Laipelí
Lēsoni 17: 1 Nīfai 16


Lēsoni 17

1 Nīfai 16

Talateú

Hili e mahuhuhuhu e loto ʻo Leimana mo Lēmiuelá he ngaahi lea ʻa Nīfaí, naʻá na fakavaivaiʻi kinaua ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻe hoko atu e fononga ʻa e fāmilí, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e Liahoná, ʻa ia naʻe fakafou mai ai ʻEne tataki kinautolu ʻi heʻenau fonongá. ʻI he lolotonga ʻenau fonongá, naʻa nau aʻusia e ngaahi faingataʻá, kau ai e mole ʻa e kaufana ʻa Nīfaí, ko e meʻangāue lelei taha ia ke maʻu ai ʻenau meʻakaí. Ko e tokolahi taha ʻo e fāmilí—naʻa mo Līhai—naʻe kamata ke nau lāunga ki he ʻEikí. Naʻe valokiʻi ʻe Nīfai hono ongo taʻoketé he lāungá, ngaohi ha kaufana foʻou, peá ne fekumi ki he faleʻi ʻene tamaí fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku totonu ke ne tuli manu aí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 16:1–6

ʻOku tali ʻa Nīfai ki he lāunga hono ongo taʻoketé

Kole ange ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe valokiʻi ai kinautolu he fai ha meʻa hala pea mo e anga ʻenau talí. Hili iá kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 16:1. Kimuʻa peá ne laú, fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau fanongo ki he tali ʻa Leimana mo Lēmiuela ki he ngaahi akonaki ʻa Nīfaí. Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe ako ʻaki ʻe Nīfai ʻe fakamavaheʻi ʻa e kau faiangahalá mei he kau māʻoniʻoní pea kapusi mei he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 15:33–36).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 16:2. ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e founga ʻoku fakahoko ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻi heʻenau fanongo ki he moʻoní he taimi ʻoku ʻikai ke nau moʻui ʻaki ai iá.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē “ʻoku lau ʻe he halaiá ʻoku fefeka ʻa e moʻoní”? ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ʻoku hokaʻi ai honau lotó”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau ala tali ʻaki kapau ʻoku faingataʻa ke matuʻuaki ha moʻoni?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 16:3–4.Te ke ala fie maʻu ke fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ongo foʻi lea ko e ka mo e pehē ʻi he veesi 3. Poupouʻi kinautolu ke nau kumi ʻa e faleʻi ʻa Nīfai ki hono ngaahi tokouá fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke nau tali ʻaki e “ngaahi meʻa faingataʻa” kuó ne lea ʻakí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatalaʻi ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná, ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfai ki hono ngaahi tokouá.

  • Fakatatau ki he 1 Nīfai 16:5, naʻe tali fēfē ʻe he ngaahi tokoua ʻo Nīfaí ʻene fakahinohinó?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he 1 Nīfai 16:5 kau ki he founga ʻoku totonu ke tau tali ʻakí he taimi ʻoku “hokaʻi ai [hotau] lotó ʻe he moʻoní”?

1 Nīfai 16:7−33

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e fāmili ʻo Līhaí fakafou he Liahoná

ʻĪmisi
The Book of Mormon prophet Lehi portrayed kneeling on the ground. Lehi is holding the Liahona in his hands. Nephi is standing behind Lehi and is also looking at the Liahona. Other members of the family of Lehi are gathered around Lehi and Nephi.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 16:9–10. Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā Ko e Liahoná (62041; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongleleí [2009], fika 68). Fakamahinoʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻa e tokotaha tā valivalí ki he meʻa ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Liahoná.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā ha ngaahi founga naʻe fuʻu tokoni lahi ai ha faʻahinga meʻaʻofa pehē kia Līhai mo hono fāmilí ʻi he ngaahi tūkunga ne nau ʻi aí?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau e 1 Nīfai 16:16–19.

  • Naʻe ʻaonga fēfē nai ʻa e Liahoná ki he fāmili ʻo Līhaí?

  • Naʻe faingofua nai pe faingataʻa ʻa e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí hili ʻenau maʻu ʻa e Liahoná? Ko e hā e meʻa ʻoku fakahā ʻe Nīfai ʻi he 1 Nīfai 16:17–19 ke poupouʻi hoʻo talí?

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga kuo pau ke fehangahangai ai he taimi ʻe niʻihi ʻa e kakai māʻoniʻoní, hangē ko Līhai mo Nīfaí, mo e ngaahi ʻahiʻahí? (Te ke ala fie maʻu ke fakamatalaʻi ko e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻoku tau aʻusiá ʻoku ʻikai ko e ngaahi nunuʻa ia ʻo ʻetau ngaahi fili halá. Ka ko e ngaahi faingamālie ia ke tau ako mo tupulaki ai ko e konga ʻo ʻetau fononga fakamatelié.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakaafeʻi e vaeua ʻo e kalasí ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he 1 Nīfai 16:20–22, ki he founga naʻe tali ʻaki ʻe he niʻihi ʻo e fāmili ʻo Līhaí ʻa e ʻahiʻahi ko ia ʻo e motu ʻa e kaufana ʻa Nīfaí. Fakaafeʻi ʻa e vaeua ʻe tahá ke nau fekumi ʻi he 1 Nīfai 16:23–25, 30–32, ki he tali ʻa Nīfai ki he ʻahiʻahi ko ʻení mo e founga ne uesia ai hono fāmilí ʻi heʻene talí. Hili e lipooti ʻe he kulupu takitaha ʻa e meʻa ne nau ʻiló, fehuʻi ange:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako ʻi hono fakafehoanaki e tali ʻe ua ko ʻení ki he ʻahiʻahi tatau peé?

  • Ko e hā ʻoku ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ʻalu ʻa Nīfai ki heʻene tamaí ke maʻu ha fakahinohinó, neongo naʻe lāunga ʻa Līhai? Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ako mei heni ke fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí? (ʻE ala fie maʻu ke ke fakamatalaʻi, ko e ʻalu ʻa Nīfai kia Līhai ke maʻu ha fakahinohinó, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene fakaʻapaʻapa kiate iá mo ne tokoni ke fakamanatu ki ai ke tafoki ki he ʻEikí. Ko e fekumi ki ha faleʻi mei he mātuʻá mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, neongo ʻenau taʻe haohaoá, ko ha founga ia hono fakalāngilangiʻi kinautolu mo fakahaaʻi e tui ki he ʻEikí.)

  • Ko e hā mo ha toe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ako mei he tali ʻa Nīfai ki he faingataʻaʻia hono fāmilí? (Lolotonga e vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, fakapapauʻi ke fakamamafaʻi ange ka tau fai kotoa ʻa ia ʻoku tau lavá mo fekumi foki ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, pehē te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 16: 26–29. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ʻa e fakaikiiki ʻo e founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Liahoná ke tataki e fāmili ʻo Līhaí. Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino mo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e faikehekehe ʻo e muimui noaʻia pē ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí mo e muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻaki e tui mo e ngāue faivelengá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 16:29, ʻAlamā 37:6–7, mo e ʻAlamā 37:38–41, ʻo kumi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai he ngaahi potufolofola ʻe tolú.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻe tolú? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ʻaki ʻa e ngaahi founga īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí. ʻE ala fie maʻu ke ke hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e “ngaahi founga iiki” kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ke tataki ʻaki kitautolú?

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, ʻai ke mahino ʻoku pulia ʻa e foʻi lea ʻe taha pe kupuʻi lea ʻi he fehuʻi takitaha. (ʻE ala fie maʻu ke ke fai ʻeni kimuʻa he kalasí.)

  1. Ko e hā ha founga ʻe ua pe tolu ʻoku tatau ai ʻa e… mo e Liahoná ?

  2. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi te nau ala fakatupu ha mole ʻa e ngaahi pōpoaki mahuʻingá mei he … ?

  3. Ko e fē ha taimi ne faitāpuekina ai koe ʻi hoʻo muimui ki he tataki ʻa e … ?

Vahevahe ʻa e kalasí ki he kulupu ʻe tolu, mo ha taki ʻi he kulupu takitaha. ʻOange ki he taki takitaha ha tatau ʻo e taha ʻo e ngaahi ngāue kuo vahe angé, ʻa ia ʻe ako ʻe heʻenau kulupú ha “ngaahi founga iiki” ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ke tataki ʻaki kitautolu. (Kapau ʻoku tokolahi hoʻomou kalasí, te ke ala fie maʻu ke vahevahe e kau akó ki ha ngaahi kulupu ʻe fā pe lahi ange ke fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi ʻo e kulupú. Kapau te ke fai ia, ʻe fie maʻu ke ke ʻoange ʻa e ngāue tatau ki he kulupu ʻe taha pe lahi ange.)

Kulupu 1: Ko Ha Tāpuaki Faka-Pēteliake

Lau ki he kulupú ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

“Ko e ʻOtua tatau pē naʻá Ne ʻoange ha Liahona kia Līhaí ko Ia pē ʻokú Ne ʻomi ʻa e meʻaʻofa makehe mo mahuʻinga kiate kitautolu he ʻaho ní ke tataki ʻaki ʻetau moʻuí, ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmakí ke tau hao mei ai, mo palani ʻa e halá, ʻa e hala ʻoku malú—ʻo ʻikai ki ha fonua ʻo e talaʻofá, ka ki hotau ʻapi fakalangí. Ko e meʻaʻofa ʻoku ou ʻuhinga ki aí ʻoku ʻiloa ia ko ho tāpuaki fakapēteliaké. …

“… ʻOku ʻikai fie maʻu ke pelupelu maau ho tāpuakí ʻo fufuuʻi. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakaʻesia pe paaki. Ka, ʻoku fakataumuʻa ke lau. ʻOku fakataumuʻa ke ʻofaʻi. ʻOku fakataumuʻa ke muimuiʻi. ʻE tokoniʻi koe ʻe ho tāpuaki fakapēteliaké ʻi he ngaahi taimi faingataʻa tahá. Te ne tataki koe ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e moʻuí. … Ko ho tāpuaki fakapēteliaké ko ha Liahona fakatāutaha ia kiate koe ke ne palani ho ʻalungá mo tataki ho halá” (“Your Patriarchal Blessing: A Liahona of Light,” Ensign, Nov. 1986, 65–66).

Liliu e ngaahi fehuʻi he palakipoé ke fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké. Aleaʻi fakakulupu ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá. Vahe ki ha taha ʻi hoʻo kulupú ke ne vahevahe mo e toenga ʻo e kalasí ʻa e meʻa kuo ako ʻe hoʻo kulupú. Fakaafeʻi foki ha taha mei hoʻo kulupú ke ne vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ne aʻusia mei he fehuʻi 3.

Kulupu 2: Ko e Ngaahi Folofolá mo e Lea ʻa e Kau Palōfita ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Lau ki he kulupú ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā W. Lolo Kea ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻE lava ke hoko e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko ha Liahona kiate kitautolu fakatāutaha, ke ne fakahaaʻi mai ʻa e halá. ʻOua muʻa naʻa tau fakapikopiko koeʻuhí ko hono faingofua ʻo e halá. Ka tau fakatō muʻa ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisí ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ʻi he tui, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofola toputapú pea mo hono lea ʻaki ʻe he kau palōfita moʻuí, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. Tau keinanga muʻa ʻi he folofola ʻa Kalaisí ʻi he tui, he ʻe hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko hotau Liahona fakalaumālie, ʻo ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí” (“Ngaahi Folofola ʻa Kalaisí—Ko ʻEtau Liahona Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2004, 37).

Liliu e ngaahi fehuʻi he palakipoé ke fekauʻaki mo e ngaahi folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Aleaʻi fakakulupu ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá. Vahe ki ha taha ʻi hoʻo kulupú ke ne vahevahe mo e toenga ʻo e kalasí ʻa e meʻa kuo ako ʻe hoʻo kulupú. Fakaafeʻi foki mo ha taha mei hoʻo kulupú ke ne vahevahe e meʻa ʻokú ne aʻusia mei he fehuʻi 3.

Kulupu 3: Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Lau ki he kulupú ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI heʻetau feinga ke fenāpasi hotau ʻulungāngá mo ʻetau ngāué pea mo e anga māʻoniʻoní, ʻoku tatau leva ʻa e Laumālie Māoniʻoní kiate kitautolu he ʻahó ni pea mo e Liahoná kia Līhai mo hono fāmilí ʻi honau kuongá. Ko e ngaahi tefitoʻi founga naʻe toki ngāue ai ʻa e Liahoná kia Līhaí, ko e ngaahi founga pē ia te ne fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí. Pea ko e meʻa ko ia naʻá ne taʻofi e ngāue ʻa e Liahoná he kuonga muʻá, ko e meʻa tatau pē ia te ne fakatupu ʻetau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní he ʻaho ní” (“Ke ʻIate Kitautolu Maʻu Ai Pē ʻa Hono Laumālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2006, 30).

Liliu e ngaahi fehuʻi he palakipoé ke fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Aleaʻi fakakulupu ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá. Vahe ki ha taha ʻi hoʻo kulupú ke ne vahevahe mo e toenga ʻo e kalasí ʻa e meʻa kuo ako ʻe hoʻo kulupú. Fakaafeʻi foki ha taha mei hoʻo kulupú ke ne vahevahe e meʻa ʻokú ne aʻusia mei he fehuʻi 3.

Fakatokanga ki he faiakó: Hili ha miniti nai ʻe ono ki he valu, kole ange ki he kulupu takitaha ke akoʻi ki he kalasí ʻa e meʻa kuo nau ako mei heʻenau fealeaʻakí. Te ke ala fie maʻu foki ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí kau ki ha taimi kuo tataki ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi founga īkí. Fakakaukau ke talanoa ange kau ki ha taimi ne ke maʻu ai ha tataki mei he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha ngaahi founga iiki.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 16:10. Ko ha Liahona fakatāutaha

Naʻe fakatatau ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo hotau konisēnisí ki he Liahoná:

“Kuo pau ke ke fakatokangaʻi ʻokú ke maʻu ha meʻa hangē ko e kāpasá, hangē ko e Liahoná ʻi ho sino ʻoʻoú. ʻOku foaki ia ki he tamasiʻi kotoa pē. Ko e taimi pē ʻoku taʻu valu aí, ʻokú ne ʻilo ʻa e leleí mei he koví, kapau kuo akoʻi lelei ia ʻe heʻene ongomātuʻá. Kapau te ne taʻe tokangaʻi ʻa e Liahona ʻokú ne maʻu ʻiate iá, ʻe faifai pē pea ʻe ʻikai toe fanafana hake kiate ia. Ka ʻo kapau te tau manatuʻi ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ʻa e meʻa ko ia ʻokú ne tataki tonu iá, ʻe ʻikai ke folaua ʻe hotau vaká ʻa e halanga vaka halá pea ʻe ʻikai hoko ha mamahi pea ʻikai mafesi ʻa e kaufaná pea ʻe ʻikai tangi ʻa e fāmilí he fiekaiá—kapau te tau fanongo ki he fakahinohino hotau Liahoná, ʻa ia ko e konisēnisí” (“Our Own Liahona,” Ensign, Nov. 1976, 79).

Paaki