Laipelí
Lēsoni 94: ʻAlamā 37


Lēsoni 94

ʻAlamā 37

Talateú

Naʻe hokohoko atu e akonaki ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní peá ne fakatukupaaʻi ia ki he ngaahi lekooti toputapú. Naʻá ne fakamanatu kia Hilamani kuo ʻosi hoko ʻa e folofolá ko e meʻangāue ki hono ʻomi e kau Leimana ʻe lauiafe ki he ʻEikí, pea naʻá ne kikiteʻi naʻe ʻi ai e ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi lekōtí he kahaʻú. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe ʻAlamā hono fohá kau ki he meʻa ke akoʻi ki he kakaí. ʻI hono fakafehoanaki ʻe ʻAlamā ʻa e folofola ʻa Kalaisí ki he Liahoná, naʻá ne fakatōloloto kia Hilamani ʻa e mahuʻinga ʻo e kumi ha fakahinohino mei aí.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku ʻomi ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ki ha kau ako ʻe toko tolu ke nau akoʻi ʻa e kalasí. Ke tokoniʻi e kau ako ko ʻení ke nau teuteu ke faiakó, ʻoange ki he tokotaha ako takitaha, ha tatau ʻo e vahe te ne akoʻí, ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua kimuʻa. Pe ko hoʻo fili ke ke akoʻi ʻe koe ʻa e ngaahi vahe ko ʻení.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 37

Naʻe tuku ʻe ʻAlamā ʻa e ngaahi lekōtí kia Hilamani, faleʻi ia ke ne tauhi e ngaahi fekaú, mo fakamanatu kiate ia naʻe ngāue ʻa e Liahoná ʻo makatuʻunga ʻi he tuí

Tā e fakatātā ko ʻení he palakipoé:

ʻĪmisi
Small and Simple

Kole ki he kau akó ke nau hiki he palakipoé ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua kuo nau takiekina lahi ʻenau moʻuí ki he leleí. Mahalo te ke fie kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻenau ngaahi talí.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he ʻAlamā 37 ha faleʻi ʻa ʻAlamā ke tokoniʻi hono foha ko Hilamaní ke hoko ko e tokotaha tauhi ia ʻo e ngaahi lekooti toputapú. Naʻe akoʻi ia ʻe ʻAlamā kau ki he fatongia ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:6–7.

Ko e hā e meʻa ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení kau ki he mahuʻinga ʻo e “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá”? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ke fakahoko ai ʻEne ngaahi taumuʻa taʻengatá.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 37:1–5, ʻo kumi ha sīpinga ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua ʻoku lava ke nau fai ha takiekina lahi ʻi he moʻui ʻa e kakaí (ko e ngaahi lekooti toputapú, pe folofolá). Hili hono lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ʻiló, tohiʻi ʻa e foʻi lea ko e Ngaahi Folofolá he palakipoé ʻi lalo ʻi he Fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá.

ʻAi e kau akó ke nau fekumi ʻi he ʻAlamā 37:8–10 ki he ngaahi founga naʻe takiekina ai ʻe he folofolá ʻa e kakai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he lipooti ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló, mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he TAKIEKINA LAHI.

  • Ko e hā e ngaahi founga kuo takiekina ai ʻe he folofolá hoʻo moʻuí?

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 37:11–32 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hilamani ʻe fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí Hono mālohí ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakatukupaaʻi ʻa Hilamani ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea tokanga ki hono tauhi ʻo e ngaahi lekōtí. Naʻá ne fakahinohinoʻi foki ʻa Hilamani ke ngāue ʻaki ʻa e ngaahi lekōtí ke akoʻi ʻa e kakaí pea fakaʻehiʻehi mei hono fakahaaʻi e ngaahi fakaikiiki kotoa pē ʻo e faiangahala ʻa e kau Sēletí mo hono fakaʻauhá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi fakalongolongo ʻi he ʻAlamā 37:13–16, ʻo kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kia Hilamaní ʻi heʻene fakatukupaaʻi ia ki he ngaahi lekōtí. (Mahalo ʻe vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi, kae fakapapauʻi ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻenau ngaahi talí kapau te tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi fatongiá. Mahalo te ke fie fehuʻi ange pe ʻoku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo e fakakaukau ko ia ʻoku lava ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻo fai ha fuʻu takiekina lahi.)

ʻOku fakataumuʻa ʻa e toenga ʻo e lēsoni ko ʻení ke akoʻi ʻe ha kau ako ʻe toko tolu. Kapau ʻoku fuʻu tokolahi e kalasí, kole ki he kau ako ʻoku faiakó ke nau hiki ki ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻe tolu ʻi he lokí. Vahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu ʻe tolu. Fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau ō mo ʻenau folofolá, pepa akó pe tohinoa ako folofolá, mo e peni pe penivahevahe pea nau fakataha mo ha taha ʻo e kau ako ʻoku faiakó. ʻI he ʻosi e ngaahi lēsoni ʻa e kau ako ʻoku faiakó, ʻe vilo e ngaahi kulupú. Kapau ʻoku tokosiʻi pē ʻa e kalasí, mahalo ʻe taufetongi e kau ako ʻoku faiakó ʻi hono akoʻi e kalasí fakakātoa. ʻOku totonu ke taki miniti ʻe fitu ʻa e kau ako ʻoku faiakó, ʻi hono fakahoko ʻenau ngaahi lēsoní mo tataki e fealeaʻakí, ʻo tatau pē pe ko e fakakulupú pe kalasí fakakātoa.

Tokotaha Ako ke Faiako 1—ʻAlamā 37:33–34

Kole ki hoʻo kau akó ke nau fakakaukau ki ha taki fakalotofonua pe Taki Māʻolunga ʻo e Siasí kuó ne akoʻi ange kiate kinautolu ha meʻa kuó ne fakahoko ha liliu ʻi heʻenau moʻuí. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he taki ko ʻení mo e founga naʻá ne takiekina ai kinautolú. Mahalo te ke fie vahevahe ha sīpinga mei hoʻo moʻuí.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko ua ke na taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:33–34. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e meʻa naʻe faleʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hilamani ke akoʻi ki he kakaí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ongo kupuʻi lea ko e “akoʻi ʻa kinautolu” mo e “malanga ʻaki atu kiate kinautolu” ʻi heʻenau laú. Tohiʻi ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻipepa ʻa e Ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí. ʻI he ʻosi hono lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi vēsí, kole ange ke nau lipooti e meʻa naʻa nau ʻiló. Hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí. ʻEke ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tautautefito fēfē e tokoni ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení kiate kitautolu he ʻaho ní? Ko e hā hono ʻuhingá?

Kole ki hoʻo kau akó ke nau sio ki he kupuʻi lea fakaʻosi ʻo e ʻAlamā 37:34 ke ʻilo ko e hā ʻa e tāpuaki ʻoku maʻu mei he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí, te tau maʻu ai ʻa e fiemālie ki hotau laumālié. Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku nau pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ke maʻu ʻa e “ fiemālie ki honau laumālié.” (Mahalo ʻe kau he ngaahi talí ko e tauʻatāina mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá, maʻu ʻa e melino mei he Laumālié, mo faitāpuekina ʻaki ʻa e mālohi ke kātaki mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá.)

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní kau ki he founga ʻoku moʻoni ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. Kapau ʻoku kei toe e taimí, fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Tokotaha Ako ke Faiako 2—ʻAlamā 37:35–37

Fakamatalaʻi ange ki hoʻo kau akó ʻoku angamaheniʻaki ʻe kinautolu ʻoku tō ʻakaú ke nau haʻihaʻi pe nonoʻo ha kiʻi ʻakau siʻisiʻi ki ha pou pea toki toʻo ʻa e poupoú ʻi he taimi ʻoku matuʻotuʻa ai ʻa e fuʻu ʻakaú. Fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku nau pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku fai ai ʻení. Pea toki lau ange ʻa e talanoa ko ʻení kau ki ha fuʻu ʻakau naʻe tō ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi heʻene ngoué:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

Naʻe tō ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha kiʻi fuʻu ʻakau siʻisiʻi ofi ki hono ʻapí he ʻosi pē ʻene malí. Naʻe ʻikai ke ne loko tokanga ki ai ʻi he ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku fuo faikehe ʻa e fuʻu ʻakaú pea tuʻu ʻo malele ki he tafaʻaki fakahihifó. Naʻá ne feinga ke tekeʻi ia ke tuʻu hangatonu, ka naʻe fuʻu fōlahi ʻa e sino ʻo e fuʻu ʻakaú. Naʻá ne feinga ke fakaʻaongaʻi ha maea mo ha ngaahi meʻa fusi ke fakahangatonu ʻaki ia, ka naʻe ʻikai pē lava ke ngaofe. Faifai, naʻá ne toʻo ʻene kilí ʻo tuʻusi ʻa e fuʻu vaʻa mamafa he tafaʻaki fakahihifó, ʻo ʻasi palakū leva ʻa e fuʻu ʻakaú. Kimui ange naʻá ne lea ʻo kau ki he fuʻu ʻakaú:

“Kuo ʻosi ha vaeuaʻi senituli ʻe taha mei heʻeku tō ʻa e fuʻu ʻakau ko iá. … ʻI he ʻaho ʻe taha ne u toe sio ki he fuʻu ʻakaú. ʻOkú ne fuʻu lahi. ʻOku fuo lelei ange. Ko ha meʻa ʻaonga lahi ki he ʻapí. Ka naʻe lahi fēfē nai ʻa e mamahi heʻene kei siʻí pea mo e fakamamahi ʻo e meʻa ne u fakaʻaongaʻi ke fakahangatonu ʻaki iá.

“ʻI he taimi ne fuofua tō aí, naʻe mei ʻai ha konga afo ke ne pukepuke ia mei he mālohi ʻo e matangí. Naʻá ku mei pe naʻe totonu ke u fakaʻaongaʻi e meʻi afo ko iá ke kiʻi ofeʻi siʻi ʻaki ia. Ka naʻe ʻikai ke u fai ia, pea malele leva ia ki he feituʻu naʻe angi ki ai e matangí” (“Bring Up a Child in the Way He Should Go,” Ensign, Nov. 1993, 59).

ʻAi e kau akó ke nau lau ʻa e faleʻi ʻa ʻAlamā kia Hilamaní ʻi he ʻAlamā 37:35. Kole ange ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e veesi ko ʻení mo e meʻa ne aʻusia ʻe Palesiteni Hingikelī mo e fuʻu ʻakaú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatala fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 37:35 ʻi he lea pē ʻanautolu. (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe heʻenau ngaahi talí ʻoku totonu ke tau ako ʻi heʻetau kei tupu haké ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.) Fakaafeʻi foki kinautolu ke nau tohi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie hiki ʻa e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé pe lau māmālie ange ke hiki ʻe he kau akó.)

  • Ko e hā ha faikehekehe ʻokú ke pehē ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻi heʻene ako ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻene kei siʻí?

  • ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukau ki he kakai kuo faitāpuekina ʻenau moʻuí koeʻuhí naʻa nau ako ke talangofua ki he ngaahi fekaú ʻi heʻenau kei siʻí? Tohi ʻo kau ki he founga naʻe faitāpuekina ai kinautolú.

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa kuo nau tohí. Pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:36–37. Kole ki he toenga ʻo e kau akó ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi ʻa e faleʻi pau ʻe tokoni kiate kinautolu ke tauhi e ngaahi fekaú lolotonga ʻenau kei siʻí.

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hoʻo muimui fakaʻaho ki he faleʻi ko ʻení ke ke tauhi e ngaahi fekaú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke feinga ai ke fakamuʻomuʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, leá, ngāué, mo e ongoʻi ʻofá? (Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau lava ke tupulaki aí.)

Vahevahe hoʻo ngaahi ongo kau ki hono tokoniʻi koe ʻe he fealeaʻaki mo e ʻEikí, ke ke tauhi ai e ngaahi fekaú. Poupouʻi e kau akó ke nau fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku nau faí.

Tokotaha Ako ke Faiako 3—ʻAlamā 37:38–45

ʻĪmisi
Ko e Liahoná

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e Liahoná (62041; Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 68). Fakamanatu ki hoʻo kau akó ʻa e kāpasa naʻe ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ke tokoni ki he fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻI he ʻAlamā 37:38, ʻoku tau ʻilo ai naʻe ui ʻa e kāpasá ko e Liahona. Fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa ʻAlamā kau ki he Liahoná koeʻuhí ke akoʻi ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kia Hilamani ʻo kau ki he founga ʻoku tataki ai ʻe he ʻEikí ʻEne fānaú.

Fakamatalaʻi ange ki hoʻo kau akó te ke fai ange ha ngaahi fehuʻi kiate kinautolu pea te nau taufetongi hono lau leʻolahi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi lolotonga ia ʻoku kumi ʻe he taha kotoa pē ʻa e talí. ʻAi ke nau tali ʻa e fehuʻi takitaha hili hono lau ange ʻa e potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá.

  • Naʻe anga fēfē ʻa e ngāue ʻa e Liahoná? (Vakai, ʻAlamā 37:38–40.)

  • Ko e hā ne taʻofi ai ke ngāue ʻa e Liahoná he ngaahi taimi ʻe niʻihi? (Vakai, ʻAlamā 37:41–42.

  • Te tau fakafehoanaki fēfē ʻa e Liahoná ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí? (Vakai, ʻAlamā 37:43–45.

Mahalo te ke fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻoku ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ongo foʻi lea ko e ʻata (shadow) mo e ʻata (type) ʻoku ʻuhinga ia ki “ha tokotaha, meʻa ʻoku hoko, pe ʻulungaanga ʻoku faitatau mo ha tokotaha kehe, meʻa naʻe hoko, pe ʻulungaanga ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻa ia ʻoku tonu ke muimuiʻi. … ʻE maʻu ʻe he ʻata moʻoní ʻa e ngaahi fakakaukau mahino ʻo e faitataú, fakahaaʻi e fakamoʻoni ʻo e fili fakalangí, pea kikiteʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko he kahaʻú” (Joseph Fielding McConkie, Gospel Symbolism [1985], 274). ʻOku hangē ʻa e fili ke muimui pe ʻikai ke muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻo e Liahoná ko ʻetau fili ki he founga ʻoku tau tali ʻaki ki he fakahinohino ʻoku ʻomi ʻo fakafou he ngaahi folofola ʻa Kalaisí.

  • Te tau maʻu ʻi fē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí? (ʻE fakakau he ngaahi talí ʻa e folofolá, lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ngaahi tāpuaki fakapēteliaké, mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.)

Fakaafeʻi hoʻo kau akó ke nau fakamatala fakanounouʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAlamā ʻi he ʻAlamā 37:38–45, tautautefito ki he veesi 44–45. ʻOku totonu ke fakakau ʻi he fealēleaʻakí ni ʻa e moʻoni ko ʻení: Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi folofola ʻa Sīsū Kalaisí, te nau tataki kitautolu ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Vahevahe ange ʻa e ngaahi founga kuo takiekina fakalaumālie ai koe ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí mo e founga ʻoku nau tokoniʻi ai koe ke ke tupulaki ki he moʻui taʻengatá. Mahalo te ke fokotuʻu ange ko e kau ako ko ia ʻoku nau fakakaukau ke maʻu hanau tāpuaki fakapēteliaké pe, kapau kuo nau ʻosi maʻu iá, ke nau lau maʻu pē ia pea ʻi he faʻa lotu foki.

Fakatokanga ki he faiakó: Hili hono akoʻi ʻe he kau akó ʻenau ngaahi konga he lēsoní, fakamālō ange kiate kinautolu pea, kapau ʻoku kei taimi pē, fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau akó ke nau fai ha fakamoʻoni ki ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ako he ʻaho ní. Mahalo te ke fie vahevahe ange hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakaʻosi ʻaki haʻo fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hoʻo lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 37:46–47.

Fakataukei Folofolá—ʻAlamā 37:35

Fakatokangaʻi ange: ʻE teuteuʻi ʻe he ngaahi ʻekitivitī ko ʻeni ke ʻave ki ʻapí ʻa e kau akó ki he kamataʻanga ʻo e lēsoni hokó (ʻAlamā 38). Palani ha taimi ke fakamatalaʻi ʻi he kalasí ʻa e ngāue kuo vahe ki he kau akó pea fakahā kiate kinautolu hoʻo palani ke muimuiʻi e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá ʻi he hoʻomou feʻiloaki ka hokó.

Fakamahinoʻi ange ko e ʻAlamā 37:35 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe ke faingofua ʻenau ʻilo iá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ako maʻuloto ʻa e veesi ko ʻení ʻi ʻapi ʻapō pea lau maʻuloto ia ki ha mātuʻa pe ko ha taha lahi falalaʻanga. (Pe te nau lava ʻo lau ʻa e vēsí mo ha taha lahi.) Poupouʻi kinautolu ke nau ʻeke ki he tokotaha lahí ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻe he kau akó ʻa e ongo fehuʻí ʻi ha laʻipepa ke nau ō mo ia ki ʻapi.)

Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

Ko e hā ha faleʻi te ke ʻomi maʻaku ke ne tokoniʻi au ke u fakapotopoto ange ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú?

Fakahā ki he kau akó te ke kole ange ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau aʻusiá lolotonga e kalasi hokó.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 37:6–7. Ngaahi meʻa iiki mo faingofuá

Ke fakahaaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku lava ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻo fai ha fuʻu faikehekehe lahí, naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e talanoá ni:

“Ne u ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ki ha halanga lēlue he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Tenivaá. Ko au ne u tokangaʻi ʻa e tafaʻaki ʻo e ngaahi fetongi fakavavevavé. Ko e meʻa foki ia ʻi he ngaahi ʻaho ne meimei heka lēlue ai ʻa e taha kotoa peé. Pongipongi ʻe taha, ne u maʻu ai ha telefoni mei ha kaungā ngāue ʻi Niuake ʻi Niu Sēsī. Naʻá ne pehē mai, ʻKuo tau mai ʻa e lēlue fika meʻá, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai e konga ke faʻo ai e utá. ʻOku ʻi ai ha feituʻu ʻoku mole ai e ʻū kato ʻa e kau pāsese ʻe toko 300, pea ʻoku nau ʻita.’

“Ne u ngāue pē he taimi ko iá ke ʻilo ʻa e feituʻu ne huʻu ki aí. Ne u ʻilo heni naʻe fakauta lelei pē ki he lēlué ʻi ʻOkalani ʻi Kalefōnia. Pea fetongi mei ai ki heʻemau halanga lēlué ʻi Sōleki Siti, pea ʻoatu ai ki Tenivā, ʻo pehē atu ai ki Puepilō, ka ʻi he kautaha lēlue kehe ia, pea ʻave ai ia ki Seni Luisi. ʻI heʻene tuʻuta ki aí naʻe ngāue ki ai ha kautaha lēlue kehe ke nau ʻave ia ki Niuake ʻi Niu Sēsī. Ka naʻe ueʻi ʻe ha tangata fetongi hala taʻe fakakaukau ʻi he taʻuʻanga ʻi Seni Luisí ha kiʻi konga ukamea ne ʻinisi pē ʻe tolu, ko ha fetongiʻanga, peá ne tohoʻi leva ʻa e piné ke ofeʻi ʻa e lēlué. Ne mau toki ʻilo ʻoku ʻi ai ha konga lēlue ki he uta ne tonu ke ʻalu ki Niuake ʻi Niu Sēsií, kuo aʻu ia ki Niu ʻŌlini ʻi Luisiana —ko e maile ia ʻe 1,500 [kilomita ʻe 2,400] mei he feituʻu naʻe tonu ke ʻi aí. Ne kamata kotoa ʻeni ʻi hono toʻo ʻo ha konga ukamea senitimita ʻe 7.5 ʻe he tokotaha ngāue taʻe tokanga ʻi he tauʻanga lēlue ʻi Seni Luisí, ʻo hē ai ki he halanga halá pea mamaʻo ai pē ʻa e feituʻu ʻoku ʻalu ki aí mei he feituʻu totonu ne fakataumuʻa ki aí. ʻOku pehē tofu pē ʻetau moʻuí. Kapau he ʻikai ke tau fou ʻi ha hala hangatonu, ʻe fusi kitautolu ʻe he fakakaukau hala ki ha taumuʻa kehe. Ko e mavahe ko ia mei heʻetau taumuʻa folaú mahalo ʻe kiʻi siʻisiʻi pē, ka ʻo kapau ʻe kei hokohoko atu ai pē, ʻe hoko ia ko ha vaha mamaʻo lahi fau pea te tau ʻilo ai ta kuo tau mamaʻo kitautolu mei he taumuʻa ne tau feinga ki aí.

“Kuó ke fakatokangaʻi nai ha taha ʻo e ngaahi matapā hūʻanga fute ʻe 16 ki he ngaahi fāmá? Ko e taimi ʻoku fakaava aí, ʻoku takai mamaʻo hake ʻaupito. Ko e tuliki ia ki hono hinisí ʻoku ngāue siʻisiʻi pē, ka ko e tafaʻaki ʻe tahá ʻoku takai mamaʻo moʻoni hake. ʻE hoku kaungāmeʻa ʻofeina, ko e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku vilo ai ʻa e māmaní, ʻokú ne fakahoko ʻa e faikehekehe lahi taha ʻi heʻetau moʻuí.” (“A Prophet’s Counsel and Prayer for Youth,” Ensign, Jan. 2001, 5–7).

ʻAlamā 37:35. “Ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá”

Naʻe fai ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e talanoa ʻo Kiliti Heimoní, ko ha tangata kuó ne ako ʻi heʻene kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá:

“Ko Kiliti Heimoní ko ha talavou Māmonga [naʻe] kole pea tali ke hū ki he ʻUnivēsiti Penisilivēniá. Ko e talavou sipoti ia naʻe ongoongoa ʻene veʻe vavé, pea naʻe tupu mei hono faʻahinga ʻulungāngá mo ʻene kau ʻi he ngaahi sipotí, hano fili ia ke kapiteni he timi ʻatelitá.

“Naʻe fai ʻi he konga kimui ʻo Mē 1919 ʻa e feʻauhi fakataʻu ʻa e Kautaha Sipoti ʻAmatua Fakakolisi ʻo ʻAmeliká ʻi he Malaʻe Faiʻanga Sipoti ʻi Hāvātí. Naʻe fakatahataha atu ai ki Kemipilisi ʻa e kau sipoti fakakolisi tuʻukimuʻa tahá—ʻa ia naʻa nau toko 1,700. Naʻe fili ha toko 17 mei Penisilivēnia ʻi he ngaahi lova ʻahiʻahí. Ko ha toko 10 pē naʻe fili mei he ʻUnivēsiti Kōnelí, pea ko honau fili ia ʻi he feʻauhí ni. Naʻe tuʻu lelei ʻa e timi Penisilivēniá ke nau ikuna ʻa e sipotí. Ko e kaí naʻe fikaʻi ia mei he toko nima tuʻukimuʻa ʻo e ngaahi feʻauhí kotoa—ʻa ia ko e poini ʻe nima ki he ʻuluakí, pea fā ʻa e uá, tolu ʻa e tolú, ua ʻa e faá, pea taha ʻa e nimá. Ko e angamahení foki, ko e timi ko ia naʻe tokolahi taha ʻenau kau sipoti ʻe fili ki he feʻauhi fakaʻosí, ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi faingamālie lahi taha ke ikuná.

“Naʻe fiefia ʻaupito ʻa e faiako sipoti ʻa Penisilivēniá ʻi he efiafi kimuʻa ʻi he feʻauhí. Naʻe ʻalu takai ai ʻi he kau mēmipa ʻo ʻene timí kimuʻa pea nau toki mohé. Naʻá ne hū mai ki he loki ʻo Kilití ʻo ne pehē ange, ʻʻE Kiliti, kapau te tau fai ʻetau lelei tahá ʻapongipongi, ʻe faingofua pē ʻetau ikunaʻi ʻa e feʻauhí.’

“Naʻe kiʻi fakalongolongo siʻi ʻa e faiakó. Peá ne toki pehē ange, “Kiliti, ne u fakangofua ʻa e tamaikí ke nau inu ha kiʻi uaine seli ʻi he poó ni. ʻOku ou loto ke ke inu mo koe, ko ha kiʻi meʻa siʻi pē.’

“‘ʻE faiako, he ʻikai te u fai ia.’

“‘Kiliti, he ʻikai ke u fakainu koe ke konā. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tui ki ai kimoutolu “Māmongá”. Ko ʻeku ʻoatu pē ia ʻe au ke hoko ko ha kiʻi faitoʻo, ke ueʻi ai homou ʻatamaí ke mou fakapapauʻi ke fai homou lelei tahá.’

“‘Faiako, he ʻikai hano lelei ʻe taha kiate au, pea he ʻikai ke u lava ʻo inu ia.’

“Naʻe pehē ange leva ʻe he faiakó, ‘Manatuʻi, Kiliti, ko e kapiteni koe ʻo e timí pea ko e tokotaha koe ʻoku fakatuʻotuʻa ki ai ʻetau maʻu poiní. ʻOku fakafalala mai ha fānau ako ʻe toko taha mano fā afe ke tau ikunaʻi ʻa e feʻauhi ko ʻení. Kapau he ʻikai ke ke fakahoko ʻemau ʻamanakí, kuo pau pē ke tau ʻulungia. ʻOku totonu ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei kiate koé.’

“Naʻe ʻiloʻi ʻe Kiliti ʻoku pehē ʻe he kau faiako sipoti kehé ʻoku sai ʻaupito pē ha kiʻi meʻi uaine he taimi kuo fakamālohisinoʻi ai ʻe ha taha ʻa hono ngaahi uouá mo e ngaahi neavé ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻe hoko ai ha palopalema ki aí. Naʻá ne toe ʻiloʻi foki ko e meʻa naʻe kole ange ʻe he faiako sipotí ke ne faí, ko ʻene hanga ia ʻo fakafepakiʻi ʻa e meʻa kuo akoʻi ia ki ai talu mei heʻene kei siʻí. Naʻe sio hangatonu atu leva ki he fofonga ʻo ʻene faiakó mo ne pehē atu, ʻHe ʻikai ke u inu au.’

“Naʻe tala ange leva ʻe he faiakó, ‘Kiliti, ko ha toki tamasiʻi fakaoli koe. ʻOku ʻikai ke ke inu tī ʻi he tēpile fakamālohisinó. ʻOku ʻi ai maʻu pē hoʻo fakakaukau ʻaʻau. Te u tuku pē ke ke fai hoʻo faʻitelihá.’

“Naʻe ʻalu leva ʻa e faiakó mei he kapiteni ʻo ʻene timí, mo ha loto hohaʻa moʻoni. Ko e hā ha meʻa te ne tala ange ki heʻene faiakó? Ko ʻene feʻauhi ʻeni mo e kau tangata veʻe vave taha ʻo e māmaní. Kuo pau ke ne fai ʻene lelei tahá he meʻa kotoa pē. He ʻikai lava ʻi ha meʻa ʻe siʻi hifo ʻi hono lelei tahá. ʻE hanga ʻe heʻene taʻe fieauná ʻo fakatupu ha ʻulungia ʻa Penisilivēnia ʻi he feʻauhí. Naʻe fai ʻe hono kaungā sipotí ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe heʻenau faiakó. Naʻa nau falala ki heʻenau faiakó. Ko e hā haʻane totonu ke ne talangataʻa ai ki ai? Naʻe taha pē hono ʻuhingá. Ne akoʻi ia ʻi heʻene moʻuí kotoa ke ne tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó.

“Ko ha houa faingataʻa ʻeni ʻi he moʻui ʻa e kiʻi talavou ko ʻení. Naʻe mafatukituki kiate ia ʻa e ngaahi mālohi fakalaumālie kotoa pē ʻo hono natulá, ko ia naʻá ne tūʻulutui ai ʻo kole fakamātoato ki he ʻEikí ke foaki mai ha fakamoʻoni ki hono tupuʻanga ʻo e fakahā ko ia kuó ne tui mo talangofua ki aí. Hili ia naʻá ne ʻalu leva ʻo mohe fiemālie ʻaupito.

“Naʻe aʻu ki he pongipongi hono hokó pea hū mai ʻa e faiakó ki hono lokí ʻo fehuʻi ange, ʻʻE Kiliti, ʻokú ke ongoʻi fēfē?’

“‘Naʻe tali fiefia ange ʻe he kapitení, ʻʻOku ou sai pē.’

“‘ʻOku puke kotoa e tamaiki kehé. Naʻe pehē fakamātoato ʻe he faiakó, ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā e palopalemá.’

“‘Faiako, mahalo ko e inu fakatupu ivi naʻá ke ʻoange kiate kinautolú.’

“‘Naʻe pehē ange leva ʻe he faiakó, ʻMahalo pē.’

“Naʻe aʻu ki he taimi uá kuo ʻi ai ha kau mamata ʻe toko 20,000 kuo nau ʻosi maau ʻi honau nofoʻangá ʻo tatali ki he kamata ʻa e feʻauhí. Naʻe kamata ʻa e ngaahi feʻauhí, pea naʻe mahino ʻaupito naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fehalaaki ʻi he timi lelei ʻa Penisilivēniá. Naʻe ʻosi atu ʻa e feʻauhi mo e kovi ai pē ʻa ʻenau sipotí ʻo fakatatau ki he tuʻunga naʻe totonu ke nau ʻi aí. Naʻe ʻi ai hanau niʻihi naʻe fuʻu puke lahi ke kau atu ki he feʻauhí.

“Ko e ongo lova naʻe lelei ai ʻa Kilití ko e ʻiate ʻe 100 mo e ʻiate ʻe 200. Naʻe fie maʻu moʻoni ʻe he timi Penisilivēniá ke ne maʻu ʻa e lová maʻanautolu. Naʻá ne feʻauhi ai mo e kau tangata kolisi veʻe vave taha ʻe toko nima ʻi ʻAmeliká. Naʻe haʻu ʻa e kau tangatá ki honau tuʻunga ʻi he lova ʻiate ʻe 100, pā ʻa e meʻafaná, pea puna ki muʻa ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo hoko atu ʻene lelé—ʻa kinautolu kotoa, tuku kehe ha toko taha—ko Kiliti Heimoni. Naʻe hanga ʻe he tokotaha naʻá ne ngāue ʻaki ʻa e laine fika uá ʻi he ngaahi lova ʻahiʻahí—ʻa ia ko e laine ia naʻe lele ai ʻa Kilití ʻi he lova ko ʻení—ʻo keliʻi ha kiʻi luo ke tuʻu ai hono louhiʻi vaʻé ʻi ha ʻinisi ʻe taha pe ua mei he meʻa naʻe fili ʻe Heimoni ke tuʻu ai he lova ko ʻení. Naʻe ʻikai foki ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa tuʻuʻanga ki he lelé ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. Naʻe hanga ʻe he fefeka ʻo e ʻoho ʻa Kiliti ki muʻá ʻo holoki hifo ʻa e kiʻi meʻi kelekele naʻe toé ki he luó ʻo ne hekea ai ʻo tō [ʻaki] hono tuí ʻi mui ʻi he lainé.

“Naʻe tuʻu hake leva ʻo feinga tuli atu he kuo kamata tōmui. ʻI he toe ʻa e ʻiate ʻe 60, naʻe kei lele muimui taha atu pē. ʻI he taimi ko ʻení ne hangē ʻoku puna fakalaka atu ʻi he fika nimá, pea hoko mai mo e fika faá, mo e fika tolú, pea maʻu atu mo e fika uá. ʻI heʻene ofi atu ki he tepí, kuó ne ongoʻi faingataʻaʻia moʻoni, ka naʻe toe vave ange ʻene lelé ʻi heʻene ofi atu ko ʻeni ki he tepí, ʻo ne fakalaka atu ʻi he tangata fakaʻosí peá ne ikunaʻi ʻa e lová.

“Naʻe ʻi ai ha ngaahi fehalaaki ʻi he fakahokohokó, pea naʻe toki ʻosi pē ʻa e semi-fainolo ʻo e ʻiate ʻe 220 kuo mei ʻosi ʻa e feʻauhí. Naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e palopalema ne fehangahangai mo e timi Penisilivēniá ʻi he ʻahó kakato, pea naʻe kau ʻa Kiliti Heimoni ki he kulupu fakaʻosi ʻo e lova ʻiate ʻe 220. Hili ha miniti ʻe nima mei heʻene ikunaʻi ʻa e lova ko iá, naʻe ui mai leva ia ki he kamata ʻo e lova fakaʻosi ʻo e ʻiate ʻe 220, ʻa ia ko e lova fakaʻosi ia ʻo e ʻahó. Ne lele atu kiate ia ha taha ʻo e kau tangata kehe naʻe lele he lova kimuʻá. ʻTalaange ki he taha ʻokú ne kamataʻí ʻokú ke fie maʻu ke mālōlō kimuʻa pea toki lelé. ʻOkú ke maʻu ʻa e totonu ko iá ʻo fakatatau mo e laó. Ko au ʻeni naʻá ku kau he kulupu ne toki ʻosí, pea ʻoku kei fakatau pē ʻeku mānavá.’

“Naʻe lele atu leva ʻa Kiliti ne kei fakatau pē ʻene mānavá ki he tangatá, ʻo kole ange ke tuku mai hano taimi. Naʻe tala ange leva ʻe he tangatá te ne tuku ange ha miniti pē ʻe 10. Ka neongo ʻení, naʻe kaikaila mai ʻa e fuʻu kakaí, ke fei mo kamata ʻa e lova fakaʻosí. Naʻe pau ai ke ui mai ʻe he ʻōfisá ʻa e kau lová ki honau tuʻungá. ʻI hono angamahení, ʻoku ʻikai tonu ke manavasiʻi ʻa Kiliti ia ʻi he lova ko ʻení. Mahalo ko e tangata veʻe vave taha ia ʻi he māmaní ʻi he lova ko ʻení, ka ko e lova ʻaki ʻeni hono tolu kuo kau ai he efiafi ní—ʻo kau ai ʻa e lova ʻiate ʻe 100 faingataʻa ko ia naʻá ne toki kau ki aí.

“Naʻe tuʻutuʻuni leva ʻe he tangata naʻá ne puleʻi ʻa e lová ke nau takitaha tuʻu ki hono tuʻunga, pea hiki hake ʻene pekenené ʻo fanaʻi, pea kamata leva ʻa e lová. ʻI he taimi ko ʻení naʻe langa hangatonu atu pē ʻa e kapiteni ʻo Penisilivēniá mei hono tuʻungá. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne mavahe mai mei he kau lová ʻo taki. Naʻe vave ʻaupito ʻene mavahé, pea naʻe ʻiate ʻe valu hono mamaʻó, mei he tangata ofi taha atú, ʻo aʻu ai pē ki he tepí, ʻo ne toe ikunaʻi ai mo e lova hono uá—ʻa ia ko e lova ʻiate ʻe 220.

“Naʻe ʻikai ikuna ʻe Penisilivēnia ʻa e feʻauhí, ka naʻe mavava ʻa e fuʻu kakaí ʻi he lelei ʻo e ngaahi lova naʻe kau aí.

“Hili ʻa e ʻaho angakehé ni, ne foki leva ʻa Kiliti Heimoni ke mohe, ka naʻe fakafokifā ʻa ʻene manatuʻi ʻa ʻene fehuʻi ʻi he pō kimuʻá, fekauʻaki mo hono fakalangi ʻo e Lea ʻo e Potó. Naʻe haʻu ai ki heʻene fakakaukaú ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe hokó—ʻa e inu uaine ʻa ʻenau timí pea ʻikai ai ke sai ʻa ʻenau feʻauhí; pea naʻá ne ofo ʻi he ʻikai inu ka ne ikuna peé. Naʻe fakamoʻoniʻi ai ki hono lotó ʻe he Laumālié, ʻoku mei he ʻOtuá ʻa e Lea ʻo e Potó (toʻo mei he Joseph J. Cannon, “Speed and the Spirit,” Improvement Era, Oct. 1928, 1001–7)” (“Run and Not Be Weary,” Ensign, Nov. 1996, 43–45).

ʻAlamā 37:38–46. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku hangē ko e LIahoná

Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Liahoná ki he Laumālie Māʻoniʻoní:

“ʻI heʻetau takitaha vilitaki atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e moʻuí, ʻoku tau maʻu ai ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē tofu pē ko hono tataki ʻo Līhai ʻo fakafou ʻi he Liahoná. …

“ ʻOku ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻo tatau tofu pē mo e ngāue ʻa e Liahoná kia Līhai mo hono fāmilí, ʻo fakatatau mo ʻetau tuí faivelengá mo e tokangá. …

“ ʻOku ʻomi foki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu he ʻahó ni ha founga ke tau maʻu ʻo fakafou he, ‘fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá’ ( ʻAlamā 37:6), ke tupulaki ʻa e mahinó fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻa e ʻEikí. …

`“E lava ke hoko ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ko hotau fai fakahinohino pea te ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha tataki, fakahinohino mo ha maluʻi fakalaumālie lolotonga ʻetau fononga ʻi he matelié. ʻOku tau fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí ʻo fakafou ʻi heʻetau lotu fakamātoato fakafoʻituitui mo fakafāmili, keinanga he folofola ʻa Kalaisí, talangofua kakato mo totonu, faivelenga mo fakaʻapaʻapaʻi ʻo e fuakavá, pea mo e anga māʻoniʻoní, loto fakatōkilaló mo e ngāue tokoní. Pea ʻoku totonu ke tau kīkīvoi he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa ʻoku taʻetāú, fulikivanu, ʻuli, faiangahala pe kovi, ʻa ia te ne fakatupu haʻatau mavahe mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

“ʻOku tau fakaafeʻi foki e feohi tuʻuloa ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau maʻu he moʻui taau ʻa e sākalamēnití he Sāpate kotoa pē” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign pe Liahona, Mē 2006, 30–31).

Paaki