Laipelí
Lēsoni 77: ʻAlamā 12


Lēsoni 77

ʻAlamā 12

Talateú

Hili hono hanga ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAmulekí ʻo ʻai ʻa Sisolome “ke tetetete koeʻuhí ko ʻene ʻiloʻi ʻene angahalá” (ʻAlamā 12:1), naʻe tuʻu ʻa ʻAlamā ke fakamatalaʻi e meʻa kuo akoʻi ʻe ʻAmulekí. Naʻe tukutaha e tokanga ʻa ʻAlamaá ʻi he ngaahi moʻoni te nau tokoniʻi e kakai ʻo ʻAmonaihaá ke fakatomala ʻi he fakafefeka honau lotó mo e ngaahi angahala kehé. Naʻá ne fakamamafaʻi e ngaahi tauhele olopoto ʻa Sētané, ngaahi fakamaau ʻoku hoko ki he kau faiangahalá, mo e palani ʻo e huhuʻí, ʻa ia ʻoku malava ai ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku fakatomalá mei heʻenau ngaahi angahalá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻAlamā 12:1–7

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e palani ʻa Sisolomé—mo e palani ʻa e filí—ki he kakai ʻo ʻAmonaihaá

Muimui ʻi he fakahinohino ʻoku ʻoatú ki hono nonoʻo ha fakapona vete ngofuá, pe tauhele, ʻaki ha konga maea pe afo. Fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e ngāue ʻa e tauhelé ʻaki hono puke e foʻi fuopotopotó ʻi muʻa he konga lolé pe meʻakai ʻi ha funga tēpile pe tesi. Kole ki ha tokotaha ako ke ala atu he loto fuopotopotó ke aʻu ki he meʻakaí. Ko e taimi pē ʻokú ne fai ai iá, fusiʻi ke maʻu ʻa e tauhelé. (Tokanga ke ʻoua naʻa lavea ʻa e tokotaha akó.)

ʻĪmisi
tauhelé

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne toe fakamanatu ki he kalasí ʻa e anga e feinga ʻa Sisolome ke maʻu ʻa ʻAmuleki ʻi ha tauhelé (vakai, ʻAlamā 11:21–25). Fakamatalaʻi ange ko e hili e mamata ʻa ʻAmuleki ki he taumuʻa mo e tali ʻa Sisolome kiate iá, naʻe tuʻu foki ʻa ʻAlamā ke lea kia Sisolome mo e kakai naʻe fanongó (vakai, ʻAlamā 12:1–2). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 12:3–6, ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻAlamā ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi founga ʻa Sisolomé. (Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení.) ʻAi ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e palani ʻa hai naʻe muimui ki ai ʻa Sisolomé?

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe ʻAlamā ko e ngaahi taumuʻa ʻa e tēvoló?

  • Ko e hā ne malava ai ke mahino kia ʻAlamā ʻa e palani ko ʻení?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakahaaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ne fakamatalaʻi fakanounou e meʻa kuo nau ako mei he ʻAlamā 12:3 kau ki he founga te nau lava ke ʻilo ai ʻa e kākā ʻa e filí. Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fakatokangaʻi e kākā ʻa e filí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakamanatu ki he kau akó naʻa nau ako he lēsoni kuo ʻosí, ko e taimi ʻoku tau falala ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ai ʻo ikunaʻi e ʻahiʻahí. Fakamatalaʻi ange, ke ikunaʻi ha ʻahiʻahi pe kākaá, kuo pau ke tau ʻuluaki fakatokangaʻi ia mo e fakatuʻutāmaki ʻokú ne fai kiate kitautolú. Pea kuo pau ke tau fai kotoa ʻa ia te tau lavá ke taʻofi ia.

  • Ko e fē nai ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakatokangaʻi mo taʻofi e ʻahiʻahí? (Hili e tali ʻa e kau akó, mahalo te ke fie maʻu ke vahevahe ange ha meʻa ne ke aʻusia tonu.)

ʻOange ha ngaahi miniti ki he kau akó ke nau tohi ʻi heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá kau ki he founga te nau lava ʻo fakatupulaki ai ʻenau ongoʻingofua e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau lava ʻo fakatokangaʻi mo taʻofi e ngaahi tauhele ʻa e filí.

ʻAlamā 12:8–18

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻo kau ki he fakamaau fakaʻosi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku nau manako ke muimuiʻí. Fakaafeʻi ha tokosiʻi pē ʻo kinautolu ke nau talanoa kau ki he ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku nau manako aí. Kole ange ke nau fakafuofuaʻi angé e lahi e totongi ke ako ʻi ha kolisi, ʻunivēsiti, pe ako ki he fefakatauʻakí ke maʻu ha ʻilo mo e pōtoʻi ngāue ʻoku fie maʻu ke ola lelei e ngāue maʻuʻanga moʻui ko iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he “ako” naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā kuo pau ke tau totongi ke maʻu ha ʻilo fakalaumālie.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Ko e mahino fakalaumālié … ʻoku ʻikai ke foaki noaʻia pē ia [kiate kitautolu]. Kuo pau ke totongi ʻa e fakamole ki he potó mo e ʻiló ʻaki ʻa e faʻa ako pea mo e tui foki, kae malava ke maʻu pea ʻʻoʻona’ fakatāutaha ʻa e ʻilo ko iá. Ko e founga pē ʻeni ʻe malava ai ke ongo ki he lotó ʻa e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he ʻatamaí” (“Leʻo ʻi he Fakakukafi,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 43).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 12:7–8. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi hono laú, ʻo kumi ha fakamoʻoni naʻe kamata ke totongi ʻe Sisolomé ha “ako” fakalaumālie naʻe fie maʻu ke maʻu ai ha ʻilo fakalaumālié. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi e meʻa ʻoku nau ʻilo he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e kamata ke liliu e loto ʻo Sisolomé.

Fakamahinoʻi ange naʻe fai ʻe Sisolomé ha fehuʻi kia ʻAlamā kau ki he toetuʻú. Ne ʻikai ke tali vave leva ʻe ʻAlamā e fehuʻí, ka naʻá ne akoʻi ia kau ki hono maʻu ha ʻilo fakalaumālié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 12:9–11. Kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa ne akoʻi ʻe ʻAlamā kia Sisolomé kau ki hono maʻu ha ʻilo fakalaumālié. Fakamatalaʻi ange ko e “ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ko e ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku toki ʻiloʻi pē ʻi he fakahā … kiate kinautolu ʻoku nau talangofua ki he ongoongoleleí” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Meʻa Lilo ʻa e ʻOtuá,” scriptures.lds.org). (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé. Te ke fie fokotuʻu ange foki ke hiki ia ʻe he kau akó ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻAlamā 12:9.)

Kole ki he kau akó ke nau fakahaaʻi ʻi heʻenau lea pē ʻanautolú ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻi he ʻAlamā 12:9 kau ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu e moʻoni fakalaumālié. (Mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke fakahaaʻi ʻe heʻenau talí ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālié kiate kitautolu ʻo fakatatau ki he tokanga mo e ngāue tōtōivi ʻoku tau fai ki Heʻene folofolá. Mahalo te ke fie poupouʻi e kau akó ke nau hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá ofi ki he ʻAlamā 12:9.)

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻo e tuʻunga hotau lotó mo ʻetau malava ke maʻu e moʻoni fakalaumālié?

ʻI he ʻAlamā 12:10–11, fakamahinoʻi ange ʻoku kehe e ngaahi nunuʻa kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau fakafefeka honau lotó ki he moʻoní mo kinautolu ʻoku nau fakafefeka honau lotó.

  • ʻOku takiekina fēfē ʻe hono ʻiloʻi e ngaahi nunuʻa ko ʻení hoʻo holi ke fekumi lahi ange ki he ʻilo fakalaumālié?

Fakamatalaʻi ange, hili hono akoʻi ʻe ʻAlamā e founga ke tau haʻu ai ʻo ʻilo e moʻoni fakalaumālié, naʻá ne tali e fehuʻi naʻe fai ʻe Sisolome kimuʻa angé. Kole ki he kau akó ke nau toe lea ʻaki e fehuʻi ʻa Sisolomé ʻi he ʻAlamā 12:8 ʻi heʻenau lea pē ʻanautolú. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 12:12–15, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kia Sisolome ʻo kau ki he toetuʻú mo e fakamāú. Lolotonga e lau ʻa e kau akó, hiki ʻeni ʻi he palakipoé: ʻE ʻekea meiate kitautolu ʻa e meʻa naʻa tau fai pe taʻe fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau … , … , mo e …

ʻI he ʻosi e lau ʻa e kau akó, kole ange ke nau fakakakato e sētesi ʻi he palakipoé: E ʻekea meiate kitautolu ʻa e meʻa naʻa tau fai pe taʻe fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, leá mo e ngaahi ngāué.

  • ʻOkú ke pehē naʻe uesia fēfē ʻa Sisolome ʻe he moʻoni ko ʻení? (ʻAi e kau akó ke nau sio ki he ʻAlamā 14:6 mo e 15:3 ke kumi e talí.) ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ne fuʻu ongo pehē ai ʻa e moʻoni ko ʻení kia Sisolomé? (Mahalo te ke fie maʻu ke fakamahinoʻi ange naʻe ʻikai ke ngata pē e hohaʻa ʻa Sisolomé ʻiate ia. Naʻá ne hohaʻa ki he kakai kuó ne taki hēʻí.)

  • Ko e hā e faʻahinga fakakaukau, lea, mo e ngāue ʻoku fefaʻuhi mo e kakaí ʻa ia te ne fakahalaiaʻi kinautolu kapau he ʻikai ke nau fakatomala? (Ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto mo aleaʻi e founga ʻoku takiekina ai ʻenau ngaahi fakakaukaú, leá, mo e ngaahi ngāué ʻe he ngaahi fili ki he ngaahi fakafiefia mo e mītia ʻoku nau faí, mahalo te ke fie maʻu ke nau vakai ki he akonaki ʻi he fakafiefiá mo e mītiá ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.)

  • Ko e hā e faikehekehe ʻe hoko ʻi hoʻo ngaahi fili fakaʻahó kapau te ke manatuʻi ʻa e moʻoni ʻoku hiki he palakipoé?

Fakamahinoʻi ange ʻa e potufolofola fakafekauʻaki ki he Mōsaia 4:30 ʻi he ʻAlamā 12:14, futinouti 14a, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Mōsaia 4:30. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e potufolofola fakafekauʻaki ko ʻení.) Kapau ʻoku kei faingamālie e taimí, ʻai e kau akó ke nau toe vakai ki he meʻa ne nau tohi kau ki hono fakatupulaki ʻenau ongoʻingofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi kinautolu ke tānaki mai ha ngaahi fakakaukau siʻisiʻi pē kau ki he mahino ʻoku nau maʻu ki heʻenau taliui fakatāutaha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne takiekina ʻenau holi ke fakatokangaʻi mo taʻofi e ʻahiʻahí.

ʻAlamā 12:19–37

ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he palani ʻo e huhuʻí ke tau ikunaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá

ʻĪmisi
Ko e Tūʻulutui ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ʻŌlitá

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo ʻĀtama mo ʻIvi ʻOkú Na Tūʻulutui ʻi he ʻŌlitá (Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí [2009], fika 4). Fakamatalaʻi ange naʻe fai ha ngaahi fehuʻi ʻe ha tangata ko ʻEnitiona ko e taha ʻo e kau pule lahi ʻi ʻAmonaihaá, fekauʻaki mo e meʻa kuo akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki kau ki he toetuʻú. Naʻá ne foki mai ke fehuʻi kia ʻAlamā pe ʻoku anga fēfē ʻa e lava ke moʻui taʻe-faʻa-mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. (Vakai, ʻAlamā 12:20–21.)

Fehuʻi ange ki he kau akó pe ʻoku anga fēfē ʻenau ongoʻi ʻoku nau maʻu e loto falala ke fakamatalaʻi ki ha taha ʻoku ʻikai ke Siasi ʻa e founga ʻe lava ke huhuʻi ai kitautolu mei he Hingá. Ke tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu ke akoʻi e moʻoni ko ʻení ki ha taha kehé, ʻai ke nau kumi ʻa e ngaahi vēsí ʻi he saati ko ʻení pea hiki e meʻa ʻoku nau ʻiló ʻi he kōlomu totonú. (Mahalo te ke fie hiki tatau e saati ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki tatau ia ki heʻenau pepa akó pe tohinoa ako folofolá.)

Ngaahi Nunuʻa ʻo e Hingá (ʻAlamā 12:22, 24)

Ko e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtua ke fakahoko hotau huhuʻí (ʻAlamā 12:24–25, 28–33)

Ko e hā e meʻa kuo pau ke tau fai ke huhuʻi ai kitautolú (ʻAlamā 12:24, 30, 34, 37)

ʻI hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e sātí, mahalo ʻe fie maʻu ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu hoʻo tokoní. (Ko e founga ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke mahino ʻa e folofolá ko hono fakahinohino kiate kinautolu ʻa e futinoutí. Hangē ko ʻení, ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakafolofola ʻoku ʻomi ʻi he futinouti 22c ʻe ala tokoni ia ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e hē mo tō ki lalo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.) ʻI hono fakakakato ʻe he kau akó ʻa e sātí, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Mahalo te ke fie maʻu ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa he kalasí ke lava e kau akó ʻo fakakaukauʻi e talí ʻi heʻenau fakafonu ʻa e sātí.)

  • ʻOku fakaʻatā fēfē kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau ikunaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá? (Te tau ikunaʻi kotoa ʻa e mate fakatuʻasinó ʻi he toetuʻú koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Pea ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻetau fakatomalá, te tau lava ai ʻo foki ki he ʻOtuá mei hotau tuʻunga “hē mo tō ki laló”.)

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 12:24, ko e hā ne akoʻi ʻe ʻAlamā ko e taumuʻa ia ʻo e moʻuí? (Naʻá ne pehē ko e moʻui ko ʻení ko ha taimi ia ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi kupuʻi leá ʻi he ʻAlamā 12:24 ke akoʻi e moʻoni ko ʻení.)

Ke tokoniʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi e meʻa kuo nau akó, fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Kuo tokoniʻi fēfē hoʻo ʻiloʻi e taumuʻa ʻo e moʻuí ke ne tataki koe?

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke ke teuteu ai ke feʻiloaki mo Kinaua?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ko e taimi ʻeni ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

ʻAlamā 12:24. “Tuʻunga ʻAhiʻahiʻanga”

ʻI he kotoa ʻo e folofolá, ko e lea “tuʻunga ʻahiʻahiʻangá” pe “taimi ʻahiʻahiʻanga” ʻoku ʻasi pē ia ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá (vakai, ʻAlamā 12:24; 42:4, 10, 13). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā L.Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e taimi ʻahiʻahiʻanga ko ʻení:

“Ko e taumuʻa ʻo e moʻui he māmaní ke fakaʻatā hotau laumālié, ʻa ia naʻe ʻi ai kimuʻa hono ʻai e māmaní, ke fakataha mo hotau sinó ʻi ha taimi faingamālie lahi ʻo e moʻui matelié. Kuo ʻomi kiate kitautolu ʻe he fakataha ʻa e ongo meʻá ni ʻa e faingamālie ke tupulaki, fakalakalaka, mo fakamatuʻotuʻa he ko e meʻa pē ia ʻoku tau lavá ʻi he fakataha ʻa e laumālié mo e sinó. ʻOku tau foua ha ngaahi ʻahiʻahi pau ʻi hotau sinó, ʻa ia ʻoku tau ui ko e tuʻunga ʻahiʻahiʻanga ʻo ʻetau moʻuí. Ko ha taimi ʻeni ʻo e ako mo hono siviʻi ke fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau mo e ngaahi faingamālie taʻengatá. Ko e konga kotoa ia ʻo ha palani fakalangi ʻa ʻetau Tamaí maʻa ʻEne fānaú” (“Proclaim My Gospel from Land to Land,” Ensign, May 1989, 14).

ʻAlamā 12:32. Ko hono maʻu ha ngaahi fekau hili hono maʻu ha ʻilo ki he palaní

Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻilo ki he palani ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ha mahino ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau tauhi e ngaahi fekaú. ʻI haʻane lea ki he kau faiako ʻo e toʻu tupú, naʻá ne pehé:

“ʻOku fifili ʻa e kakai kei talavoú pe ‘ko e hā ʻa e ʻuhingá?’— Ko e hā ʻoku fekauʻi ai kitautolu ke fai ha ngaahi meʻá, pea ko e hā ʻoku fekauʻi ai ke ʻoua ʻe fai ha ngaahi meʻa kehé? Ko ha ʻilo ki he palani ʻo e fiefiá, naʻa mo e tuʻunga hono fokotuʻutuʻú, te ne lava ʻo ʻoange ki he ʻatamai kei talavoú ha ʻʻuhinga.’ …

“Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fehuʻi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he Siasí he taimi ní, pea ʻe lava pē ke tau lisi kinautolu—ʻa e fakatōtamá pea mo e kotoa e toengá, ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ko hai ʻokú ne maʻu pe ʻikai maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí—he ʻikai lava ke tali ia kapau ʻoku ʻikai ai ha ʻilo ko ha puipuituʻa ki he palaní.

“Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e leá ni, pea ʻoku ou pehē kuo hoko ia kimuí ni mai, ko ʻeku potufolofola manakó, neongo ʻoku ou liliu ia mei he taimi ki he taimi: ‘Naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kiate kinautolu, hili hono fakahā kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí ’ ( ʻAlamā 12:32; ko e toki tānaki atu hono fakamamafá). …

[“… Kapau ʻokú ke feinga ke ʻoange ki he [kau akó] ha ʻʻuhinga’, muimui he sīpinga ko iá: ‘Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ha ngaahi fekau, hili hono fakahā kiate kinautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí” (“The Great Plan of Happiness”] [lea ki he kau ako fakalotu ʻa e CES, Aug. 10, 1993], si.lds.org).

Paaki