Laipelí
Lēsoni 89: ʻAlamā 31


Lēsoni 89

ʻAlamā 31

Talateú

Naʻe ʻilo ʻe ʻAlamā kuo hē mei he moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo tō ki he ngaahi ngāue loí ʻa e kulupu ʻo e kau angatuʻu Nifai naʻe ui ko e kau Sōlamí. Naʻe loto mamahi ʻa ʻAlamā he ngaahi lipooti ʻo e faiangahalá, peá ne ʻave ha kau faifekau ke nau akoʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Sōlamí. Naʻe siofi ʻe ʻAlamā mo hono kāingá ʻa e lotu ʻa e kau Sōlamí ki he ngaahi tui fakalotu halá, tokanga ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo e hīkisiá. Naʻe lotua fakamātoato ʻe ʻAlamā ki he ʻEikí ke ne fakafiemālieʻi ia mo hono kāingá ʻi heʻenau fehangahangai mo e faingataʻa ko ʻení pea ke nau maʻu foki ha ola lelei ʻi hono fakafoki mai e kau Sōlamí ki he ʻEikí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 31:1–7

ʻOku mavahe ʻa ʻAlamā mo hono kāingá mei Seilahemala ke malangaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau Sōlami kuo hē mei he moʻoní

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau fai kapau naʻe kamata ke hē hanau kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí mei hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

  • Ko e hā naʻá ke mei fai ke tokoniʻi ai e tokotaha ko ʻení ke foki ki he Siasí? Naʻá ke mei fakaake fēfē ʻi he tokotaha ko iá ha holi ke tauhi e ngaahi fekaú? Ko hai naʻá ke mei tafoki ki ai ke maʻu ha tokoni ʻi he ngāue mo e mēmipa ho fāmilí pe kaungāmeʻá?

Talaange ki he kau akó ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻa e founga naʻe feinga ʻa ʻAlamā mo e niʻihi kehe tokolahi ke tokoniʻi ha falukunga kakai kuo nau hē mei he ongoongoleleí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 31:1–4. Kole ki he kalasí ke nau kumi ki he ngaahi meʻa ne hohaʻa ki ai ʻa ʻAlamā mo e niʻihi kehé kau ki he kau Sōlamí.

  • Ko e hā e ngaahi ongo ʻa ʻAlamā he taimi naʻá ne fanongo ai ki he faiangahala ʻa e kau Sōlamí?

  • Ko e hā ne kamata ilifia ai e kau Nīfaí koeʻuhí ko e kau Sōlamí?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto ʻoku nau maʻu ha faingamālie ke faleʻi ʻa ʻAlamā ki he founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻene hohaʻa ki he kau Sōlamí. Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā e meʻa ʻoku nau fokotuʻu mai ke ne faí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 31:5. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe ʻilo ʻe ʻAlamā ko e founga lelei taha ia ke tokoniʻi ʻaki e kau Sōlamí.

  • Ko e hā e meʻa ne fili ʻe ʻAlamā ke ne fai ke tokoniʻi ʻaki e kau Sōlamí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mālohi ange ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi ha toe mālohi pe ngaahi founga kehe ʻi he feinga ke tokoniʻi e kakaí ke nau liliú?

Fakatefito ʻi he ʻAlamā 31:5, ko e hā e meʻa ʻoku lava ke tau ako kau ki he mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí? (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, te ne tataki kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino lelei ange ʻa e mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. (Mahalo te ke fie hiki ʻa e leá ni ʻi he palakipoé pe teuteuʻi ia ʻi ha laʻipepa tufa.)

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻI he mahino ʻa e tokāteline moʻoní, ʻokú ne hanga ʻo liliu ʻa e toʻonga fakakaukaú mo e ʻulungāngá.

“ʻE vave ange e liliu ʻa e ʻulungāngá ʻi hono ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻi hono akoʻi fakapoto ʻa e ʻulungaanga ʻo e tangatá. … Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau fuʻu fakamamafaʻi ai ʻa hono ako ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí” (“Little Children,” Ensign, Nov. 1986, 17).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau talanoa ki ha taimi naʻa nau maʻu ai ha holi lahi ange pe ko ha taha ʻoku nau ʻilo, ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú koeʻuhí ko e folofolá pe ko e ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí.

Fakanounouʻi ʻa e ʻAlamā 31:6–7 ʻaki hono fakahā ki he kau akó, naʻe ʻalu ʻa ʻAlamā mo e toko fitu kehe ke malanga ki he kau Sōlamí, ko e ola ia ʻo e loto falala naʻe maʻu ʻe ʻAlamā ki he mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻAlamā 31:8–23

Naʻe lotu mo hū e kau Sōlamí ʻi ha founga loi

Talaange ki he kau akó ʻi he taimi ne ʻalu atu ai ʻa ʻAlamā mo hono kāingá ʻi he lotolotonga ʻo e kau Sōlamí, naʻa nau siofi e founga fakaofo ʻo e lotu ʻa e kakaí ki he ʻOtuá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 31:8–11, ʻo ʻai ke ʻilo ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e lotu ʻa e kau Sōlamí. Fakamahinoʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ʻe he futinouti 10a ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi ʻouau ʻo e siasí” ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi ouaú tatau pē mo e “lotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha.”

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā naʻe fai ʻe he kau Sōlami naʻe tupu ai ʻenau moʻulaloa ki he ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he ʻikai lava ʻe he kau Sōlamí ke “taukaveʻi ʻi he lotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha”? (Mahalo ʻe kehekehe ʻa e tali ʻa e kau akó, ka ʻoku totonu ke nau fakahaaʻi ʻetau ngaahi feinga fakaʻaho ke lotu mo tauhi e ngaahi fekau ʻoku nau fakamālohia kitautolu mei he ʻahiʻahí. Mahalo te ke fie hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke hiki ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻAlamā 31:9–11.)

  • Ko e fē ha taimi kuó ke mamata ai ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotu fakaʻahó ke taʻofi ʻa e ʻahiʻahí?

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Luloni G. Kuleiveni ʻo e Kau Fitungofulú, ko e konga ʻo hono aleaʻi ʻe he kau akó e fehuʻi ko ʻení:

“Lolotonga e ngaahi taʻu kuo hilí ne kole mai kiate au ʻe he Kau Taki Māʻolungá he taimi ʻe niʻihi ke u fakataha mo e kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau fakatomalá pea ʻinitaviu kinautolu ki hono toe fakafoki ange honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé. Kuo hoko maʻu pē ʻeni ko ha aʻusia fakalaumālie moʻoni ke fakafoki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e kakai fakaʻofoʻofa ko ia kuo nau fakatomalá. Kuó u fai ange ki ha niʻihi ʻo kinautolu ʻa e fehuʻi ko ʻení, ‘Ko e hā ne hoko ʻi hoʻo moʻuí ne tupu ai e mole fakataimi hoʻo mēmipasipi ʻi he Siasí?’ Naʻa nau tali mai mo e fofonga loʻimataʻia: ‘Naʻe ʻikai ke u talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito ʻo e ongoongoleleí: lotú, ʻalu maʻu pē ki he lotú, ngāue tokoni ʻi he Siasí mo ako ʻa e ongoongoleleí. Pea ne u moʻulaloa ki he ngaahi ʻahiʻahí pea mole meiate au ʻa e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’” (“Temptation,” Ensign, May 1996, 76).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 31:12–14. Pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 31:15–18. Kimuʻa pea lau ʻa e tokotaha ako hono uá, kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali ʻakí kapau naʻa nau fanongo ki ha taha ʻoku lotu he founga ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke mei hohaʻa ki ai kapau naʻá ke fanongo ki ha taha ʻoku lotu he founga ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi tokāteline loi ʻe niʻihi naʻe toutou lea ʻaki ʻe he kau Sōlamí ʻi heʻenau lotú?

  • Ko e hā e tōʻonga ʻa e kau Sōlamí ki he kakai kehé? (Mahalo te ke fie taki e tokanga ʻa e kau akó ki he tuʻo lahi ʻa e ʻasi ʻa e ongo foʻi lea ko e mau mo e kimautolu ʻi he lotu ʻa e kau Sōlamí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 31:19–23. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi hono laú mo kumi ha toe ngaahi palopalema ʻo e sīpinga lotu ʻa e kau Sōlamí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e ngaahi liliu ʻokú ke pehē naʻe fie maʻu ke fai ʻe he kau Sōlamí koeʻuhí ke molumalu mo fakahōifua ʻenau lotú ki he ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku tau lotu ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau foaki ange ʻetau ʻofá, fakaʻapaʻapá, mo e tukupaá kiate Ia. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi ʻelemēniti ko ʻeni ʻo e lotú he palakipoé.) ʻOku totonu ke tau faʻa lotu ʻo ʻikai ngata pē ʻi hotau ʻulungaanga mo ʻetau ngaahi tōʻonga ʻi he taimi ʻoku tau lotu, ʻaukai, mo maʻu Lotu aí ka ʻi hotau ʻulungaanga mo ʻetau ngaahi tōʻonga ʻi he ʻaho takitaha. Poupouʻi e kau akó ke nau vakaiʻi ʻa e meʻa ʻoku tukutaha ki ai e tokangá mo e fakamātoato ʻo ʻenau lotu ʻanautolú.

Kole ki he kau akó ke ʻai ke nau ʻilo ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke tonu ai ʻetau lotu ki he ʻOtuá. ʻOange ha taimi feʻunga kiate kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. Mahalo te ke fie maʻu ha tokotaha ako ke ne hiki ʻeni he palakipoé.

  • Ko e hā e ʻulungaanga ʻoku totonu ke tau maʻu he taimi ʻoku tau lotu aí? ʻE lava fēfē ke tau tauhi e ʻulungaanga ko iá he kotoa ʻo e ʻaho takitaha?

Ke tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻa e founga ʻoku uesia ai ʻe hotau ʻulungāngá ʻetau lotú, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tālini H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku faʻa kau ʻi he lotú ʻa e ngaahi tōʻongá, ka ko e lotu moʻoní ʻoku kau maʻu ai pē ha faʻahinga tūkunga ʻo e ʻatamaí.

“ʻOku fakatupu ʻe he loto ke lotú ʻa e ngaahi ongo loloto ʻo e mateakí, ʻofá, mo e ʻaʻapá. ʻOku fakatahaʻi ʻe he lotú ʻa e ʻofá mo e ʻapasiá ʻi ha tuʻunga ʻo e līʻoa ʻokú ne tohoakiʻi ai hotau laumālié ke ofi ange ki he ʻOtuá” (Pure in Heart [1988], 125).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá hano vakaiʻi nounou ʻo ʻenau sīpinga lotu fakatāutaha lolotongá mo e tōʻonga ʻo ʻenau lotú ʻi he ngaahi fakakalakalasi ko ʻení: lotu fakatāutaha fakaʻahó, ako folofola fakatāutaha fakaʻahó, talangofua ki he ngaahi fekaú, mo e ʻalu ki he lotú mo maʻu fakauike ʻa e sākalamēnití. Kole ki he kau akó ke fokotuʻu ha taumuʻa ke fakatupulaki ʻenau lotu fakaʻaho fakatāutahá.

ʻAlamā 31:24–38

ʻOku lotua ʻe ʻAlamā ha mālohi pea ke ola lelei hono fakafoki mai ʻo e kau Sōlamí ki he ʻEikí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 31:24–25, ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi tōʻonga naʻe ō fakataha mo e kau Sōlami naʻe hē mei he moʻoní. Kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

Fakamatalaʻi ange, naʻe lotua ʻe ʻAlamā e kau Sōlamí ʻi heʻene sio ki heʻenau faiangahalá. Kole ki he kau akó ke nau tautau toko ua. ʻAi ke ako ʻe he ngaahi hoá ʻa e ʻAlamā 31:26–35 pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie ʻomi e ngaahi fehuʻí ni ʻi ha laʻipepa tufa pe hiki he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí.)

  • Ko e hā e meʻa ne tukutaha ki ai e lotu ʻa e kau Sōlamí? (Naʻe tukutaha ʻenau tokangá ʻiate kinautolu pē.)

  • Ko e hā naʻe tokanga taha ki ai ʻa e lotu ʻa ʻAlamaá? (Naʻá ne tokanga taha ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Naʻa mo e taimi naʻá ne lotua ai ia mo hono kaungā ngāué, naʻá ne kolea ha mālohi ke ngāue maʻá e kau Sōlamí.)

  • Ko e hā e ngaahi ʻelemēniti ʻo e lotu ʻa ʻAlamaá ʻokú ke saiʻia ai ke fakakau ʻi hoʻo ngaahi lotu fakatāutahá?

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Kapau ʻoku tau lotu mo ngāue ʻi he tui, …

Fakamatalaʻi ange, hili e lotua ʻe ʻAlamā ha tokoni ke aʻu ai ki he kau Sōlamí, naʻe kamata ke ne ngāue mo hono kaungā ngāué, “ʻo ʻikai te nau tokanga maʻanautolu” (ʻAlamā 31:37). Kole ki he kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 31:36–38, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki naʻe hoko kia ʻAlamā mo hono kaungā ngāué ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. (Mahalo te ke fie fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he ʻAlamā 31:36, ʻa e kupuʻi lea “naʻá ne hilifaki hono ongo nimá kiate kinautolu” ʻoku ʻuhinga ia ki hono hilifaki ʻo e nimá. Vakai ki he futinouti 36b.)

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki ne hoko mai kia ʻAlamā mo hono kaungā ngāué koeʻuhí ko ʻenau lotú mo ʻenau ngaahi ngāué?

Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako mei he sīpinga ʻa ʻAlamā mo hono kaungā ngāué, te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ʻi he palakipoé? (Mahalo ʻe ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe ʻoku moʻoni. Fakanounouʻi ʻenau ngaahi talí ʻaki hono fakakakato e sētesi he palakipoé: Kapau ʻoku tau lotu mo ngāue ʻi he tui, ʻe fakamālohia kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.)

Fakamatalaʻi ange, hili e lotu ʻa ʻAlamaá, naʻá ne fakahaaʻi mo hono kaungā ngāué ʻenau tuí ʻaki ʻenau ʻalu ʻo ngāue mo falala ki he ʻEikí te Ne tokonaki maʻanautolu ʻi heʻenau ngāue Maʻaná. Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻo e lotu ʻa ʻAlamā ʻi he tuí.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 31:22. “Ko e lotu tatau”

Naʻe aleaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu fakamātoató:

“Kuo ʻi ai nai ha taimi ʻoku fakalea mo ongo tatau ai hoʻo lotú? Kuó ke ʻosi lotu nai hangē ha mīsiní ke haʻu hokohoko pē ʻa e leá hangē naʻe ʻosi hiki tepí? ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻe niʻihi kuó ke fakapikopiko ai he lotú?

“ʻE tohoakiʻi mai nai e tokanga ʻetau Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotu ʻoku ʻikai ke ke fakakaukau fakamātoato ki aí? ʻI he taimi ʻokú ke ʻilo ai ʻoku fai angamaheni pe hoʻo ngaahi lotú, kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau. Fakalaulauloto ʻi ha kiʻi taimi nounou ki he ngaahi meʻa ʻokú ke fuʻu houngaʻia aí. Fekumi ki ai. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke makehe pe nāunauʻia. Taimi ʻe niʻihi ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá hangē ko e tō ʻa e ʻuhá, ifo e meʻakai ʻokú ke saiʻia aí, pe ko e ongo mai e leʻo ʻo ha taha ʻokú ke ʻofa ai” (“Improving Our Prayers,” Ensign, Mar. 2004, 26).

ʻAlamā 31:26–35. Ko hono lotua e niʻihi kehé

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi heʻetau lotua e niʻihi kehé:

“ʻOku lelei ʻaupito pea totonu ke tau kole ki he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú. ʻOku hoko ʻetau lotu fakamātoato maʻá e niʻihi kehé ko ha konga mahuʻinga ʻo e lotu ʻoku mahuʻingamālié. … [ʻOku] fakalahi ʻa ʻetau malava ke fakafanongo pea fai ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau lotua ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 43).

Paaki