Laipelí
Lēsoni 80: ʻAlamā 15–16


Lēsoni 80

ʻAlamā 15–16

Talateú

Hili hono fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki mei he fale fakapōpulá, naʻá na ō ke malanga ki he kakai ʻi he kolo ko Saitomé. Naʻá na ʻiloʻi ai e kakai tui naʻe tuli ki tuʻa mei ʻAmonaihaá, kau ai ʻa Sisolome, ʻa ia naʻá ne mamahi fakaesino mo fakalaumālie koeʻuhí ko ʻene ngaahi angahalá. ʻI he fakahā ʻe Sisolome ʻene tui kia Sīsū Kalaisí, naʻe fakamoʻui ia ʻe ʻAlamā mo papitaiso ia. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻAlamā ʻa e Siasí ʻi Saitome, pea naʻá na foki mo ʻAmuleki ki Seilahemala. ʻI hono fakahoko e kikite ʻa ʻAlamaá, naʻe fakaʻauha ʻe he kau Leimaná ʻa e kolo ko ʻAmonaihaá ʻi he ʻaho pē ʻe taha. ʻIkai ngata aí, naʻe puke pōpula ʻe he kau Leimaná ʻa e niʻihi ʻo e kau Nīfaí mei he ngaahi fonua kaungāʻapí. Naʻe toe fakafoki mai ʻe he kau tau Nīfaí e kau pōpulá pea nau tuli e kau Leimaná mei he fonuá, ʻi heʻenau fili ke muimui ki he tataki fakaepalōfita ʻa ʻAlamaá. Lolotonga ha vahaʻataimi melino, naʻe fakamālohia ʻe ʻAlamā, ʻAmuleki, mo ha niʻihi kehe tokolahi ʻa e Siasí ʻi he kotoa ʻo e fonua ʻo e kau Nīfaí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 15

ʻOku fakamoʻui ʻe ʻAlamā ʻa Sisolome, fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi Saitome, pea foki mo ʻAmuleki ki Seilahemala

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau manatuʻi e kakai mahuʻinga mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ʻAlamā 11–14, hiki ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻi he palakipoé:

Sisolome

ʻOniti

Afi

ʻAlamā

ʻAmuleki

ʻAmonaihā

ʻOange ha miniti ʻe taha ki he kau akó ke nau feinga ke fakaʻaongaʻi kotoa e ngaahi hingoa mo e ngaahi foʻi lea ʻi he palakipoé ke fakamatalaʻi fakanounouʻaki e ngaahi meʻa ne hoko ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻAlamā 11–14. (Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau vakai ki he ngaahi fakamatala fakanounou ʻo e vahé ki ha tokoni.) Hili ha tali ʻa ha kau ako tokosiʻi pē, tamateʻi kotoa e ngaahi foʻi leá tukukehe ʻa e foʻi lea ko e Sisolome.

Fakamatalaʻi ange, hili e mavahe ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki mei ʻAmonaihaá ʻo na ʻalu ki Saitomé, naʻá na ʻilo ai ʻa e kakai tui naʻe tuli ki tuʻa mei ʻAmonaihaá, kau ai ʻa Sisolome. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 15:3–5, ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa Sisolomé. ʻI hono lipooti ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló, hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé ʻi lalo he hingoa ʻo Sisolomé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ne fakaiku ai e halaia ʻa Sisolomé ke ne mamahi fakalaumālie mo fakaesino fakatouʻosí? Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻe he kakai ʻi he tuʻunga ko ʻení koeʻuhí ke nau liliu aí?

  • Ko e tokoni ʻa hai naʻe fekumi ki ai ʻa Sisolomé? (Vakai, ʻAlamā 15:4.) ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻá ne fekau ai kia ʻAlamā mo ʻAmulekí? (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí, naʻá ne falala kiate kinaua pea naʻá ne ʻilo ko e ongo tangata kinaua ʻa e ʻOtuá pea naʻá na maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 15:6–10. Kole ki he kalasí ke nau kumi e ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe ʻAlamā ke tokoniʻi ʻa Sisolome ke ne ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke ngāue ʻaki ʻe Sisolome e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí kimuʻa pea lava ke fakamoʻui iá?

Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 15:11–12 ke ʻilo e meʻa naʻe hoko kia Sisolomé. Ko ʻene feʻunga pē e taimi kuo ʻoange ke nau laukonga aí, tamateʻi kotoa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he palakipoé ʻoku ʻi lalo he hingoa ʻo Sisolomé.

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke sio ki ai naʻe fakatomala ʻa Sisolome pea naʻá ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí? (Naʻe fakamoʻui ia ʻi heʻene tui kia Sīsū Kalaisí, naʻe papitaiso ia, pea naʻe kamata ke ne malangaʻaki e ongoongoleleí.)

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakamoʻui mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

Fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ke tohoakiʻi ʻe ʻAlamā, ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki, ʻa e tokangá kiate ia. Ko ʻene taumuʻa ʻi he fetalanoaʻaki ko ʻeni mo Sisolomé, ke tokoniʻi ʻa Sisolome ke ne ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí pea ke maʻu e ʻaloʻofá ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí. Ke fakahaaʻi ha founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí, lau ʻa e aʻusia ko ʻeni ne vahevahe ʻe ʻEletā Sei E. Seniseni ʻo e Kau Fitungofulú:

“ʻI heʻeku kei hoko ko ha pīsopé naʻá ku mātā tonu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ne nau fai ha ngaahi angahala mamafá. …

“Ne ʻi ai ha talavou tāutaha ʻi homau uōtí naʻe ʻeva ki ha finemui. Ne fakaʻau ʻo tōtuʻa ʻena feohí. Naʻá ne kumi faleʻi mo tokoni meiate au. Tuʻunga ʻi he vetehia ne fai maí mo hono tokoniʻi au ʻe he Laumālié pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē ne u taʻofi fakataimi ia mei hono maʻu e sākalamēnití. Naʻá ma faʻa fakataha ke fakapapauʻi ʻokú ne fakatomala moʻoni, pea hili mei ai ha taimi feʻunga, naʻá ku fakangofua leva ia ke maʻu e sākalamēnití.

“ʻI heʻeku tangutu mei muʻa he houa sākalamēniti ko iá, naʻe taki ʻeku tokangá ki he tokotahá ni ʻi heʻene taau he taimi ko iá ke maʻu e sākalamēnití. Naʻá ku fakamoʻoni ki hono ʻōʻōfaki ia ʻe he toʻukupu ʻaloʻofa, ʻofa, mo maluʻí, lolotonga hono fakamāfanaʻi hono laumālié ʻe he ivi fakamoʻui ʻo e Fakaleleí, pea toʻo atu ʻene kavengá, ʻo ne maʻu ʻa e fakamolemolé, melino mo e fiefia kuo talaʻofá.” (“Toʻukupu ʻo e Maluʻí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 49).

Fai ha fakamoʻoni ʻe lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻe he kau pīsopé mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki kehé ke tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa mo e mālohi ʻoku tau fie maʻú ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ʻoku tokoni e kau taki ʻo e Siasí ki ha falukunga kakai mo e fakafoʻituituí, ʻai ke nau ako ʻa e ʻAlamā 15:13–18. Vahe ange ke nau ngāue tauhoa. Kole ki ha tokotaha he hoa takitaha ke fekumi ʻi he ʻAlamā 15:13–15, 17, ʻo kumi e ngaahi founga naʻe faitāpuekina ai e kakai ʻo Saitomé ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamaá. Kole ki he tokotaha ko ē ʻi he hoa takitaha ke ne fekumi ʻi he ʻAlamā 15:16, 18, ʻo kumi e ngaahi founga ne faitāpuekina ai ʻa ʻAmuleki ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamaá. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi kinautolu ke nau fefakamatalaʻaki ʻa e meʻa kuo nau ʻiló.

Fakaafeʻi e ngaahi hoá ke nau fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe tolu ki he nima ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí he ʻaho ní e ngaahi kulupú mo e fakafoʻituituí. Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki honau ngaahi fatongiá, ko e kau taki ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kalasi ʻa e Finemuí. Kole ki he hoa takitaha ke vahevahe ha taha ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

ʻAlamā 16:1–12

Naʻe fakaʻauha ʻe he kau Leimaná ʻa ʻAmonaihā ka naʻe ʻikai lava ke nau ikunaʻi ʻa e kau Nīfai naʻe muimui he akonaki ʻa ʻAlamaá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi ne nau ʻohovale pe ilifia fakafokifā ai. Mahalo te ke fie maʻu ke kole ki ha toko taha pe toko ua ʻo e kau akó ke vahevahe e ngaahi meʻa ne na aʻusiá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 16:1–3, ʻo kumi e founga naʻe ʻohovale ai e kau Nīfai ʻi ʻAmonaihaá mo e ʻuhinga naʻe hangē ai ne manavahē hanau niʻihí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. (Kapau ʻe fie maʻu, tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo naʻe ʻohofi fakafokifā ʻe he kau Leimaná ʻa e kolo ko ʻAmonaihaá pea fakaʻauha hono kakaí kimuʻa ia ke lava e kau Nīfaí ʻo tānaki ʻene kau taú ke nau fepaki.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 16:4–6, pea kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ne kumi fakahinohino ki ai e kau Nīfai anga māʻoniʻoní. Kole ki ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 16:7–8 lolotonga iá ʻoku kumi ʻe he toenga ʻo e kalasí ʻa e ola ʻo e tokoni ne nau maʻú.

  • Naʻe tokoni fēfē e fakahinohino fakaepalōfita ʻa ʻAlamaá ki he kau Nīfaí?

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he fakamatalá ni? (Mahalo ʻe feinga e kau akó ke nau ʻiloʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻi heʻetau fekumi mo muimui ki he fakahinohino mei he kau palōfita ʻa e ʻEikí, ʻoku fakamālohia mo maluʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOku faitāpuekina fēfē e toʻu tupú ʻi heʻenau muimui ki he fakahinohino fakaepalōfitá? (Ke tokoniʻi e kau akó ke tali e fehuʻi ko ʻení, fakakaukau ke ʻai ke nau vakai ki he ngaahi vahe ʻe ua pe tolu ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻa e Toʻu Tupú. Fakaafeʻi kinautolu ke tali e fehuʻí ni fekauʻaki mo e vahe takitaha ʻokú ke filí.)

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ne nau aʻusiá kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he fakahinohino fakaepalōfitá ke nau fai e ngaahi fili totonú ʻi ha ngaahi tuʻunga faingataʻa. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá. (Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke fie maʻu ke nau ongoʻi haʻisia ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu pelepelengesi mo ʻikai fakahāhāholó.) Te ke lava foki ʻo vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia tonu. Ke fakamamafaʻi ʻa e moʻoni ko iá, ʻoku fakahoko maʻu pē e lea ʻa e kau palōfitá, ʻe lava ke ke fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻAlamā 16:9–11 hono fakahoko e kikite ʻa ʻAlamaá kau ki he kakai ʻo ʻAmonaihaá (vakai, ʻAlamā 9:12).

ʻAlamā 16:13–21

ʻOku langa hake ʻe ʻAlamā, ʻAmuleki mo ha niʻihi kehe ʻa e Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Nīfaí

ʻI he ʻosi hono ako ʻe he kau akó ʻa e ʻAlamā 16, poupouʻi kinautolu ke nau kumi e ngaahi sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻe ua kuó ke ʻosi hiki he palakipoé. Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 16:13–15 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe hokohoko atu ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki ke malangaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e fonuá, pea mo e tokoni ʻa ha niʻihi kehe “kuo fili ki he ngāué” (ʻAlamā 16:15). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 16:16–21, ʻo kumi e ola ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau talanoa kau ki he meʻa kuo nau ʻiló. Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi sīpinga ko ʻení e taha pe fakatouʻosi e ongo tefitoʻi moʻoni kuo hiki he palakipoé.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hono poupouʻi e kau akó ke nau hiki ha taha ʻo e ongo tefitoʻi moʻoní ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi ha fakamatala fakanounou ʻo e meʻa kuo nau ako he ʻaho ní kau ki he tefitoʻi moʻoni ko iá. Kole ange foki ke nau tohi kau ki he founga ʻoku nau palani ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa kuo nau akó.

Toe Fakamanatu e Fakataukei Folofolá

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e vaeuaʻangamālie ʻi he ako ko ʻení. Ke tokoniʻi e kau akó ke fakamālohia ʻenau ʻilo ki he ngaahi veesi fakataukei folofolá, fakakaukau ke ʻoange ha fehuʻi pe siviʻi kinautolu ke fakafuofuaʻi ʻa e anga ʻenau maheni mo e ngaahi veesi fakataukei folofola kuó ke ʻosi akoʻi ʻi he kalasí. Te ke lava ʻo teuteu ha kiʻi sivi ke lau pe tohi, hangē ko hono ʻoange ha kiʻi tokoni mei he kaati fakaʻilonga tohi ʻa e seminelí pea tuku ke tohi ʻe he kau akó ʻa e maʻuʻanga tokoni tonú, pe te ke fakakaukau ke fai hano toe vakaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi veesi kuo ako maʻuloto ʻe he kau akó. Mahalo te ke fie maʻu ke tala ki he kau akó kau ki he fehuʻí pe siví kimuʻa koeʻuhí ke nau lava ʻo teuteu ki ai.

Fakatokangaʻi ange: Kapau he ʻikai ke maʻu ha taimi ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ko ha konga ʻo e lēsoni ko ʻení, te ke lava ke fakaʻaongaʻi ia ʻi ha ʻaho kehe. Ki ha toe vakaiʻi kehe ʻo e ngaahi ʻekitivitií, vakai ki he hokohoko fakamotuʻalea ʻi he ngataʻanga ʻo e tohi lēsoni ko ʻení.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 15:3–5. Ko e mamahi fakaesino na‘e fakatupu ’e he ngaahi moveuveu fakalaumālié

Lolotonga e fakatomala ʻa Sisolomé, naʻe hanga ʻe heʻene ngaahi angahalá “ʻo fakamamahiʻi ʻa ʻene fakakaukaú ʻo aʻu ki he fuʻu mamahi lahi ʻaupito” ( ʻAlamā 15:3). Naʻe lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he moʻoni ʻo e mamahi fakaesino naʻe fakatupu ʻe he ngaahi moveuveu fakalaumālie:

“Ne [tuʻo taha] ʻeku ʻeke ki ha toketā faitoʻo fakafāmili pe ko e hā e lahi e taimi kuó ne tuku tāfataha ki hono fakaleleiʻi e ngaahi fehālaaki fakaesinó. Ko e falemahaki lahi ʻoku ngāue aí, pea hili haʻane fakakaukau lelei ki ai, naʻá ne tali mai,ʻʻIkai toe lahi ange he peseti ʻe 20. Ko e toenga ʻo e taimí hangē ʻoku ou ngāue he ngaahi palopalema ʻoku nau uesia lahi ʻa e tuʻunga lelei ʻo ʻeku kau mahakí ka ʻoku ʻikai ke fakatupu ia ʻi he sinó.’

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe he toketaá ʻene pehē, “Ko e ngaahi fehālaaki fakaesino ko ʻení, ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e faʻahinga palopalema kehe ʻe taha.’

“ʻI he ngaahi toʻu tangata kuo toki ʻosí ne lava ʻo mapuleʻi pe faitoʻo ha ngaahi mahaki lalahi ne hokohoko ʻene ʻasí. ʻOku kei toe pē ha ngaahi mahaki lalahi ʻe niʻihi teʻeki maʻu hano faitoʻo, ka ko e taimi ní kuo hangē kuo lava ke fai ha meʻa ki he konga lahi ʻo kinautolú.

“ ʻOku ʻi ai ha tau konga ʻe taha, ʻoku ʻikai lava ke ala ki ai, ka ʻoku moʻoni pē ʻo hangē ko hotau sino fakamatelié. Ko hotau konga ko ʻeni ʻoku ʻikai lava ʻo fai ha ala ki aí, ʻoku fakamatalaʻi ia ko e ʻatamaí, ongó, ʻiló, tōʻongá mo e ngaahi meʻa kehe lahi. ʻOku hāhāmolofia ke fakamatalaʻi ʻoku fakalaumālie.

“Ka ʻoku ʻi ai ʻa e laumālie ʻi he tangatá; ke tukunoaʻi iá ʻokú te tukunoaʻi ʻa hono moʻoní. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi fehalaaki fakalaumālie, mo e ngaahi mahaki fakalaumālie ʻoku lava ke nau fakatupu ha mamahi lahi.

[“ʻOku haʻi fakataha ʻa e sino mo e laumālie ʻo e tangatá” (“The Balm of Gilead,” Ensign, Nov. 1977, 59).

Paaki