Laipelí
Lēsoni 8: 1 Nīfai 3–4


Lēsoni 8

1 Nīfai 3–4

Talateú

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Līhai ke fekau hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ke ʻomai ʻa e ngaahi peleti Palasá meia Lēpani. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Leimana mo Lēmiuela pe te nau fakahoko fēfē ʻa e fekaú ni, ka naʻe tui ʻa Nīfai ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga kiate kinautolu ke ikunaʻi ʻaki e meʻa naʻá Ne fie maʻú. Naʻe vilitaki faivelenga ʻa Nīfai ʻi hono fakahoko e meʻa naʻe kole ange ʻe he ʻEikí kiate iá neongo ʻene toutou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Ko hono olá, naʻe tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea naʻe lava lelei ke ne ʻomi e ngaahi peletí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 3:1–9, 19–20

ʻOku foki e ngaahi foha ʻo Līhaí ki Selusalema ke ʻomai e ngaahi peleti palasá

Hiki e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea toki kamata e kalasí. Kole ki he kau akó ke fili ʻa e fakamatala te ne fakamatalaʻi lelei taha ʻa e anga ʻo ʻenau tui ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí he taimi ʻokú Ne kole mai ai ke tau fai e ngaahi meʻa faingataʻá.

ʻI hoʻo fāifeinga ke fakahoko ha fekau pe ha ngāue faingataʻa mei he ʻEikí, te Ne:

  1. Liliu e fekaú ke faingofua mo mahinongofua kiate koe ke ke ikunaʻi.

  2. Tāpuakiʻi hoʻo ngaahi ngāué ʻaki hano ʻomi ha founga kiate koe ke ke fakahoko ʻaki ʻa e fekaú, neongo ʻe kei faingataʻa pē.

  3. Kau ki ai pea fakahoko kotoa e ngāué maʻau.

  4. Fie maʻu ke ke fai pē e koe toko taha ʻo ʻikai ha toe tokoni atu.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻa e tali naʻa nau filí mo ʻenau ʻuhinga ki hono fili iá.

Fakamatalaʻi ange ʻoku lahi ha ngaahi founga ʻoku lava ʻe he ʻEikí ke tāpuakiʻi ʻaki kinautolu ʻoku fāifeinga ke fakahoko ʻEne ngaahi fekaú. ʻI he ako ʻe he kau akó ʻa e fakamatala ʻa Nīfai ʻi he 1 Nīfai 3–4, fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Poupouʻi foki e kau akó ke nau fakatokangaʻi ʻa e founga tali kehekehe ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki he ngaahi faingataʻá.

Kole ki ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 3:1–9. Fakaafeʻi e toenga ʻo e kalasí ke nau fakafanongo ki he ngaahi ʻuhinga naʻe tupunga ai e loto ʻa Nīfai ke fai e meʻa naʻe kole ange ʻe heʻene tamaí.

Naʻe ongoʻi ʻe Leimana mo Lēmiuela ko e fekau ke foki ki Selusalema ke ʻomi e ngaahi peleti palasá ko e “meʻa faingataʻa kuo fekau [ʻe Līhai] kiate kinauá” (1 Nīfai 3:5). Ke tokoni ki he kau akó ke mahino ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi naʻe ongoʻi pehē ai ʻa Leimana mo Lēmiuelá, ʻe ala fie maʻu ke ke fakamanatu ange kiate kinautolu naʻa nau ʻosi fononga atu he hala lōloa mei Selusalema.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā naʻe loto lelei ai ʻa Nīfai ke fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe heʻene tamaí ʻo ʻikai ke lāungá?

Fakaafeʻi e kau akó ke toe lea ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe Nīfai ʻi he 1 Nīfai 3:7 ko ha lea “kapau-ʻe”. Hangē ko ʻení, ʻe ala pehē ʻe he kau akó kapau te tau fekumi ke fai ʻa e meʻa ʻoku fekau mai ʻe he ʻEikí, te Ne teuteu ha founga maʻatautolu ke tau ikunaʻi ia. Fakamahinoʻi ange ko e 1 Nīfai 3:7 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Fakamatalaʻi ange ʻe tukutaha e tokanga ʻa e kau akó ki he ngaahi veesi fakataukei folofola ʻe 25 ʻi he taʻú kotoa (ke maʻu ha toe fakamatala lahi ange, vakai ki he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻi he tohi lēsoni ko ʻení). ʻOku hiki ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofola ʻe 25 ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e meʻa fakaʻilonga tohi ʻa e seminelí. Poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e ngaahi veesi fakataukei folofolá ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ʻenau ʻiloʻi e ngaahi potufolofolá.

  • Ko e fē taimi kuó ke ongoʻi ai kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo “teuteu ha hala” maʻau ke ke tauhi ai ha taha ʻo ʻEne ngaahi fekaú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 3:3, 19–20. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau fakafanongo ki he ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e ngaahi peleti palasá ki he fāmili ʻo Līhaí mo honau hakó. (ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.) Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau maʻú, fakamatalaʻi ange ko e ngaahi peleti palasá ko e ngaahi tohi folofola fakakuongamuʻa ia naʻe ʻi ai e ngaahi tohi mo e fakamatala lahi naʻe tatau mo e Fuakava Motuʻá.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā hono ʻuhinga naʻe mahuʻinga feʻunga ai ʻa e meʻa ʻoku ʻi he ngaahi peleti palasá ke toe foki ai ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki Selusalema ke ʻomai kinautolú?

  • Ko e hā e meʻa ʻoku ʻi he folofolá he ʻahó ni ʻoku mahuʻinga kiate koé? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koé?

1 Nīfai 3:10–31

ʻOku kaihaʻasi ʻe Lēpani ʻa e koloa ʻa Līhaí mo feinga ke tamateʻi ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá

Fakaafeʻi e vaeua ʻo e kalasí ke nau ako ʻa e ʻuluaki feinga ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke ʻave ʻa e ngaahi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 3:10–18). Fakaafeʻi ʻa e vaeua ʻe tahá ke nau ako ʻa e feinga hono uá (vakai, 1 Nīfai 3:21–31). ʻAi ke ngāue tauʻatāina ʻa e tokotaha ako takitaha pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Te ke ala fie maʻu ke nau fakakakato ʻa e ngāue ko ʻeni kuo vahe angé ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá pe tohi fakamatala fakakalasí. Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé pe teuteuʻi kinautolu ʻi ha laʻipepa ke tufa ki he tokotaha ako takitaha.

  1. Ko hai naʻe ʻalú?

  2. Ko e hā ne nau faí?

  3. Naʻe anga fēfē ʻenau tali ki aí hili e ʻikai ke ola lelei ʻenau feingá?

  4. Ko kinautolu ʻoku nau ako e ʻuluaki feingá: Naʻe “fuʻu loto mamahi ʻaupito” ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá hili e ʻikai ke maʻu e ngaahi peleti palasá (vakai, 1 Nīfai 3:14). Naʻe faikehekehe fēfē e tali ʻa Nīfaí mei hono ngaahi tokouá ʻi he ʻikai ke ola lelei ʻení? (Vakai, 1 Nīfai 3:15–16.)

    Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

    Ko kinautolu ʻoku nau ako e feinga hono uá: Naʻe fuʻu ʻita lahi ʻaupito ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻia Nīfai hili e ʻikai ke ola lelei ʻenau feinga hono uá. Naʻá na taaʻi mo lea koviʻi ia. Naʻa mo e hili e palōmesi ange ʻa e ʻāngeló ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa Lēpani ki honau nimá, naʻe hoko atu pē ʻena lāungá mo fakafehuʻia pe te nau malava ke ikunaʻi. Naʻe uesia fēfē ʻe he ʻita ʻa Leimana mo Lēmiuelá ʻa ʻenau malava ke tui ki he palōmesi ʻa e ʻāngeló? ʻOku taʻofi fēfē kitautolu ʻe he ʻitá, fakakikihí, lāungá, mo e taʻe tuí mei he mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá? (Vakai, 1 Nīfai 3:28–31; 3 Nīfai 11:29.)

  5. Ko e hā e ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu mei he ngaahi veesi naʻá ke akó?

Hili hano ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke tali ai e ngaahi fehuʻí, fakaafeʻi ha niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi talí.

1 Nīfai 4:1–38

ʻOku maʻu mai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi peleti palasá

Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe Leimana mo Lēmiuelá ʻi he 1 Nīfai 3:31.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 4:1. Kole ki he kalasí ke nau fakafanongo ki he tali ʻa Nīfai ki he ngaahi fehuʻi hono ongo tokouá

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e talanoa ʻo Mōsesé mo e ngaahi fehuʻi ʻa Leimana mo Lēmiuelá?

Kapau ʻoku fie maʻu ʻe he kau akó ha tokoni ki hono tali e fehuʻi ko ʻení, peá ke fakamatalaʻi ange naʻe fehangahangai ʻa Mōsese mo e faingataʻa tatau he taimi naʻe kole ange ai kiate ia ke ne ʻomi e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité. Neongo naʻe toutou fai e feingá, ka naʻe ʻikai lava ʻe Mōsese ke fakalotoa ʻa Felo ke tukuange ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he nofo pōpulá. Neongo ia, naʻe vilitaki pē ʻa Mōsese ʻi hono fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí kiate iá, pea naʻe teuteu ʻe he ʻEikí ha hala maʻana ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e sīpinga ʻa Mōsesé ki he tuʻunga naʻe ʻi ai hono fāmilí. Naʻá ne maʻu ha loto falala ʻe teuteu foki ʻe he ʻOtuá ha hala maʻanautolu.

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻokú ke ako mei he tali ʻa Nīfai ki hono ngaahi tokouá?

Neongo ʻe kehekehe siʻi e fakalea ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi kapau te tau vilitaki faivelenga ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí, neongo hono faingataʻá, te Ne teuteu ha hala maʻatautolu ke tau lavaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú Ne fekauʻi maí. (ʻE ala fie maʻu ke ke tohi ʻi he palakipoé ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

Vakai ki he ngaahi fakamatala ne ke fakaʻaliʻali ʻi he palakipoé ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

  • Ko ʻeni kuó ke ako e meʻa ne aʻusia ʻe Nīfaí, ko e fē e fakamatala ʻokú ke pehē ʻokú ne fakanounouʻi lelei taha ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻá ke toki fakamahinoʻí?

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e toenga ʻo e fakamatala ʻa Nīfaí, poupouʻi kinautolu ke nau kumi ki hano fakapapauʻi mai ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko e ola ia ʻo e vilitaki ʻa Nīfaí.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 4:4–6. ʻE ala fie maʻu ke ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e 1 Nīfai 4:6 ʻi heʻenau folofolá.

Tokoni ki he kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻe ala ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fai ha meʻa ʻo ʻikai fakahā vave mai e founga, taimi, pe ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fai ai iá. Naʻe toki ʻilo ʻe Nīfai ʻa e foungá, taimí, mo e ʻuhinga ʻe tokoniʻi ai ia ʻe he ʻEikí hili ʻene fakaʻatā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahinohinoʻi iá pea mo e hili ʻene fakapapauʻi ke laka atu ʻi he tuí.

Talaange ki he kau akó naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Hāloti B. Lī ʻoku tau faʻa fie maʻu ke ʻilo “ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá,” pe ko e olá, kimuʻa ke tau muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻá ne faleʻi mai:

[“Kuo pau ke ke ako ke ke ʻaʻeva ki he ngataʻanga ʻo e māmá, pea mahalo ke toe kiʻi laka atu ki he fakapoʻulí [ʻa e taʻe ʻiloá], pea te ke ʻilo ai ʻe hā mai ʻa e māmá pea ʻe muʻomuʻa ia ʻiate koe”] (ʻi he Lucile C. Tate, Boyd K. Packer: A Watchman on the Tower [1995], 137–38).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 4:7.

  • ʻI he 1 Nīfai 4:7, ko e hā hono mahuʻinga ʻo e kupuʻi lea “ka naʻá ku ʻalu atu pē”?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻa naʻe aʻusia ʻe Nīfaí kau ki he fekauʻaki ʻa e loto fiemālie ke “ʻalu ʻo fai [iá]” mo e malava ke tataki kitautolu ʻe he ʻEikí?

Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahí mei he 1 Nīfai 4:8–18.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe he Laumālié kia Nīfai ki he fekau ʻa e ʻEikí ke tāmateʻi ʻa Lēpaní?

Fakanounouʻi ʻa e toenga ʻo e fakamatala ʻa Nīfai ki he ola lelei ʻo e maʻu e ngaahi peletí (vakai, 1 Nephi 4:19–38), pe fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻa ia ʻokú ne ʻilo lelei ʻa e toenga ʻo e talanoá ke ne fai e meʻa tatau. Kole ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakahaaʻi ʻi he feinga fakaʻosi ko ʻeni ke maʻu ʻa e ngaahi peletí. Hili ʻenau ʻomai ʻenau ngaahi fakakaukaú, tānaki atu ki ai hoʻo fakamoʻoní ko e taimi ʻoku tau ngāueʻi ai ʻetau tui ki he ʻOtuá mo fekumi ke fai ʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau sio ai ki he ola aofangatukú, te Ne tataki kitautolu ʻaki e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Ke tokoni ke fakaloloto e fakamoʻoni ʻa e kau akó ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e ngaahi meʻa kuo nau aʻusia ʻi he taimi kuo nau ngāue ai ʻi he tuí teʻeki ke nau ʻiloʻi ʻa e foungá pe ko e taimi ʻe tokoni mai ai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha tuʻunga ʻoku nau lolotonga fehangahangai mo ia ʻa ia ʻoku faingataʻa kiate kinautolu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻEikí. Kole ange ke nau lekooti ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa te nau fai ke fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻenau loto fiemālie ke “ʻalu ʻo fai ” ʻa e meʻa kuó Ne fekau maí. ʻI he ʻosi ʻenau tohí, fakahaaʻi hoʻo falala ko e taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tuí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau lavaʻi ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai.

Fakataukei Folofolá—1 Nīfai 3:7

Tohi ʻi he palakipoé ʻa e talangofuá, tuí, mo e falalá. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ʻo e talangofua, tui mo e falala ʻa Nīfai ʻokú ke sio ki ai ʻi he 1 Nīfai 3?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ha taha kuo uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako takitaha ke ne fai ha tohi ki ha faifekau, pea fehuʻi ange ki he faifekaú pe ʻoku anga fēfē ʻene sio ki hono fakahoko ʻo e 1 Nīfai 3:7. Poupouʻi e kau akó ke nau vahevahe ha tali mai ʻenau ngaahi tohí.

Fakatokangaʻi ange: ʻI he ʻosi ʻa e lēsoni takitaha ʻoku ʻi ai ha veesi fakataukei folofola, te ke maʻu ai ha ʻekitivitī kuo fakalahi mai ʻa ia kuo fokotuʻutuʻu ke tokoni ki he kau akó ke taukei mo e vēsí. Te ke ala fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha faʻahinga taimi pē (ke maʻu ha toe fakamatala lahi ange, vakai ki he Fakamatala Fakalahi ki he Tohí mo e tohi tuʻutuʻuni Ko Hono Akoʻi mo Ako ʻo e Ongoongoleleí). Koeʻuhí ko e natula mo e lōloa ʻo e lēsoni ʻo e ʻaho ní, ʻe ala fie maʻu ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ʻi ha ʻaho kehe, ʻi he taimi ʻe maʻu ai ha faingamālié.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 4:10–12. Ko e fekau ke tāmateʻi ʻa Lēpaní

Ko e hā ha ʻuhinga lelei ki ha tangata angatonu hangē ko Nīfaí ke ne toʻo ha moʻui ʻa ha tokotaha kehe? Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻunga ʻo e totonú mo e halá:

“Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, ‘ʻOua naʻá ke fakapō;’ ʻi ha kuonga ʻe taha naʻá Ne folofola, ‘ʻTe ke fakaʻauha ke ʻosiʻosingamālie.’ Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku tataki ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo e langí—ʻaki ʻa e fakahā ʻoku ʻomi fakafeʻunga pē ki he ngaahi tūkunga ʻoku ʻi ai ʻa e fānau ʻo e puleʻangá. Ko e hā pē ha meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻoku totonu ia, tatau ai pē pe ko e hā, neongo ʻe ʻikai ke tau sio ki hono ʻuhingá he taimi ko iá kae ʻoua kuo ʻosi ha taimi fuoloa hili hono ʻilo e meʻa ne hokó” (History of the Church, 5:135).

Ke mahino lelei ange ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke tāmateʻi ʻa Lēpaní, ʻe ala tokoni ke manatuʻi ʻeni:

  1. Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Lēpani ha faingamālie ʻe ua ke tukuange ʻa e ngaahi peleti palasá teʻeki ke fie maʻu ʻene moʻuí. Ko Lēpaní ko ha tangata loi mo ha tangata kaihaʻa, pea naʻá ne feinga tuʻo ua ke ne fakapō. ʻI he fono ʻa Mōsesé, naʻe fakatou tautea mate ʻa e kaihaʻá mo e feinga fakapoó (vakai, ʻEkesōtosi 21:14; 22:2; Teutalōnome 24:7).

  2. Naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa Līhai mo hono hakó ke nau maʻu ʻa e lekooti fakafolofola naʻe ʻi he ngaahi peleti palasá, neongo kapau ʻe “mate ʻa e tangata ʻe toko taha” ai (1 Nīfai 4:13) kae lava ke hoko. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he faitāpuekina ʻe he ngaahi peleti palasá ʻa e ngaahi puleʻanga Nīfaí mo Mūlekí, ka naʻa nau maʻu foki ʻa e niʻihi ʻo e meʻa naʻe ʻi he ngaahi peleti koulá (hangē ko e ngaahi lea tonu meia ʻĪsaia pea mei he talanoa fakatātā ʻo e ʻōlive kolo mo e ʻōlive vao meia Seinosí). Kuo faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha kakai ʻe lauimiliona pea te ne tāpuekina ha toe lauimiliona. Ko hono aofangatukú, naʻe hoko kotoa ʻeni ko ha faingamālie ʻi he taimi naʻe tuʻu ai ʻa Nīfai ʻi ʻolunga ʻia Lēpaní peá ne muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālié.

ʻOku ongoʻi hala ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻo pehē kuo ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ke nau fai ha meʻa ʻoku fehangahangai mo e meʻa kuo ʻosi fekau ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻomi ʻe he lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní ha ngaahi sivi nounou ʻe tolu te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke taʻofi hono kākaaʻi kitautolú pea ke ʻiloʻi fakapapau ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku mei he ʻEikí:

“1. Ko e hā e lau ʻa e ngaahi folofola kuo fakangofua ʻe he Siasí ki he meʻá ni? ʻOku pehē ʻe ʻĪsaia, ʻKi he fonó pea ki he fakamoʻoní: kapau ʻe ʻikai te nau lea ʻo hangē ko e folofolá ni, ʻoku pehē koeʻuhí ʻoku ʻikai ha maama ʻiate kinautolu.’ ( ʻĪsaia 8:20.) …

“Kuo pau ke tau ako faivelenga e folofolá. ʻOku mahuʻinga makehe kiate kitautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. …

“2. Ko e fakahinohino hono uá: ko e hā e lau ʻa e kau Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ki he kaveingá ni—tautefito ki he Palesiteni ʻoku lolotonga moʻuí? …

[“ʻOku ʻi ai ʻa e tangata pē ʻe toko taha ʻi he māmaní he ʻahó ni ke ne lea maʻá e Siasí. (Vakai, T&F 132:7; 21:4.) Ko e tangata ko iá [ko e] Palesiteni [ʻo e Siasí]. Koeʻuhí ʻokú ne ʻomai ʻa e folofola ʻa e ʻEikí maʻatautolu he ʻahó ni, ʻoku fuʻu mahuʻinga lahi ange ʻene leá ʻi he lea ʻa e kau palōfita kuo pekiá. Ko e taimi ʻokú ne lea ai ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hoko ʻene leá ko e folofola. (Vakai, T&F 68: 4.) …

“3. Ko e sivi hono tolú pea ko e fakaʻosí ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní—ko e sivi ʻo e Laumālié. Te tau lava ‘i he Laumālié ‘o ‘… ‘iloʻi hono moʻoni ‘o e meʻa kotoa pē.’ (Molonai 10:5.) Molonai 10:5 Ko e sivi ko ʻení ʻoku toki lava pē ke ola lelei kakato kapau ʻoku maʻa mo māʻoniʻoni e ngaahi founga fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea ʻikai felei ʻe he angahalá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1963, 16–17).

Paaki