Laipelí
Lēsoni 11: 1 Nīfai 7


Lēsoni 11

1 Nīfai 7

Talateú

ʻOku kau ʻi he 1 Nīfai 7 ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e moʻui līʻoa ʻa Nīfai ki he ʻOtuá. Naʻe talangofua ʻa Nīfai he taimi naʻe fekauʻi ai ia mo hono ngaahi tokouá ʻe he Eikí ke nau toe foki ʻo kole kia ʻIsimeli mo hono fāmilí ke nau kaungā fononga fakataha mo kinautolu ki he feituʻu maomaonganoá koeʻuhí ke nau femaliʻaki mo ohi hake haʻanau fānau. Naʻa mo e taimi naʻe angatuʻu ai ʻa Leimana mo Lēmiuela kia Nīfaí mo feinga ke tamateʻi iá, naʻá ne kei faivelenga pē peá ne feinga ke tokoniʻi kinaua ke na faivelenga foki.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 7:1–5

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke toe foki ki Selusalema ʻo ʻomai ʻa ʻIsimeli mo hono fāmilí

Fakaʻaliʻali ha tā ʻo ha ongomeʻa mali mo ʻena fānaú. (Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻaongaʻi pē ha tā ho fāmilí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7:1–2.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līhaí? Ko e hā e moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he fekau ko ʻení? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau mali mo fakatupu hake ha fānau kiate Ia.)

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakamanatu ki he kau akó ʻe laulau ʻaho e fononga faingataʻa ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ʻi he feituʻu maomaonganoá ke toe foki ki Selusalemá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga feʻunga ai ʻa e malí mo e fāmilí kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau toe foki ki Selusalema ke feʻiloaki mo ʻIsimeli mo hono fāmilí?

Kimuʻa ke ke hoko atú, te ke ala fie maʻu ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani” pe ʻai ke nau sio ki he tatau ʻo e fanongonongó ʻi heʻenau tohinoa ako folofolá.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani.” Fakaafeʻi e kau akó ke nau fanongo fakalelei pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní kau ki he mahuʻinga ʻo e malí.

“Ko kimautolu, ko e Kau Palesitenisī ʻUluaki pea mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mau fakahā heni ʻi he loto māluʻia, ko e mali ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ako mei he lea ko ʻení. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Tokotaha Fakatupú ki hotau ikuʻanga taʻengatá. Fakamamafaʻi ange ko e ʻuhinga ia naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke fakaafeʻi ʻa e fāmili ʻo ʻIsimelí ke nau kaungā fonongá. Fakamatalaʻi ange foki ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga mahuʻinga taha ʻo e malí ke ʻomai ha fānau ki he māmaní.

  • ʻOkú ke fakakaukau ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ke fakatupu hake ha fānau “ki he ʻEikí”? (1 Nīfai 7:1).

Hili ha tali ʻa e kau akó ki he fehuʻí ni, poupouʻi kinautolu ke nau fanongo ki ha toe ngaahi fakakaukau lolotonga hoʻo lau ʻa e lea ko ʻení mei he fanongonongo ki he fāmilí. Kapau ʻoku ʻi ai haʻanau tatau ʻo e fanongonongó, te ke ala fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku mahuʻinga kiate kinautolú.

“ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní. …

“… ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu fakatuʻasinó mo fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea hoko ko ha kau tangataʻi fonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo aí. Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—ʻa e faʻē mo e tamai kotoa pē—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa e anga ʻo ʻenau fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni” (“Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani,” 129).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7: 3–5.

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e fakamatala ʻi he 1 Nīfai 7:3–5 ko ha sīpinga ʻo e moʻoní ʻi he 1 Nīfai 3:7? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga maʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau talangofua ki he fekau ke mali mo maʻu ha fānaú.)

  • ʻOku lava fēfē ke teuteu e toʻu tupú he taimí ni ke mali mo “ʻohake” ha fānau ʻi he ongoongoleleí?

1 Nīfai 7:6–15

ʻI he fehangahangai ʻa Nīfai mo e angatuʻu ʻa Leimana mo Lēmiuelá, ʻokú ne fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻEikí ke tataki kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7:6–7.

  • Ko e hā e ʻuhinga ne angatuʻu ai ʻa Leimana, Lēmiuela, mo e niʻihi ʻo e fānau ʻa ʻIsimelí lolotonga ʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa te nau ala lea ʻaki kia Leimana, Lēmiuela, mo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine angatuʻu ʻo ʻIsimelí ke fakalotoa kinautolu ke hoko atu ʻenau fonongá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Hili iá pea kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 7:8–12 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe Nīfai kia Leimana mo Lēmiuelá.

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni naʻe vahevahe ʻe Nīfai ʻi heʻene fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení? (Naʻá ne fakamanatu ki hono ngaahi tokouá ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau ʻosi maʻu mei he ʻEikí pea mo e malava ʻe he ʻEikí ke hokohoko atu hono tāpuakiʻi kinautolú ʻo fakatatau ki heʻenau tuí.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e 1 Nīfai 7:13–15 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi nunuʻa naʻe mei hoko kapau naʻe foki ʻa Leimana, Lēmiuela, mo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine angatuʻu ʻo ʻIsimelí ki Selusalema.

1 Nīfai 7: 16–22

ʻOku fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai

Fakamatalaʻi ange ko e hili hono fakamanatu ʻe Nīfai kia Leimana mo Lēmiuela ʻa e fakaʻauha ʻe hoko kiate kinautolu ʻi Selusalemá, naʻe kamata ke na ʻita kiate ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7:16. Kole ki he kalasí ke nau fakakaukauloto ʻoku nau ʻi he tūkunga naʻe ʻi ai ʻa Nīfaí.

  • Ko e hā hoʻo ongó kapau naʻá ke ʻi he tūkunga naʻe ʻi ai ʻa Nīfaí? Ko e hā e meʻa te ke faí?

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e konga ko ʻeni mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi te ke akoʻi ai ʻa e konga ko ʻení (vakai ki he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ngaahi Fakahinohino ki he Faiako Seminelí).

Fakamahinoʻi ange naʻe tali ʻa Nīfai ki he tūkunga ko ʻení ʻaki ʻene lotua ha tokoni. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lotu ʻa Nīfaí ʻi he 1 Nīfai 7:17–18.

  • Ko e hā e meʻa naʻe lotu ki ai ʻa Nīfaí? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku mahuʻinga kau ki heʻene lotú?

Lolotonga hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo naʻe kole ʻe Nīfai ke fakahaofi ia “ʻo fakatatau ki [heʻene] tuí.” Fakamahinoʻi foki ʻi heʻene kole ke fakahaofi ia mei hono ongo tokouá, naʻá ne kole ki he ʻOtuá ke fakamālohia ia ke ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e lotu ʻi he tuí ko ʻetau lotu mo e falala ki he ʻEikí pea mo ha loto fiemālie ke ngāue. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Tēvita A. Petinā

“ʻOku hoko ʻa Nīfai ko ha sīpinga ʻo ha tokotaha naʻá ne ʻiloʻi pea mahino kiate ia pea falala ki he mālohi ko ia ʻo e Fakamoʻuí ke fakahoko ha meʻá. … Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange e lotu ʻa Nīfai ʻi he veesi 17: ‘ʻE ʻEiki, ke ke fakahaofi muʻa au mei he nima ʻo hoku ongo tokouá, ʻo fakatatau ki heʻeku tui kiate koé, ʻio, foaki mai muʻa kiate au ha mālohi ke u lava ai ʻo motuhi ʻa e ngaahi afó ni ʻa ia kuo haʻi ʻaki aú’ (ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

“… ʻOku mālie kiate au ʻa e ʻikai ke lotu ʻa Nīfai … ke liliu e ngaahi tūkunga ne ʻi aí. Ka naʻá ne lotu ke maʻu ha mālohi ke ne liliu e ngaahi tūkunga ne ʻi aí. Tuku ke u fokotuʻu atu naʻá ne lotu ʻi he founga ko ʻení koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi pea mahino kiate ia, pea naʻá ne aʻusia ʻa e mālohi ko ia ʻo e Fakalelei ʻo e Fakamoʻuí” (“In the Strength of the Lord” [lea ʻi he fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Oct. 23, 2001], 4, speeches.byu.edu).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú ʻo fakatatau ki heʻetau tuí. Fakamahinoʻi ange, ʻi he tuʻunga ko ʻení, naʻe tali vave ʻaupito ʻe he ʻOtuá ʻa e lotu ʻa Nīfaí. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tali maʻu pē ʻa e ngaahi lotú ʻi he founga ko ʻení. ʻOku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú ʻi Hono taimi pē ʻOʻona, ʻi he founga pē ʻAʻana, mo fakatatau ki Hono finangaló. ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke nau fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e lotú ʻaki hoʻo fai ange kiate kinautolu ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ha taimi ne ke lotu ai ʻi he tuí peá ke maʻu vave pe hili ha ngaahi taimi, ha mālohi pe tokoni mei he ʻEikí? (Te ke ala fie vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia ʻo kau ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

Talaange ki he kau akó ko e hili hono fakahaofi ʻo Nīfai mei hono haʻí, naʻe feinga hono ongo tokouá ke toe ʻohofi ia. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7:19–20.

  • Ko hai naʻá ne fakalotoʻi ʻa Leimana mo Lēmiuela ke taʻofi ʻena feinga ke tāmateʻi ʻa Nīfaí?

Fakamahinoʻi ange ʻoku faʻa tali ʻetau ngaahi lotú mo faʻa feau ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fou ʻi he ngaahi ngāue faivelenga ʻa e niʻihi kehé. Lolotonga e ako hoʻo kalasí ʻa e toenga ʻo e ngaahi veesi ʻi he 1 Nīfai 7, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakatokangaʻi ʻa e founga tali ʻa Nīfai ki hono ongo taʻoketé, naʻa mo e hili e ngaahi meʻa kotoa kuó na fai kiate iá. Kole ange kiate kinautolu ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻo ʻoua ʻe tali leʻo lahí:

  • Kuó ke tali fēfē he taimi naʻe feinga ai ha niʻihi ke fakamamahiʻi koé?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e 1 Nīfai 7:21. Te ke ala fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e lea ʻa Nīfai kau ki he fakamolemolé.

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e fakamolemoleʻi moʻoní ? (Kapau ʻoku taʻepauʻia ʻa e kau akó, fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea ko e moʻoní ʻoku ʻuhinga ia ki he faitotonu mo e ʻikai toe afe.)

  • Ko e hā e meʻa naʻe naʻinaʻi ʻe Nīfai ke fai ʻe hono ngaahi tokouá? Ko e hā ne mahuʻinga ai ʻa e faleʻi ko ʻení?

Fai ha fakamoʻoni ko e fekumi ki ha fakamolemolé mo e fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ʻokú ne ʻomi e uouangatahá mo e melinó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi tūkunga ʻi honau fāmilí kuo fie maʻu ki ai ha fakamolemolé.

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e fakamolemolé ki hotau ngaahi fāmilí?

  • Fakakaukau ki ha taimi ne ke fakamolemoleʻi ai ha mēmipa ho fāmilí pe fakamolemoleʻi koe ʻe ha mēmipa ho fāmilí. Naʻe anga fēfē ʻene kaunga ki homo vā fetuʻutakí mo e laumālie ʻi homou ʻapí?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamanatu ki he kau akó naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke mali mo maʻu ha fāmili pea ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni. Fai foki ha fakamoʻoni ʻoku tali ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú peá ne ʻomi kiate kitautolu ha mālohi ke ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻo fakatatau ki heʻetau tui kiate Iá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni he lēsoni ʻo e ʻaho ní ke tokoni ki honau fāmilí.

Toe Fakamanatu e Fakataukei Folofolá

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻasi hono toe vakaiʻi e fakataukei folofolá ʻi he kotoa ʻo e tohi lēsoni ko ʻení. ʻOku nau ʻomi ha ngaahi founga kehekehe te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoniʻi e kau akó ke toe vakaiʻi maʻu pē ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofolá.

Ko e lōloa ʻo e lēsoni ko ʻení ʻe ala maʻu ai ha taimi ki he ʻekitivitī toe vakaiʻi ko ʻeni ʻo e veesi fakataukei folofolá. Te ke ala fakahoko ʻa e ʻekitivitií ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí, ko ha kiʻi mālōlō ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi konga ʻo e lēsoní, pe ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí. Fakapapauʻi ʻoku nounou ke ʻi ai ha taimi ki he lēsoní. Ke maʻu ha ngaahi ʻekitivitī ke toe vakaiʻí, vakai ki he fakahokohoko fakamotuʻaleá.

ʻI he taimi ʻe lava ai ʻe he kau akó ʻo ʻiloʻi ngofua e ngaahi veesi fakataukei folofolá mo mahino honau ʻuhingá, kakanó, mo hono fakaʻaongaʻí, te nau maʻu ha loto falala lahi ange ʻi heʻenau ako fakatāutahá, ʻenau malava ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo honau ngaahi faingamālie ke faiako mei he folofolá. Fakakaukau ki he lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitaá: [“ʻOku mau ʻamanaki ʻoku ʻikai ha taha ʻi hoʻo kau akó ʻe mavahe mei ho lokiakó ʻoku ongoʻi manavahē pe ongoʻi mā pe ongoʻi hāea ko e ʻikai ke nau maʻu ʻa e tokoni ʻoku nau fie maʻú koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi lelei feʻunga ʻa e folofolá ke ʻiloʻi e feituʻu ʻoku tuʻu ai e e potufolofola totonú”] (“Eternal Investments” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e CES, Feb. 10, 1989], 2, si.lds.org).

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau maheni ange mo e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofolá, fakaafeʻi kinautolu ke nau vakai ki he meʻa fakaʻilonga tohi ʻo e veesi fakataukei folofolá, kumi ʻa e ʻuluaki veesi ʻe nimá, pea lau kinautolu. Te ke ala fie poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi veesi fakataukei folofolá ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻiloʻi ngofua ʻa e ngaahi vēsí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

1 Nīfai 7:2. Ko ʻIsimelí ko e hako ʻo ʻIfalemi

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ui ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e “vaʻa ʻakau ʻa Siosefá” ( ʻIsikeli 37:19) pe “vaʻakau ʻa ʻIfalemí” (T&F 27:5). Ko Līhaí ko e hako ʻo Manase (vakai, ʻAlamā 10:3) mo ʻIsimeli ko e hako ʻo ʻIfalemi (vakai, Erastus Snow, Deseret News, Aug. 18, 1882). Naʻe fakahoko e ngaahi kikite ʻa Sēkopé (vakai, Sēnesi 48:16; 49:22) ʻi he haʻu ʻa ʻIsimeli (ʻo ʻIfalemí) mo Līhai (ʻo Manasé) ki he konitinēniti ko ʻAmeliká.

1 Nīfai 7:3–5. Ko e mahuʻinga ʻo e malí

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻa e mahuʻinga ʻo e mali temipalé:

[“ʻOku hangē pē ʻa e mali temipalé ko e papitaisó, ko ha fekau ia ʻa e ʻEikí. Hangē ko e mahuʻinga ʻa e papitaisó ke hū ai ki he Siasí, ʻoku pehē ʻa e mahuʻinga ʻo e mali temipalé ki hotau hakeakiʻí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e konga ia hotau ikuʻangá. ʻE ʻikai lava ke tau fakahoko ʻetau ngaahi taumuʻa mahuʻinga tahá taʻe kau ai ia.

“ʻOua ʻe fiemālie ʻi ha toe meʻa kehe.

“ʻE ʻikai te ke tali ha faʻahinga papitaiso fakamāmani, ko ia?

“ʻOku ʻi ai ʻa e founga papitaiso ʻa e ʻOtuá—ʻaki hono fakauku ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí.

“Hili iá te ke tali ha faʻahinga mali fakamāmani?

“ʻOku ʻi ai foki ʻEne founga ki he malí: Ko e mali temipalé” (Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 131–32; vakai foki, T&F 131:1–4).

1 Nīfai 7:15. “Kapau te mou foki ki Selusalema te mou mate fakataha foki”

Naʻe fakatokanga ʻa Nīfai ki hono ongo taʻoketé mo e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo ʻIsimelí te nau mate kapau te nau foki ki Selusalema. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōliá naʻe tonu ʻa Nīfai. Hili ha ngaahi taʻu mei he mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhai mo ʻIsimelí mei Selusalemá, naʻe kapa ʻa e koló ʻe he kau Papiloné. Fakatatau ki he Tohi Tapú, fakafuofua ki he māhina ʻe 18 hono kapa e kolo ko Selusalemá pea ʻikai ha meʻakai ʻa e kakaí, “naʻe kapa” ʻa e koló, pea naʻe movetevete ʻa e kau tau ʻa e Tuʻi ko Setikiá (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 25:1–7). Hili ia naʻe fakaʻauha ʻe he kau Papiloné ʻa e temipalé pea nau ʻave pōpula ʻa e kakai tokolahi ki Papilone. Kapau naʻe foki ʻa Leimana, Lēmiuela, mo e niʻihi kehé ki Selusalema, naʻe mei ʻave pōpula kinautolu pe ko haʻanau mate (vakai, 2 Nīfai 1:4). Ka koeʻuhí ne nau fili ke muimui ʻia Līhai mo Nīfai, ne nau fiefia ʻi he fuaʻiʻakau mo e huhuʻaʻi hone ʻo e fonua ko Mahú (vakai, 1 Nīfai 17:3–6) mo maʻu ha tofiʻa ʻo honau hakó (vakai, 2 Nīfai 1:5). ʻIkai ngata aí, kuo ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he hako ʻo Leimana mo Lēmiuela ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ʻa e ongoongoleleí (vakai, 2 Nīfai 4:7–9).

Paaki