Laipelí
Lēsoni 95: ʻAlamā 38


Lēsoni 95

ʻAlamā 38

Talateú

Naʻe ngāue ʻa Sipiloni mo ʻene tamai ko ʻAlamaá, ko ha faifekau ʻi he lotolotonga ʻo e kau Sōlamí (vakai, ʻAlamā 31:7). Hili e ngāue fakafaifekau ʻa Sipiloní, naʻe fakahaaʻi ʻe ʻAlamā ʻene fiefiá ʻi he falalaʻanga mo e faivelenga kuo fakahaaʻi ʻe Sipiloni lolotonga ʻene faingataʻaʻia he fakatangá. Naʻe fai foki ʻe ʻAlamā ʻene fakamoʻoni kia Sipiloni ki he mālohi ʻo e Fakamoʻuí ke fakahaofi mo fai foki ha faleʻi fekauʻaki mo e ngaahi ngāue hokohoko ʻa Sipiloni ke akoʻi e ongoongoleleí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 38:1–3

ʻOku fakahaaʻi ʻe ʻAlamā ʻene fiefia ʻi he faivelenga ʻa Sipiloní

Kapau naʻá ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ʻa e ʻekitivitī ke fai ʻi ʻapí ʻi he ngataʻanga ʻo e lēsoni kuo ʻosí, fakamanatu kiate kinautolu ʻa e fehuʻi ʻe ua naʻá ke fakaafeʻi kinautolu ke ʻeke ki heʻenau mātuʻá pe ko ha taha lahi falalaʻanga kehe:

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha akonaki te ke fai maʻaku ʻa ia te ne tokoniʻi au ke u fakapotopoto ange ʻi heʻeku ʻi he toʻu tupú?

Kole ki he kau akó ke nau lipooti ʻa e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi he ʻekitivitií. Hili e vahevahe ʻa e kau akó, fehuʻi ange:

  • Naʻe takiekina fēfē ʻe he aʻusia ko ʻení hoʻo holi ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku hiki ʻi he ʻAlamā 38 ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe ʻAlamā ki hono foha ko Sipiloní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 38:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ongo ʻa ʻAlamā kau kia Sipiloní mo hono ʻuhingá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku lava ke tau ako mei he ʻAlamā 38:2–3 kau ki he fiefia ʻoku ʻoange ʻe he fānau angatonú ki heʻenau mātuʻá? (Mahalo ʻe kehekehe pē e tali ʻa e kau akó. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku tuʻu maʻu mo faivelenga ai ʻa e toʻu tupú ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú, ʻoku nau lava ʻo ʻomi ha fiefia lahi ki heʻenau mātuʻá.)

  • Ko e fē e taimi kuo ongoʻi fiefia ai hoʻo mātuʻá koeʻuhí ko ha fili lelei kuó ke fakahoko pe koeʻuhí ko hoʻo ngaahi feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

  • ʻOku takiekina fēfē ʻe hoʻo feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú ʻa ho vā fetuʻutaki mo hoʻo ongomātuʻá?

Mahalo te ke fie vahevahe ha sīpinga ʻo e founga kuo takiekina ai ho fāmilí ʻe he ngaahi fili māʻoniʻoni ʻa ha fānau ʻi he fāmilí.

ʻAlamā 38:4–9

ʻOku fakamoʻoni ʻa ʻAlamā ki he mālohi faifakahaofi ʻo e Fakamoʻuí

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamanatu ʻe ʻAlamā kia Sipiloni kuó na aʻusia fakatouʻosi ʻa e mālohi faifakahaofi ʻo e Fakamoʻuí. Teuteu ʻa e saati ko ʻení ko ha laʻipepa tufa, pe fakaʻaliʻali ia ʻi he palakipoé pea kole ki he kau akó ke nau hiki ia ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá.

Sipiloni (ʻAlamā 38:4–5)

ʻAlamā (ʻAlamā 38:6–8)

Naʻe fakahaofi nai ia mei he hā?

Ko e hā naʻá ne maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻo e fakahaofí?

Ko e hā ʻoku tau lava ʻo ako mei he meʻa naʻá ne aʻusiá?

Fakakakato ʻa e sātí mo e kalasí, pe vahe e kau akó ke nau fakakakato tautau toko ua ia. ʻAi ke vakai e kau akó ki he ngaahi potufolofola ʻoku hiki atu he sātí ʻi heʻenau tali ʻa e ngaahi fehuʻí. Poupouʻi kinautolu ke nau fengāueʻaki ʻi he meʻa kuo nau ʻosi ʻilo kau ki hono fakatauʻatāinaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sipiloní (vakai, ʻAlamā 38:2–3) mo ʻAlamā (vakai, Mōsaia 27; ʻAlamā 36). Hili hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e sātí, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni kiate kinautolu ke aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo nau ʻosi akó:

  • Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa ne aʻusia ʻe Sipiloní? (Mahalo ʻe ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kātaki mo e falala ki he ʻOtuá, te Ne fakahaofi kitautolu mei he ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻaʻiá, mo e ngaahi fakamamahiʻí pea ʻe hiki hake kitautolu ʻi he ʻaho fakaʻosí.)

  • Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he meʻa ne aʻusia ʻe ʻAlamaá? (Neongo ʻe kehekehe e tali ʻa e kau akó, fakapapauʻi ʻoku nau fakahaaʻi kuo pau ke tau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí pea fekumi ki Heʻene ʻaloʻofá, ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá pea maʻu ʻa e melinó ki hotau laumālié.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 38:9. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi lolotonga hono laú, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe ʻAlamā ke ako ʻe hono fohá kau ki he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke ʻilo ko Sīsū Kalaisi pē ʻa e “founga ʻe lava ai ʻo fakamoʻui [kitautolú]”?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke aʻusia ai ʻa e fakahaofí ʻi he mālohi ʻo e Fakamoʻuí? (Mahalo te ke fie maʻu ke ʻoange ha taimi ke fakalaulauloto ai ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení kimuʻa peá ke toki ʻeke ange ʻenau talí.) Ko e hā e meʻa naʻá ke fai ke fekumi ai ki he fakahaofí?

ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he founga te nau fekumi ʻaki ki he tokoni ʻa e ʻEikí ki ha faingataʻa fakatāutaha.

ʻAlamā 38:10–15

ʻOku faleʻi ʻe ʻAlamā ʻa Sipiloni ke hokohoko atu ʻene akoʻi ʻo e ongoongoleleí mo fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoní

Fakamatalaʻi ange naʻe poupouʻi ʻe ʻAlamā ʻa Sipiloni ke ne fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga te nau tokoniʻi ia ʻi heʻene hokohoko atu ke akoʻi e ongoongoleleí mo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ʻa ʻAlamā kia Sipiloni ki ha taha pē ʻoku fie ngāue, akoʻi, pe takiekina e niʻihi kehé ki he leleí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 38:10–15, ʻo kumi e faleʻi ʻe ʻaonga taha kiate kinautolu. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.

ʻOange ki he kau akó ha tatau ʻo e tohi fakahinohino akó he ʻosi ʻa e lēsoni ko ʻení. Fakamatalaʻi ange, ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e tohi fakahinohinó, te nau sio ai ki he founga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ngāue ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga māʻoniʻoní ke tau akoʻi mo tokoniʻi e niʻihi kehé. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha konga ʻe taha ʻo e faleʻi ʻa ʻAlamā ʻi he kōlomu toʻohema ʻo e tohi fakahinohinó pea fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako ʻoku felāveʻí ʻi he kōlomu toʻomataʻú. (Kapau he ʻikai te ke lava ʻo ʻai ha tatau ʻo e tohi fakahinohino akó, liliu ʻa e ʻekitivitií ʻaki haʻo taki e fealēleaʻaki fakakalasí mo fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻi he fakahinohino akó ko ha maʻuʻanga tokoni.)

ʻI he feʻunga e taimi kuo ʻoange ki he kau akó ke fakakakato ai ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ako ʻi he tohi fakahinohino akó, fakakaukau ke kole ki ha niʻihi tokolahi ʻo kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ako mei he ʻekitivitī ko ʻení pea mo e founga kuo nau palani ke fakaʻaongaʻi ai iá. Kapau kuó ke ʻoange ha tatau ʻo e tohi fakahinohino akó ki he kau akó, poupouʻi kinautolu ke nau ʻalu mo ia ki ʻapi ʻo ako ke lahi ange kau ki he faleʻi ʻa ʻAlamā kia Sipiloní.

Tohi Fakahinohino Ako ki he ʻAlamā 38:10–12

Vakavakaiʻi ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻo e faleʻi ʻa ʻAlamā ʻoku hiki atu ʻi laló, pea fili ha taha ʻokú ke saiʻia ke ke fakatupulaki aí. Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ako ʻoku fekauʻaki mo iá ke tokoni atu kiate koe ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Faleʻi ʻa ʻAlamaá

Ngaahi ʻEkitivitī Akó

“Ke ke ngāue faivelenga pea fakamaʻumaʻu ʻi he meʻa kotoa pē” (ʻAlamā 38:10).

ʻOku falalaʻanga, tokanga, mo faʻa ngāue ʻa e ngāue tokangá. Ko e anga fakamaʻumaʻú ko hono “ʻai ia ha fakangatangata ʻi he meʻa kotoa pē pe ko e feinga ke mapuleʻi kita” (Kent D. Watson, “Ko e Anga Fakamaʻumaʻu ʻi he Meʻa Kotoa Pē,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 38). Tohiʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻa e ongo ʻulungaanga ko ʻení he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe ha taha ʻa e ongoongoleleí mo tokoniʻi e niʻihi kehé. Tohi foki ʻo kau ki ha ngaahi tafaʻaki ʻi hoʻo moʻuí ʻa ia ʻoku lava ke ke ngāue faivelenga mo fakamaʻumaʻu ai pea mo e founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻi hoʻo tupulaki ʻi he ngaahi tafaʻaki ko iá ke ke akoʻi mo tokoniʻi ai e niʻihi kehé ke ola lelei ange.

“Tokanga ke ʻoua naʻá ke fielahi ʻi he hīkisiá; … ʻoua naʻá ke pōlepole” (ʻAlamā 38:11).

Ko e konga ʻe taha ʻo e hīkisiá ko ʻete falala lahi ange kiate kita ʻi he ʻOtuá. ʻOku mahino foki ʻa e hīkisiá he ko e taimi ʻoku fakakaukau ai ha taha ʻoku māʻolunga ange pe mahuʻinga ange ia ʻi he niʻihi kehé. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ko e hā e meʻa ʻe hokó kapau ʻoku hīkisia ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi hono uiuiʻí. Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku lea ʻaki ʻe he ākonga moʻoní ʻa e falala ʻi hono lotó, kae ʻikai ko e fielahí” (“Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko Ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2008, 73). Fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻilo ʻokú ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻaki “ʻa e falala ʻi hono lotó.” Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo kau ki he tokotahá ni pea mo e ola ʻo ʻene akoʻi kuo fai kiate koé. Tohi foki ha founga ʻe taha pe ua te ke fekumi ki ai ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he hīkisiá.

“Ngāue ʻaki ʻa e loto-toʻá, kae ʻikai ko e fielahí” (ʻAlamā 38:12).

Lau ʻa e lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he Filipai 1:14 (ʻi he Fuakava Foʻoú) ke ke sio ki he founga ʻoku lava ke fakahaaʻi ai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻa e loto-toʻá. Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻoku tau lava ke fakaʻehiʻehi ai mei he fielahí: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku fie maʻu ke tau … leʻolahi, fakamālohi, pe ʻikai ke ongoʻingofua ʻa ʻetau founga [ki he ngāue fakafaifekaú]” (ʻi he James P. Bell, In the Strength of the Lord: The Life and Teachings of James E. Faust [1999], 373). Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha founga ʻoku lava ai ha taha ʻo loto-toʻa kae ʻikai fielahi. Hiki ha founga pau te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e faleʻi ke loto-toʻa kae ʻikai fielahí. Tohi foki ʻo kau ki he founga ʻoku lava ai ʻa e faleʻi ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ke ola lelei hoʻo akoʻí mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

“Taʻofi kotoa hoʻo ngaahi holi fakakakanó” (ʻAlamā 38:12).

ʻOku ʻuhinga ʻa e taʻofí ke fakangata, tataki, pe mapuleʻi. Ko ha ongo mālohi ʻa e holi fakakakanó. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea hiki hoʻo talí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ke taʻofi ʻetau ngaahi holi fakakakanó? ʻOkú ke pehē ʻoku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe hono taʻofi hoʻo ngaahi holi fakakakanó ke ke fonu ʻi he ʻofá? Ko e hā te ke fai ke ke muimui ai ʻi he faleʻi ʻa ʻAlamā ke taʻofi kotoa hoʻo ngaahi holi fakakakanó?

“Fakaʻehiʻehi mei he nofo noá” (ʻAlamā 38:12).

Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi potufolofolá ʻoku ʻi he hokohoko fakamotuʻalea ʻo e ngaahi folofola ʻe tolu kuo fakatahatahaʻí ki he fakamatala ʻi lalo ʻi he “Nofo noa, fakapikopiko, tokotaha nofo noa.” Kumi e faleʻi ki he ʻuhinga ʻo e nofo noá pea mo e lea fehangahangai ʻo e nofo noá. Fili ha veesi ʻe ua ʻoku hiki atú pea ako kinaua. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa ʻokú ke ako mei he ongo veesi kuó ke filí. Tohi ʻo kau ki he founga ʻe tokoniʻi ai koe ʻe he faleʻi ke fakaʻehiʻehi mei he nofo noá ke ola lelei ange ai hoʻo akoʻí mo hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Fakaʻosí, tohi ha founga pau te ke fakaʻehiʻehi ai mei he nofo noá.

Paaki