Laipelí
Lēsoni 20: 1 Nīfai 19


Lēsoni 20

1 Nīfai 19

Talateú

ʻI he vahe ko ʻení, naʻe fakamatala ʻe Nīfai naʻe ʻi ai e kakai ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke nau fakaʻapaʻapaʻi e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻa Sīsū Kalaisi. Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻa nau molomoloki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi honau lalo vaʻé pea nau taʻetokaʻi Ia mo fakafisi ke tokanga ki Heʻene akonakí. Naʻe fakafekauʻaki foki ʻe Nīfai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e kuongamuʻá ʻa ia naʻa nau kikiteʻi ʻe fakamoveteveteʻi mo fakamamahiʻi ʻa kinautolu naʻa nau ngaohikoviʻi mo tutuki ʻa e Fakamoʻuí, ʻo tatau pē mo honau hakó, kae ʻoua kuo tafoki honau lotó ki he ʻEikí. ʻI he taimi ko iá ʻe “manatuʻi [ʻe he ʻEikí] ʻa e ngaahi fuakava naʻá ne fai ki heʻenau ngaahi tamaí” (vakai, 1 Nīfai 19:15). Naʻe fakamatala ʻa Nīfai ʻo pehē naʻá ne hiki e ngaahi meʻá ni ke fakalotoa hono kakaí ke nau manatuʻi ʻa e ʻEikí mo tui kiate Ia. Naʻá ne akoʻi foki hono kakaí ke nau fakatatau ʻa e folofolá kiate kinautolu ke tokoniʻi kinautolu ke nau tui ki he ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 19:1–19

ʻOku hiki ʻe Nīfai ʻa e ngaahi kikite kau kia Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi e kakaí ke nau manatu ki honau Huhuʻí

Hiki hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakanounouʻi ʻa e 1 Nīfai 19:1–4 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fekau ʻa Nīfai ke ne ngaohi ha ongo seti peleti—ko e taha ke hiki ai ha hisitōlia (fakalotu) toputapu pea ko e tahá ko ha hisitōlia fakatuʻasino ʻo hono kakaí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 19: 3, 5–6. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau kumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe Nīfai ko e ngaahi meʻa “toputapú.”

  • Ko e hā ha ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe Nīfai ki hono tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi meʻa toputapú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 19:7. Kimuʻa ke ne laú, fakamatalaʻi ange, ʻi he veesi ko ʻení, ʻoku ʻuhinga e kupuʻi lea ko e “ʻOtua ʻo ʻIsilelí” kia Sīsū Kalaisi. ʻOku fakakau foki ʻi he vēsí ʻa e foʻi lea ko e taʻeʻaongá, ko hono ʻuhingá ko e “meʻa noa” Ke pehē ʻoku taʻeʻaonga ha taha, ko hono lau ia ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ʻo e taha ko iá.

  • Hili hono pehē ʻe Nīfai te ne hiki pē ʻa e meʻa naʻe toputapú, ko e hā e meʻa naʻe kamata ke ne hikí?

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 19:7, ʻoku anga fēfē hono molomoloki ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau lalo vaʻé, pe “ʻtaʻetokaʻi iá”?

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e fakafisi ke tokanga ki he akonaki ʻa e ʻEikí mo e taʻetokaʻi Iá pe molomoloki Ia ʻi he lalo vaʻe ʻo ha tahá?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 19:8 –10. Kole ki he kalasí ke kumi ha ngaahi founga naʻe ʻai ai ʻe he kakaí ʻa e Fakamoʻuí ko e meʻa noa pē lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he moʻui fakamatelié. (ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau ʻiló.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe lau ai ʻe he kakaí ʻa e Fakamoʻuí ko e meʻa noa pē lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he moʻui fakamatelié?

  • Ko e hā ha ngaahi fakaikiiki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku ʻikai fakakaukau mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu “ko [ha] meʻa noa pē”? (ʻOku totonu ke mahino ki he kau akó naʻe kātakiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē naʻá Ne faí “koeʻuhí ko ʻene ʻaloʻofa mo ʻene kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá.”)

  • Ko e hā hoʻo ngaahi ongo ki he Fakamoʻuí ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi veesi ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 19:13−14, pea ʻai e kalasí ke nau kumi ki he meʻa naʻe fakahā ʻe he palōfita ko Seinosí ko e ngaahi ʻuhinga ia ʻe “fakamamahiʻi [ai] ʻa kinautolu naʻa nau tutuki e Fakamoʻuí (mo honau hakó) ʻe he kakai fulipē.”

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe Seinosi ki hono ʻuhinga “ʻe fakamamahiʻi [ai] ʻa kinautolu naʻa nau tutuki e Fakamoʻuí (mo honau hakó) ʻe he kakai fulipē”?

Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku liliu honau lotó ki ha meʻa kehe.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ke liliu ʻa e loto ʻo ha taha ki ha meʻa kehe mei he ʻEikí?

Hili e tali ʻa e kau akó, talaange ki he kalasí ʻokú ke fie maʻu ke tokoni ha kau ako tokolahi ʻi hono fakatātaaʻi ʻa e founga ʻe ala fakaʻaongaʻi ai ʻa e kupuʻi lea ko ʻení kiate kitautolu he ʻahó ni. Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke omi ki he palakipoé. Kole ange kiate kinautolu takitaha ke nau tohi ha sīpinga ʻo ha ngāue te ne ala fakahaaʻi kuo liliu ʻa e loto ʻo ha taha ki ha meʻa kehe mei he ʻEikí. Hili iá pea kole ange ke nau fakamatalaʻi e ngaahi nunuʻa ʻe niʻihi ʻe ala hoko ʻi he liliu e loto ʻo ha taha ki ha meʻa kehe ʻi he founga naʻa nau tohí. (Hangē ko ʻení, ʻe ala tohi ʻe ha tokotaha ako ʻa e taʻofi e ako folofolá pea toki fakamatalaʻi ko e nunuʻa ʻe taha ʻo hono fai ʻení ko ha siʻisiʻi ʻa e malava ke maʻu fakahaá.)

Hili hano fakamatalaʻi ʻe ha kau ako tokolahi ʻenau ngaahi sīpingá, tala ki he kalasí ʻe tatau ai pē pe ko e hā e ʻuhinga te tau liliu ai hotau lotó ki ha meʻa kehe mei he ʻEikí, te tau lava ʻo fili ke toe liliu fakafoki hotau lotó kiate Ia. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 19:14−17, ʻo kumi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku toe liliu fakafoki honau lotó kiate Iá.

  • Ko e fē taimi ʻoku fakamoveteveteʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsilelí? (Taimi ʻoku liliu ai honau lotó meiate Iá.)

  • Ko e fē taimi ʻoku tānaki fakataha ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsilelí? (Taimi ʻoku liliu ai honau lotó kiate Iá.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe folofola e ʻEikí te Ne fai maʻanautolu ʻe ʻikai ke toe fakatafoki honau lotó ʻo fakafili kiate Iá?

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ʻe manatuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ko ʻení mo e ngaahi fuakava naʻá Ne fai mo ʻenau ngaahi tamaí?

Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu naʻe ʻikai ke ngalo ʻi he ʻEikí ʻa e kakai ko ʻení. Kuo nau moʻui ʻi ha faʻahinga founga naʻe ʻikai lava ke Ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí. ʻI he fakatafoki e loto honau hakó ki he ʻEikí, ʻokú Ne talaʻofa ai ke manatuʻi kinautolu, tānaki kinautolu ki Hono Siasí, pea ʻoange kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e ngaahi talaʻofa ʻi he veesi 15–17 kiate kitautolú? (Ko e fakakaukau ʻe taha ʻoku totonu ke haʻu mei he fealeaʻaki ko ʻení ko e taimi ʻoku tau fakatafoki ai hotau lotó ki he ʻEikí, te Ne tauhi e ngaahi fuakava kuo tau fai mo Iá.)

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea tohi e ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí. (ʻE ala fie maʻu ke ke hiki ʻa e ngaahi fehuʻí he palakipoé.)

  • Ko e hā e faʻahinga ngāue ʻokú ne fakahaaʻi kuo fakatafoki ho lotó mo ho fāmilí ki he ʻEikí?

  • Ko e fē taimi kuo tokoniʻi ai koe pe ko ho fāmilí ʻe he ngaahi ngāue peheé ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí?

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí. Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻa ia ʻoku fuʻu pelepelengesí pe ʻikai totonu ke fakahāhā holó.

Fakamatalaʻi fakanounou naʻe fakataumuʻa ʻe Nīfai ʻene lekōtí ki he kau mēmipa kotoa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí—kau ai kitautolu. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 19:18−19, pea kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Nīfai ke fakalotoa kitautolu ke tau faí. Fai haʻo fakamoʻoni, ʻi heʻetau manatu ki he ʻEikí mo fakatafoki hotau lotó kiate Iá, ʻokú Ne ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne ongoongoleleí kiate kitautolu.

1 Nīfai 19:20–24

Fakamatala ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e folofola fakakuongamuʻá ke akoʻi ʻaki hono kakaí

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e toʻo mei ha lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí:

“Te u fai atu ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ke manako ʻi hono laú ʻi he kamata ke mahino kiate koe naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakakau ai Haʻane pōpoaki fakahangatonu kiate koe. Naʻe ʻilo ia ʻe Nīfai, Molomona, mo Molonai, pea ko kinautolu naʻa nau fakatahatahaʻi e Tohi ʻa Molomoná naʻa nau ʻomai ai ha ngaahi akonaki maʻau. ʻOku ou ʻamanaki te ke fakapapauʻi naʻe fakataumuʻa ʻa e tohí ni ki hoʻo fānau akó. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fekau faingofua, mo fakahangatonu te ne lava ʻo tala kiate kinautolu ʻa e founga ke nau liliu aí. Ko e taumuʻa ia ʻo e tohí. Ko ha fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo e Fakaleleí pea mo e founga ʻe lava ke ʻaonga ai ki heʻenau moʻuí. Te mou aʻusia ʻi he taú ni ha ongoʻi ke fai ha liliu ko e tupu mei he mālohi ʻo e Fakaleleí koeʻuhí ko e ako ki he tohi ko ʻení.” (“ʻE Liliu Hoʻo Moʻuí ʻe he Tohi ʻa Molomoná,” Liahona, Fēpueli 2004, 15).

  • ʻI hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tokoni fēfē hono ʻiloʻi naʻe fakakau ʻe Nīfai, Molomona, mo Molonai ʻa e ngaahi pōpoaki maʻaú?

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní:

“Naʻe hiki e Tohi ʻa Molomoná maʻatautolu he ʻaho ní. Ko e ʻOtuá naʻá Ne faʻu e tohí. Ko ha lekooti ʻo ha kakai kuo tō ki lalo, ʻa ia ne fakatahatahaʻi ʻe ha kau tangata ne ueʻi fakalaumālie ke maʻu ai hotau tāpuakí. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kakai ko iá ʻa e tohí—naʻe ʻuhinga ia maʻatautolu. Naʻe fakanounouʻi ʻe Molomona, ko e palōfita ia ʻoku tauhingoa ki ai ʻa e tohí, ʻa e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi senituli lahi. Naʻe fakahā kiate ia ʻe he ʻOtuá, ʻa Ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, ʻa e meʻa ke fakakau ʻi heʻene fakanounouʻí ʻa ia te tau ala fie maʻu ʻi hotau kuongá” (“The Book of Mormon Is the Word of God,” Ensign, Jan. 1988, 3).

“Kapau naʻa nau mamata mai ki hotau ʻahó ni, pea nau fili ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolú, ʻoku ʻikai ʻapē totonu ke hoko ia ko e founga ke tau ako ai ki he Tohi ʻa Molomoná? ʻOku totonu ke tau toutou fehuʻi hifo kiate kitautolu, ‘Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga naʻe ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Molomona (pe ko Molonai pe ʻAlamā) ke ne fakakau [atu ʻa e meʻa ko iá] heʻene lekōtí? Ko e hā ha lēsoni te u lava ke ako mei ai, ke ne tokoniʻi au ke u moʻui ʻi he ʻaho mo e kuonga ko ʻení?”’ …(“Ko e Tohi ʻa Molomoná—Maka-Tuʻu-Loto Ia ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” Tūhulu, Sān. 1987, 2).

Fakaafeʻi e kalasí ke lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 19:22−23, ʻo kumi ʻa e fakamatala ʻa Nīfai ki he founga ʻo ʻene tokoniʻi hono ngaahi tokouá ke nau ʻilo ʻiate kinautolu pē e ngaahi pōpoakí ʻi he folofolá.

  • Ko e hā e ola naʻe ʻamanaki ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene fakatatau ʻa e folofolá kiate ia mo hono kakaí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea ko e tupu ? (ʻAonga, lelei, maʻu mai ha meʻa mahuʻinga.)

Teuteuʻi ʻa e saati ko ʻení ko ha pepa ke tufa, pe fakaʻaliʻali ia ʻi he palakipoé pea ʻai ke hiki ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.

Fakatatau ʻa e Folofolá kiate Kitautolu

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Moʻoni Fakafolofolá

Ko e hā e tuʻunga pe tūkunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he potufolofolá?

ʻOku tatau fēfē ʻeni mo ha tuʻunga ʻi heʻeku moʻuí pe ʻi he māmani ʻokú ne takatakaiʻi aú?

Ko e hā e moʻoni pe pōpoaki ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení?

Te u lava fēfē ʻo ngāue ki he moʻoni pe pōpoaki ko ʻení ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí?

Fakafeʻiloaki ʻa e sātí ʻaki hano fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e fakatataú ki he fakahoa. ʻOku ʻuhinga hono fakatatau e folofolá kiate kitautolú ko ʻetau fakahoa ha tūkunga ʻi he folofolá mo ha tuʻunga ʻi heʻetau moʻuí pe ʻi he māmani ʻokú ne takatakaiʻi kitautolú. ʻOku teuteuʻi kitautolu ke tau ʻilo mo fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni fakafolofolá ʻi hono fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi he ngaahi tūkunga ʻi he folofolá mo e ngaahi tuʻunga ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau fakaʻaongaʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni tatau pē naʻe fakaʻaongaʻi ki he kakai ne tau lau ki ai ʻi he folofolá he taimi ʻoku tau ʻi ha tūkunga tatau aí.

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻoku fakaiku ai ʻa e fakatataú ki he fakaʻaongaʻí, fakaafeʻi kinautolu ke fakakakato ʻenau sātí ʻi hoʻo toe vakaiʻi mo kinautolu ʻa e ʻuluaki potufolofola ke fakataukeiʻi kinautolu ki ai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, 1 Nīfai 3:7. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 3:7.

  • Ko e hā e ngaahi tūkunga naʻe tali ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene lea ʻaki e ngaahi leá ni? (Kuo kole ange kiate ia ʻe ha palōfita—ko ʻene tamai ko Līhaí—ke foki ki Selusalema ke ʻomai ʻa e ngaahi peleti palasá. Kuo lāunga hono ongo taʻoketé ʻi he faingataʻa ʻo e ngāué ni.)

  • Naʻe tatau fēfē ʻa e tūkunga naʻe ʻi ai ʻa Nīfaí mo ha tuʻunga ʻi hoʻo moʻuí? Ko e fē ha taimi kuo ʻamanaki mai ai ʻa e ʻEikí ke ke fai ha meʻa faingataʻa?

  • Ko e hā ha moʻoni naʻá ne tokoniʻi ʻa Nīfai ʻi he tuʻunga naʻe ʻi aí? (Naʻe ʻilo ʻe Nīfai ko e taimi pē ʻoku ʻoange ai ʻe he ʻEikí ha fekau ki Heʻene fānaú, ʻokú Ne teuteu ha founga maʻanautolu ke nau lavaʻi ai ia.)

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke ngāue ki he moʻoni ko ʻení ʻi he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e founga naʻa nau fakatatau ai ʻa e 1 Nīfai 3:7 kiate kinautolú mo e founga ʻoku nau lava ke fakaʻaongaʻi ai ia ʻi heʻenau moʻuí. (Fakamanatu kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau vahevahe ha fakamatala ʻoku fuʻu pelepelengesi mo ʻikai totonu ke fakahāhā holó.)

Ke fakaʻosi ʻa e lēsoní, toe hiki hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakakaukauʻi ʻe Nīfai ʻene ngaahi meʻa naʻe tohi kau ki he Fakamoʻuí ke toputapu mo mahuʻinga lahi kiate ia mo e niʻihi kehé. Poupouʻi e kau akó ke nau ako ʻa e folofolá pea kumi ʻa e ngaahi pōpoaki kuo tuku ai ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palófitá maʻatautolú. Fai hoʻo fakamoʻoní, ʻi heʻetau fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolú, te tau ako mo maʻu ha lelei mei ai.

Poupouʻi e kau akó ke nau ako ʻiate kinautolu pē ʻa e folofolá pea kumi ʻa e ngaahi veesi ʻoku nau lava ʻo fakatatau kiate kinautolú. Te nau ala fakahū honau hingoá ʻi he ngaahi veesi ʻe niʻihi pea lau ʻa e ngaahi vēsí ʻo hangē ʻoku lea hangatonu mai ʻa e ʻEikí pe ko ʻEne palōfitá kiate kinautolú. Hangē ko ʻení, te nau ala lau ʻa e konga ʻuluaki ʻo e 2 Nīfai 31:20 ʻo peheni: “Ko ia, [Mele] kuo pau ke ke vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí.”

Te ke ala fie maʻu ke ʻoange ki he kau akó ha ngaahi tatau ʻo e saati ʻoku ʻikai tohi ai ha meʻá ke nau fakaʻaongaʻi ʻi ʻapi. Fakaafeʻi kinautolu ke nau omi mateuteu ki he kalasi hokó ke nau vahevahe ʻa e founga ne nau fakatatau ʻaki ʻa e folofolá kiate kinautolú mo e founga ne nau ako ai mo maʻu ha lelei mei he meʻa ne nau aʻusiá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 19:10–16. Seinoki, Neiumi, mo Seinosi

Naʻe lau hangatonu ʻe Nīfai mei he ngaahi tohi ʻa Seinoki, Neiumi, mo Seinosí. Ko e kau palōfita ʻeni he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa ia naʻe lekooti ʻenau ngaahi kikite kau kia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi peleti palasá; ko ia ai, ʻoku tau ʻilo naʻa nau moʻui kimuʻa he taʻu 600 K.M. Naʻa nau lea kau ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Mīsaiá mo e ikuʻanga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí (vakai foki, Hilamani 8:19−20). Ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe ʻikai ke tau ʻilo ha meʻa kau ki he kau palōfita ko ʻeni ʻe toko tolú pe ko ʻenau ngaahi fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí.

Paaki