Laipelí
Lēsoni 6: 1 Nīfai 1


Lēsoni 6

1 Nīfai 1

Talateú

ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakahoko faivelenga ʻe Līhai hono fatongia ko ha palōfitá. Ko Līhai ʻa e taha ʻo e “kau palōfita tokolahi, [naʻe] kikite ki he kakaí kuo pau ke nau fakatomala” (1 Nīfai 1:4). ʻI he taimi naʻá ne kikite ai ki he fakaʻauha ʻo Selusalemá mo fakamoʻoni ki he huhuʻí ʻo fakafou ʻi he Mīsaiá, naʻe manuki ʻa e kakai tokolahi kiate ia pea nau fie maʻu ke tāmateʻi ia. Neongo ia, naʻe fiefia ʻa Līhai ʻi he manavaʻofa ʻa e ʻEikí mo e mālohi ʻo e fakahaofí. ʻI he ako ʻa e kau akó ki he ngāue fakafaifekau ʻa Līhaí, te nau lava ʻo tupulaki ʻi he mahino ʻoku nau maʻu ki he fatongia ʻo e kau palōfita ʻo e ʻaho ní. ʻE fakaloloto honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻi heʻenau fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo ʻEne manavaʻofá mo ʻEne tokanga ki heʻenau moʻuí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 1:1–3

ʻOku kamata ʻe Nīfai ʻene lekōtí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 1:1–3. Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ko e hā e ʻuhinga naʻe tohi ai ʻe Nīfai ʻene lekōtí.

  • Ko e hā e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe Nīfai ki heʻene hiki ha lekooti ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá?

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga naʻe ongoʻi ai ʻe Nīfai kuo “ʻofeina lahi [ia] ʻe he ʻEikí” neongo kuó ne ʻausia e “ngaahi faingataʻaʻia lahi”?

1 Nīfai 1:4–20

ʻOku maʻu ʻe Līhai ha meʻa-hā-mai mo ne fakatokanga ki he kakaí ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne fakatokanga ai ʻenau mātuʻá kiate kinautolu ʻo kau ki ha fakatuʻutāmaki.

  • Ko e hā hono ʻuhinga ne fakatokanga ai hoʻo mātuʻá kiate koe kau ki he fakatuʻutāmakí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú?

Fakamatalaʻi ange ʻoku kamata ʻa e ʻuluaki fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha taimi naʻe fai angahala ai ha kakai tokolahi ʻi Selusalema. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 1 Nīfai 1:4. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e founga naʻe fakatokanga ai ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻi Selusalemá.

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakamatalaʻi ange naʻe kau ʻa Līhai, tamai ʻa Nīfaí, ʻi he “kau palōfita tokolahi” ʻa ia ʻoku ʻasi he veesi ko ʻení. Naʻá ne fakatokanga ki he kakaí kuo pau ke nau fakatomala. Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻa e ngaahi fakatokanga mo e ngaahi akonaki ʻa Līhaí, ʻai ke tauhoa ʻa e kalasí pea ʻai ke lau ʻe he hoa takitaha ʻa e 1 Nīfai 1:5–13. Kole ange ke nau feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ne mamata ki ai ʻa Līhai ʻi heʻene mata-meʻa-hā-maí, ʻaki hano fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau folofolá pe ʻai ha lisi ʻi ha pepa. ʻOange ha taimi ki he ngaahi hoá ke nau aleaʻi ai ʻa e fehuʻi ko ʻení. (ʻE ala fie maʻu ke ke hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Te ke ongoʻi fēfē nai kapau naʻá ke mamata ʻi ha meʻa-hā-mai ʻe fakaʻauha ho koló?

Hili e ʻekitivitií, fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he 1 Nīfai 1:15, ki he ngaahi ongo ʻa Nīfai hili ʻene mata-meʻa-hā maí.

  • Ko e hā e tali ʻa Līhai ki he ngaahi meʻa kuó ne mamata ki aí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 1: 14–15. Poupouʻi e kalasí ke nau fekumi ki ha ngaahi ʻuhinga naʻe fiefia ai ʻa Līhaí. (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi neongo naʻe ʻilo ʻe Līhai ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema, ka naʻá ne mamata foki ʻe ʻikai ʻauha ʻa kinautolu naʻe falala ki he ʻOtuá.)

  • Ko e fē nai ha taimi kuo malava ai ke ke fakahīkihikiʻi e ʻOtuá, naʻa mo e lolotonga e ngaahi taimi faingataʻaʻia hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakatokangaʻi ʻa e “angalelei mo e ʻaloʻofa” ʻa e ʻOtuá lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá?

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻení:

“ ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ʻaho ní ʻa Sīsū Kalaisi mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí ʻo hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. ʻOku nau fakaʻilo mai ʻa e finangalo mo e ʻulungaanga totonu ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau lea fakahangatonu mo mahino, ʻo fakahalaʻi ʻa e faiangahalá mo fakatokanga ki hono ngaahi nunuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ueʻi fakalaumālie ai kinautolu ke nau kikiteʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko he kahaʻú ke ʻaonga kiate kitautolu” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 85).

Fakamamafaʻi ko Līhaí ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e moʻoni naʻe fakatokanga ki ai ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e faiangahalá mo akoʻi ʻa e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. (ʻE ala fie maʻu ke ke tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 1:19–20.

  • Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe Līhaí?

  • Naʻe anga fēfē ʻa e tali ʻe he kakaí ʻa e ngaahi akonaki ʻa Līhaí?

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻikai tali ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi hotau kuongá ʻa e ngaahi pōpoaki mei he kau palōfita ʻa e ʻEikí?

  • Ko e fē ha taimi ne faitāpuekina pe maluʻi ai koe koeʻuhí ko hoʻo muimui ki he palōfitá?

1 Nīfai 1:20

ʻOku fakamoʻoni ʻa Nīfai ki he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí

Fakamahinoʻi ange ko e sētesi hono ua ʻi he 1 Nīfai 1:20, ʻoku kiʻi taʻofi ʻe Nīfai ʻene fakamatalá ʻaki haʻane vahevahe mai ha pōpoaki mo kinautolu ʻoku nau lau ʻene ngaahi leá. ʻAi ke takitaha lau ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 1:20 ʻo kumi e pōpoaki ʻoku fie maʻu ʻe Nīfai ke tau sio ki aí. Taki ʻenau tokangá ki he kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ko ha talateu ki he pōpoakí, ʻo ka fie maʻu (“Ko au, Nīfai, te u fakahā kiate kimoutolu …”).

  • ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo tokanga lahi ki he faʻahinga kupuʻi lea pehení ʻi hoʻo ako fakafoʻituitui e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā e meʻa naʻe fie maʻu ʻe Nīfai ke fakahā mai kiate kitautolú?

Kole ki ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 1:20. Fakaafeʻi ha taha ako kehe ke ne lau ʻa e Molonai 10:3. Kole ki he kalasí ke nau kumi ha ngaahi meʻa tatau ʻi he ongo vēsí.

  • Ko e hā e fakakaukau tatau naʻe fie maʻu ʻe Nīfai mo Molonai ke fakatokangaʻi ʻe he kau lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku aʻu atu ʻa e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tui kiate Iá. (ʻE ala fie maʻu ke ke tohi ʻa e tefitoʻi moʻoní ʻi he palakipoé.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí pea mo e founga ke fakatokangaʻi ai kinautolu ʻi heʻenau moʻuí, vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

“Ko e ngaahi [ʻaloʻofa ongongofua] ʻa e ʻEikí, ʻa e ngaahi tāpuaki, ivi, maluʻi, fakamahino, fakahinohino, ʻaloʻofa, fakafiemālie, poupou, pea mo e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku tau maʻú, pea makatuʻunga mo fakafou ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. …

“… [Ko e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai hoko noa pe tupukoso pē. ʻI heʻetau faivelengá mo talangofuá ʻoku lava ai ke tau maʻu e ngaahi meʻafoaki mahuʻingá ni, pea ko e taimi lahi, ʻoku tokoni e taimi ʻa e ʻEikí ke tau ʻiloʻi ai kinautolu.]

“ʻOku ʻikai totonu ke tau taʻe tokaʻi pe taʻe fakatokangaʻi ʻa e mālohi ʻo e [ʻaloʻofa ongongofua] ʻa e ʻEikí” (“Ko e Ngaahi Tokoni ʻAloʻofa [ʻAloʻofa Ongongofua] ʻa e ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 99–100).

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe ʻEletā Petinā ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí”?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí kuó ke ʻilo kuo aʻu atu kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo?

Hili hano tuku ha taimi ke tali ai ʻe he kau akó ʻa e ongo fehuʻí ni, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he founga te nau fakatokangaʻi lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau tokanga lahi ange ki he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí kuo nau maʻú. Te ke ala fie maʻu ke fokotuʻu ange ke nau lekooti ʻi heʻenau tohinoa fakatāutahá e ngaahi meʻa kuo nau ʻausia ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá. Fakakaukau ke ʻoange ha taimi ke nau tohi ai ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí kau ki ha founga ʻe taha pe ua kuo nau toki maʻu ai ʻa ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá.

Fakaʻosi ʻaki haʻo toe fakaongo mai ʻa e fakamoʻoni ʻa Nīfaí ʻi he 1 Nīfai 1:20 fekauʻaki mo e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he moʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki mo e tokangaekina fakafoʻituitui kuo fai ʻe he ʻEikí. Poupouʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 1:2. “Ko e Lea ʻa e Kau ʻIsipité”

Naʻe pehē ʻe Nīfai naʻá ne hiki ʻene lekōtí ʻi he “lea ʻa e kau ʻIsipité” (1 Nīfai 1:2). Fakafuofua ki he taʻu ʻe 470 mei ai, ne akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní “ʻa e lea ʻa e kau ʻIsipité” ki hono ngaahi fohá (Mōsaia 1:1–4). ʻOku hā e foʻi lea “faka-ʻIsipite fo‘ou” ʻi he Molomona 9:32. Naʻe fakahaaʻi ʻe Molonai ʻi hono kuongá, fakafuofua ki he taʻu ʻe 1,000 mei he kuonga ʻo Līhai mo Nīfaí, kuo liliu ʻe he kakaí ʻa e lea faka-ʻIsipité mo e faka-Hepeluú ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Līhai mo Nīfaí.

1 Nīfai 1:4. “Kau palōfita tokolahi”

Naʻe pehē ʻe Nīfai naʻe omi e “kau palōfita tokolahi” ki he lotolotonga ʻo e kakai ʻi Selusalemá. ʻOku mau ʻilo ko Selemaia, ʻOpataia, Nēhumi, Hapakuki, mo Sēfanaia ko e kau palōfita lolotonga kotoa ia naʻa nau fakamoʻoni ʻi he Puleʻanga ʻo Siutá. ʻI he Selemaia 35:15 ʻoku fakakau ai ha fakamatala tatau kau ki he kau palōfita tokolahi ne fekauʻi ʻe he ʻEikí ke fakatokanga ki he kakaí (vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:15–16).

Ko Selemaiá ko ha palōfita mālohi ia ʻi he kuonga ʻo Līhai mo Nīfaí pea ʻoku ʻasi ia ʻi he 1 Nīfai 5:13 mo e 7:14. Naʻá ne ngāue ki he kau Siú mei he 626 K.M. ki he 586 K.M. Naʻe ʻikai hangē ʻa Selemaia ko Līhaí, naʻe nofo ʻi Selusalema pea naʻe hokohoko atu ʻene kalanga ki he kakaí ke nau fakatomalá (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Selemaia”). Hili e mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá, naʻe tuku pōpula ʻa Selemaia. Lolotonga ʻo ʻene ʻi he pilīsoné, naʻá ne tohi ʻa e tohi Tangilāulau [ʻa Selemaiá], ʻa ia naʻá ne tangilāulau ai ʻi hono fakaʻauha ʻo Seluslemá pea mo e moʻoni ko ia naʻe ʻikai ke fakatomala ʻa e kakaí.

Paaki