪsaia ʻaki hono fakafehoanaki ʻa e Fakamoʻuí ki ha faʻē ʻa ha valevalé?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e tohi tongi? (Te ke ala fie maʻu ke fakamahinoʻi ange ʻoku tau angamaheni ʻaki hono tohi tongi ʻi ha maka pe ukamea koeʻuhí ke tuʻuloa.)

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e tohi tongi “ʻi [he] ongo ʻaofinima [ʻo e Fakamoʻuí]?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi kuo ʻikai ke fakangaloʻi koe ʻe he ʻEikí?

ʻI he fakakaukau ʻa e kau akó ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení mo fefakafanongoʻaki ki heʻenau ngaahi talí, te nau mateuteu ai ke ongoʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Fakamoʻuí. Fai hoʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Fakamanatu ki he kau akó naʻe vahevahe ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ke fakalotoʻi kitautolu ke tau tui ki he Huhuʻí mo tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha ʻamanaki lelei.

1 Nīfai 21:18–26; 22:1–22

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e kikite ʻa ʻĪsaia ki hono fakamovetevete mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí

Tuku fakataha ha ngaahi meʻa (hangē ko ha ngaahi ipu) ʻi ha funga tēpile pe sea. Talaange ki he kau akó ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻa ko ʻení ha ngaahi kulupu kakai. Fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻe fakamovetevete ʻa ʻIsileli ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē koeʻuhí ko ʻenau fakafefeka honau lotó ki he Fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 22:1–5). Lolotonga hoʻo leá, ʻunuakiʻi e ngaahi meʻá ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e lokí. Fakamatalaʻi ange ko e taumuʻa mahuʻinga ʻeni kia Nīfai. Naʻe hoko hono fāmilí ko e konga ʻo e fakamoveteveté. Kuo fakamoveteveteʻi kinautolu mei Selusalema ko honau fonua tupuʻangá, koeʻuhí ko e faiangahala ʻa e kakai naʻe nofo he feituʻú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 21:22–23 mo e 22:6–8. Kimuʻa ke nau laú, fakamatalaʻi ange, ʻoku ʻi he 1 Nīfai 21 ha kikite ʻa ʻĪsaia kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea ʻoku ʻi he 1 Nīfai 22 ʻa e ngaahi akonaki ʻa Nīfai kau ki he kikite ʻe ʻIsaiá.

  • Ko e hā ʻa e “ngāue fakaofo” ʻoku lau ki ai ʻi he 1 Nīfai 22:7–8? (Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.)

  • ʻOku tatau fēfē ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo ʻetau fua e niʻihi kehé ʻi hotau nimá pe ʻi hotau umá?

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa hono fakamovetevete mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ʻe ala fie maʻu ke ke lau ange ʻa e lea ko ʻeni ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko e hā e ʻuhinga naʻe fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? ʻOku mahino ʻa e talí; ʻoku faingofua; ʻoku ʻikai ha veiveiua ki ai. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻetau ngaahi kuí koeʻuhí ko ʻenau fakafisingaʻi e ongoongoleleí, ʻuliʻi e lakanga fakataulaʻeikí, liʻaki e siasí, mo mavahe mei he puleʻangá. …

“Ko e hā leva e meʻa ʻoku kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e tuí mo hono talí mo e nofo uouangataha mo e meʻa kotoa naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene kakai fili ʻo e kuongamuʻá. … ʻOku kau ai e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, pea haʻu ki he puleʻangá. … ʻE ala kau ai foki ʻa e fakataha ki ha feituʻu pe fonua kuo fili ke fai ai ha mōihū” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Lau ʻa e 1 Nīfai 22:9–12. Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku fakamatala ai ʻa e folofolá ʻoku hanga ʻe he ʻEikí “ʻo fakahā hono toʻukupú” ʻoku ʻuhinga ia ki hono fakahaaʻi ʻe he ʻEikí Hono mālohí.

  • ʻI he 1 Nīfai 22:11, ko e hā e meʻa ʻoku pehē ʻe Nīfai ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakahā ʻaki Hono mālohí?

  • ʻOku hanga fēfē ʻe hono tānaki e kakaí ki he Siasí ʻo ʻomi kinautolu mei he pōpulá mo e fakapoʻulí?

Kole ki he kau akó ke nau fakafoki e ngaahi meʻa naʻe tuku takai he lokí ʻo tuku fakataha ha feituʻu pē ʻe taha. Fakamatalaʻi ange ʻoku lava ke fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e tānakí. ʻI heʻetau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé pea nau papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tānaki fakalaumālie kinautolu ki he Siasi ʻo e ʻEikí. Lolotonga e ngaahi fuofua taimi ʻo e Siasí, naʻe kole ki he kau ului foʻoú ke nau tānaki fakatuʻasino ki he feituʻu pē ʻe taha (hangē ko ʻení, Ketilani ʻi ʻOhaiō; Nāvū ʻi ʻIlinoisi; mo Sōleki Siti ʻi ʻIutā). ʻI he ʻaho ní ʻoku poupouʻi e kau uluí ke nau langa ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí pea nau tānaki ki honau ngaahi kolo, uooti, mo e ngaahi siteiki fakalotofonuá.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 22:25, ko e hā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku tānaki ʻe he ʻEikí? ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e “lotoʻā sipi pē tahá”? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e lotoʻā sipí ko ha feituʻu ʻoku maluʻi ai ha tākanga sipi.) ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e “maʻu ha ngoue maʻuiʻuí”?

ʻI hotau kuongá ni, ʻoku kole mai ʻa e ʻOtuá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoni ʻi hono “tānaki fakataha mai ʻa ʻene fānaú mei he ngaahi vahe ʻe fā ʻo e mamaní” (1 Nīfai 22:25). Fai haʻo fakamoʻoni naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí ke toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí pea ʻe tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku fēfē ʻa e ongo ʻa kinautolu ʻoku tānakí (kau papi uluí) kiate kinautolu kuo nau fai hono tānaki kinautolú (ko kinautolu ia kuo nau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolú)?

  • Ko e hā e meʻa te ke fai ke vahevahe ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e niʻihi kehé?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe lau hangatonu ʻe Nīfai e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá ke tokoni ki he kau mēmipa hono fāmilí ke nau maʻu ha tui mo ha ʻamanaki lelei lahi ange kia Sīsū Kalaisi. ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá mo e fakamoʻoni ʻa Nīfaí ʻi he founga tatau. Fai haʻo fakamoʻoni ʻe ʻikai ke fakangaloʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne fekumi loto vēkeveke ke tānaki fakataha kitautolu.

Toe Fakamanatu ʻa e 1 Nīfai

Tuku ha taimi ke toe fakamanatu ai ʻa e 1 Nīfaí ʻaki hono kole ange ki he kau akó ke nau fakamanatu ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he seminelí mo ʻenau ako fakatāutaha he taʻu ní. Te ke ala poupouʻi kinautolu ke nau toe fakamanatu ʻa e fakamatala fakanounou ʻo e vahé ʻi he 1 Nīfaí. Kole ange ke nau teuteu ke vahevahe ha meʻa mei he tohi ʻo e 1 Nīfaí ʻa ia kuó ne ueʻi fakalaumālie kinautolú pe fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, kole ki ha kau ako tokolahi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó. Fakakaukau ke vahevahe ha taha ʻo e ngaahi meʻa ne ke aʻusia ʻi he ngaahi akonaki ʻi he 1 Nīfaí kuó ne faitāpuekina hoʻo moʻuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 21:15–16. He ʻikai ngalo ʻia Sīsū Kalaisi

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻene fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻi he 1 Nīfai 21:15–16:

“ʻOku ʻomi ʻe he potufolofola ko ʻeni kuo faʻu fakapunaké ha toe fakamanatu ʻe taha ʻo e fatongia fai fakamoʻui ʻo Kalaisí, ko e tamai ke maluʻi mo huhuʻi e fānau ʻo Saioné. ʻOkú ne fakafiemālie’i hono kakaí mo fakahaaʻi e ʻaloʻofá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá, ʻo hangē ko ia ʻe fai ʻe ha tamai pe faʻē ʻofa ki haʻane tama, kae hangē ko ia ʻoku fakamanatu mai ʻe Nīfai ʻo fakafou ʻia ʻĪsaiá, ʻo mahulu ange ʻi ha meʻa ʻe lava ʻe ha tamai mo ha faʻē fakamatelie ʻo fai. Neongo mahalo he ʻikai ngalo ʻi ha faʻē haʻane tama (ʻo taʻemalava hangē ko e fakakaukau ʻa ha mātuʻa), he ʻikai ngalo ʻia Kalaisi ʻa e fānau kuó ne huhuʻí pe ko e fuanga kuó ne fai mo kinautolu ki he fakamoʻui ʻi Saioné” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 84).

1 Nīfai 22:6–9. “Ko ha puleʻanga mālohi” mo “ha ngāue fakaofo”

Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Maʻake E. Pitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻi he 1 Nīfai 22:7, ʻa e kupuʻi lea ko e “puleʻanga mālohi ʻi he kau Senitailé” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká (vakai, “The Great Prologue” [lea ʻi he Brigham Young University, Sept. 29, 1974], 4, speeches.byu.edu).

ʻI he 1 Nīfai 22:8, naʻe lau ʻa Nīfai ki “ha ngāue fakaofo ʻi he kau Senitailé” ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku kau ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku mahuʻinga ki hono ʻomi ʻo e ngaahi fuakava ʻa e ʻOtuá ki he “ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní” (1 Nīfai 22:9).

Na‘e pau ke tomuʻa hoko e ngaahi meʻa ne fakamatalaʻi ʻi he 1 Nīfai 22:7 ʻi he ngaahi meʻa ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he 1 Nīfai 22:8–9. ‘I he konga kimu’a ‘o e 1800, ne fakamalohi’i ‘e he ngaahi fonua lahi he māmaní ʻa e ngaahi feituʻu fakalotú. Naʻe toki lava pē ke toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi ha fonua naʻe fokotuʻu ai ʻa e tauʻatāina ʻo e lotú ʻe he laó pea fakahoko tauʻatāina. ʻOku kau ʻi hono ʻUluaki Fakaleleiʻi ʻo e Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká ha fanongonongo ʻo e tauʻatāina ke lotú. Naʻe tali ʻa e fakaleleiʻi ko ʻení ʻi he ʻaho15 ʻo Tīsema 1791, ʻo fakaʻatā e tauʻatāina ke lotú ke aka ʻo moʻui ʻi onopooni. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi Tīsema 1805, ko e taʻu pē ia ʻe 14 hili hono tali ʻo e ngaahi fakalelei ko ʻení ki he Konisitūtone ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

Paaki